U sklopu radova na izgradnji ceste Tamarić, koja će spajati OŠ Mokošica s nerazvrstanom cestom Lozica-Mokošica-Komolac-Sustjepan, Ulicom Bartola Kašića prometuju kamioni (mikseri) radi dovoženja betona potrebnog za izgradnju nove prometnice, a njihovo prometovanje posebno će se intenzivirati od ponedjeljka, 26. veljače.

Ovim putem podsjećamo sugrađane u Ulici Bartola Kašića da za parkiranje vozila ne koriste dijelove kolnika ulice koji su naznačeni u priloženim skicama kako bi omogućili uredno prometovanje vozila za potrebe gradilišta.

Zabrana parkiranja bit će na snazi svakog dana osim nedjelje od 7 do 17 sati. Djelatnici Prometnog redarstava bit će primorani sankcionirati one vlasnike čija se vozila zateknu parkirana na označenim dijelovima ulice.

Podsjećamo kako je izgradnja 900 metara duge dvosmjerne spojne ceste Tamarić ključna investicija u cestovnu mrežu Mokošice iz razloga jer će rasteretiti ulicu Bartola Kašića te će osigurati uredno prometovanje do škole. Izgradnja ceste značajna je i zbog planirane nadogradnje i rekonstrukcije OŠ Mokošica, čime će ova škola, koja je posljednja u dvosmjenskom režimu nastave, ući u režim izvođenja nastave u jednoj smjeni. Izgradnja ceste omogućit će i uvođenje autobusne linije do škole što će povećati i prometnu sigurnost u Ulici Bartola Kašića.

Grad Dubrovnik

U sklopu redovitog održavanja nerazvrstanih cesta i njihovih odvojaka, završeni su radovi asfaltiranja u Ljutoj i Komajima (Vignje), izvijestili su iz Općine Konavle.

Radovi su odrađeni na dionici od 700 metara, a vrijednost im je nešto više od 70 tisuća eura. Također, u tijeku je sanacija zida uz nerazvrstanu cestu na Pločicama.

dpp

U vremenu od 21. do 23. veljače 2024. godine planirani su radovi uklanjanja objekta na lokaciji graničnog prijelaza Gornji Brgat.

Kako bi se izbjegli radovi u vrijeme najfrekventnijeg prometa kroz navedena tri dana radovi će se izvoditi od 8 do 16 sati, pri čemu će se promet odvijati jednom prometnom trakom, uz privremenu prometnu signalizaciju (semafore).

Obzirom na mogućnost otežanog prometovanja tijekom izvođenja radova ovim putem upućujemo građane da, ovisno o mogućnostima, za prelazak granice koriste alternativne granične prijelaze ili putuju izvan vremena izvođenja radova.

U slučaju zastoja građane molimo za razumijevanje i strpljenje.

PU dubrovačko - neretvanska

Radovi na najvećem i najvažnijem komunalnom projektu u Dubrovniku, Aglomeraciji Dubrovnik, dobro napreduju, a trenutno se izvode istovremeno na desetak lokacija.

- Radi se na cijelom području grada, od povijesne jezgre preko Gruža i Lapada sve do Mokošice. U pitanju su većinom radovi na sanaciji sustava vodoopskrbe i odvodnje, što uključuje i sanacije crpnih stanica, ali i na izgradnji do sada nepostojećih dijelova mreže, posebice u odvodnji gdje sada radimo mrežu na području Gospinog polja, koja je gotovo dovršena. - govori predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Matušić kaže kako radovi i na ostalim radilištima u sklopu Aglomeracije dobro napreduju. Tako je na području Nove Mokošice, Obuljenog, Prijevora i Rožata dovršeno otprilike 60 posto radova na izgradnji sustava javne odvodnje te vodoopskrbe, na području Knežice i Šumeta preko trećine investicije, dok je na području Lapada nešto manje od trećine ukupnih radova završeno.

- Ukupno je u sklopu ovog tendera dovršeno preko četvrtine radova na javnoj odvodnji te oko 20 posto na projektu vodoopskrbe. Što se tiče sanacije kanalizacijskih crpnih stanica i cjevovoda javne odvodnje, na tom tenderu do sada je napravljeno preko četvrtine ukupnih radova. - rekao je Matušić dodavši:

- I taj projekt napreduje dobro, s tim da nas do sezone očekuje još i sanacija crpne stanice Sustjepan, a poslije sezone i automatske rešetke u Mokošici. Do sezone intenzivno će se raditi i u povijesnoj jezgri na projektu sanacije mješovitog kanala odvodnje ispod Straduna i u poprečnim ulicama te sanaciji vodoopskrbe u Ulici Prijeko. – najavio je Matušić te dodao da se tamo trenutno na površini odvija sanacija cjevovoda vodoopskrbe, dok se radovi na sanaciji odvodnje odvijaju u samom kanalu, a radovi bi trebali biti gotovi najkasnije do 1. travnja.

Ukupno je do sada završeno preko trećine radova u povijesnoj jezgri te svi radovi na čišćenju kanala neposredno izvan zidina. Aktivno se radi i na sanaciji hidrotehničkog tunela ispod Srđa, gdje je do sada dovršeno preko 50 posto investicije i radovi teku planiranom dinamikom.

- Na gradilištima je trenutno preko 70 radnika. Neka gradilišta su iznimno zahtjevna, poput kanala ispod Straduna ili hidrotehničkog tunela, gdje zapravo jako mali broj ljudi može uopće ući i istovremeno raditi, ali nama je bitno da su sva gradilišta aktivna i da se radovi odvijaju planiranom dinamikom, bez zastoja. – rekao je Matušić te dodao kako ovim projektima treba dodati i one već dovršene, izgradnju pročistača pitke vode u Komolcu te odvodnju na području Orašca i Zatona.

Aglomeracija Dubrovnik ukupno je vrijedna 117 milijuna eura, od čega 90 posto čine bespovratne potpore iz EU fondova i nacionalnih sredstava, a ovim projektom ukupno je planirano više od 40 kilometara radova na modernizaciji sustava vodoopskrbe, kao i 31 kilometar radova na sustavu javne odvodnje, izgradnja novih crpnih stanica, vodosprema i ostalih potrebnih objekata te izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

dpp

Protekle godine grad Dubrovnik ostvario je prihod od prodaje Dubrovnikpassa 12,2 milijuna eura, te još 7,3 milijuna eura od prodaje ulaznica za zidine ili ukupno čini 19,5 milijuna eura. Prodano je 840 tisuća ulaznica za zidine i Dubrovnikpass, što čini jednu trećinu od broja turista koji su lani posjetili Dubrovnik od njih 2,4 milijuna turista. To je najmanja brojka prodanih ulaznica u proteklih desetak godina, osim godina pandemije. Uobičajena prodaja ulaznica za zidine, dubrovačku karticu i Dubrovnikpass, godinama se kretala oko polovice ukupnoga broja posjetitelja grada Dubrovnika u tekućoj godini. - kaže dubrovački nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić u svom priopćenju u kojem napominje kako će „ove godine broj turista i dnevnih posjetitelja u gradu Dubrovniku narasti za petnaestak posto, zbog Ryanaira i drugih avio linija, povećanoga brodskoga i cestovnoga prometa, te će se približiti brojci od tri milijuna turista”.

„Ostvarivi cilj za prodaju Dubrovnikpassa ili ulaznica za zidine u ovoj godini treba biti jedan i pol milijuna prodanih ulaznica ili polovica od ukupnoga broja posjetitelja, kao što je to bilo godinama. Pri istim cijenama koje vrijede već treću godinu, Grad Dubrovnik samo od Dubrovnikpassa i zidina, treba ostvarivati proračunski prihod od pedeset milijuna eura, a DPDS još dodatnih deset milijuna eura. Prihod od Dubrovnikpassa i zidina, umjesto sadašnje četvrtine izvornih proračuna grada Dubrovnika, treba činiti jednu polovicu proračuna grada.” - smatra Vlahušić pa navodi:

Za ostvariti realne ciljeve potrebno je donijeti nekoliko odluka uz minimalna ulaganja.

DPDS treba prestati prodavati samostalne ulaznice za zidine, te nastaviti s prodajom Dubrovnikpassa na svojim prodajnim mjestima, uz dodatnu zaradu. DPDS danas na računu ima desetak milijuna eura gotovine za kojih nema kapaciteta kako ih potrošiti, obveznici su plaćanja poreza na dobit, imaju problema s pravnom regulativom oko nedostatka koncesije za zidine s neizvjesnim ishodom. Umjesto da se bave s dva posla, prodajom samostalnih ulaznica i obnovom baštine, trebali bi se posvetiti isključivo obnovi baštine, te promociji iste.

Grad Dubrovnik treba uvesti i prodaju grupnih ulaznica za turističke agencije i vodiče, koje bi plaćali sami turisti po cijeni oko polovice individualnih Dubrovnikpassa, ovisno o turističkoj turi, bez posebnoga troška za turističke agencije i vodiče.

Uz najavljeni sustav rezervacija treba uvesti i sustav ograničavanja ulaska turista u povijesnu jezgru kada broj posjetitelja povijesne jezgre, prelazi 90 % maksimalnoga broja od 8000 posjetitelja istovremeno. Živimo u vremenu posvemašnje digitalizacije, umjetne inteligencije i raznih VR i AR rješenja koje trebaju postepeno biti sastavni dio Dubrovnikpassa.

Grad Dubrovnik i DPDS trebaju završiti projekt osvjetljavanja dubrovačkih zidina i hodnika samih zidina, kako bi se osiguralo večernje razgledavanje grada Dubrovnika, sigurnim dijelom zidina. Večernjem obilasku dijela zidina treba dodati i razgledavanja noćnog Dubrovnika sa terasa Lovrijenca i Revelina, te najmanje jednog muzeja.

Lazareti sa svjetskom „blockbuster“ izložbom, muzej Filma i Vaterpola, muzej Vode, Ljetnikovci Rijeke dubrovačke samo su neki od lako ostvarivih projekata koji zahtijevaju minimalna ulaganja , a donose disperziju turista i veću prodaju Dubrovnikpassa.

Predložena rješenja su jeftina, lako ostvariva uz političku volju gradske uprave i DPDSa . Turisti bi uz istu cijenu dobili nove sadržaje, DPDS bi godišnje za obnovu imao desetak milijuna eura na raspolaganju, a najveću dobit imali bi građani Dubrovnika, koji bi uz ogromne nove prihode imali i rasterećenje povijesne jezgre te cijeloga grada od turista koji bi bili raspršeni po cijeloj destinaciji.

Projekti Živoga grada, priuštivoga stanovanja, novih cesta i parkirališta, skrbi za starije i bolesne osobe, mlade i osobe sa posebnim potrebama imali bi na raspolaganju dodatnih trideset milijuna eura od turista, čime bi se kvaliteta života građana Dubrovnika podigla na novu razinu.” - napisao je Vlahušić.

dpp

Na području Policijske uprave dubrovačko – neretvanske prošli je tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 1.350 eura izrečena 60-godišnjaku koji je u subotu, 17. veljače, u večernjim satima zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Dubravici.

„Vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1,68 g/kg, a osim toga utvrđen je prekršaj nepropisnog kretanja kolnikom. Isključen je iz prometa i zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva. Osim spomenute novčane kazne vozač je sankcioniran i zaštitnom mjerom zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca.” - navodi danas PU dubrovačko – neretvanska u redovnom pregledu tjedna na prometnicama.

dpp

Dubrovačko - neretvanska županija u 2024. slijedom dobrih tržišnih te najava novih avio linija, ticanja brodova i povećanja kvalitete ponude očekuje daljnji rast turističkog prometa, ističe direktor Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije Julijo Srgota.

- Na krilima uspješne 2023., u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i u 2024. očekujemo nastavak pozitivnih turističkih trendova, u čemu smo ipak i umjereno optimistični, najviše zbog geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti, koje brinu i druge u turizmu i šire. No, mi smo kvalitetna turistička destinacija, poznata u svijetu zbog Dubrovnika, i drugih mjesta, poput Korčule, Cavtata i cijelih Konavala, Pelješca, Mljeta i drugih, koje redovito i svjetski mediji i turističke organizacije proglašavaju najljupkijim za odmore, naj za vjenčanja, ekskluzivnim i sličnim atributima. - prenosi danas njegove riječi Južni, a zanimljivo je svakako da je direktor županijske TZ najavio i izradu župamnijskog nautičkog kataloga o čemu više možete doznati na Južnom OVDJE.

dpp

Gradu Dubrovniku odobren je 100 postotni iznos troškova od 10.093.680 eura bespovratnih sredstava, za projekt rekonstrukcije, dogradnje i opremanja Osnovne škole Mokošica, kapitalnog gradskog projekta. Njegovom realizacijom ostvarit će se preduvjeti za organizaciju jednosmjenske nastave u svim školama na području Grada Dubrovnika.

U tijeku je ishođenje građevinske dozvole, nakon čega slijedi javni natječaj za odabir izvođača. Ispunjenje još jednog važnog preduvjeta je u tijeku, a riječ je o izgradnji ceste Tamarić, koja će omogućiti izvođenje samih radova, a kasnije i lakšu kolnu komunikaciju do škole.

U cilju povećanja kapaciteta postojeće osnovne škole planira se dogradnja potpuno nove zgrade na mjestu postojećeg vanjskog igrališta, koje se nalazi istočno od glavne školske zgrade i dvorane.

Time bi OŠ Mokošica trebala preći u jednosmjenski rad, s obzirom da će se osigurati kapaciteti za 18 novih učionica s pratećim kabinetima, polivalentnim prostorom, sanitarnim, tehničkim i gospodarskim prostorima, uredima za administraciju, zbornicom, knjižnicom i vanjskim igralištem na krovu, sve dimenzionirano prema Normativima dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH.

„Također, izgradit će se topla veza između planirane dogradnje i postojeće škole. Prema projekcijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2026./2027. predviđen je upis 952 učenika u OŠ Mokošica. Projekt je za sredstva prijavljen na Otvoreni poziv Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole, raspisan od strane nadležnog tijela, Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
U šest godina mandata ove gradske uprave u sustav osnovnoškolskog obrazovanja uloženo je 20 milijuna eura, otvorene su dvije nove škole, energetski su obnovljene tri škole te su provedena značajna ulaganja u čitav sustav. Osiguranje uvjeta za odvijanje nastave u jednoj smjeni primarni je strateški cilj ove gradske uprave. Prethodno je to omogućeno za učenike OŠ Marina Getaldića u povijesnoj jezgri gdje je prošle godine otvorena nova školska zgrada, a tri godine prije i za učenike nove škole Montovjerna.” - piše danas u priopćenju dubrovačke gradske uprave.

dpp

Dok je u tijeku javna nabava za izgradnju zaobilaznice Orebića, građani koji su vlasnici zemljišta uz trasu žalili su se u posljednje vrijeme kako se dogodila prenamjena tog zemljišta prema kojoj se parcele uz trasu iz građevinskih prenamjenjuju u poljoprivredno. Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić te navode opovrgava, piše Južni.

- Nije došlo do prenamjene, do mijenjaja boja na trasi zaobilaznice. Naime, Prostorni plan nije još ni usvojen. Uskoro se kreće s procjenom zemljišta i ono što je primjerice bilo „žuto” ostaje „žuto”. Dakle, ono što je bilo građevinsko i dalje će u obeštećenju biti građevinsko zemljište. Nema eksproprijacije i oduzimanja zemlje. - rekao je Ančić, a cijeli tekst na portalu Južni možete pročitati OVDJE.

dpp

Ono što starim zakonom nije bilo jasno definirano, popravljeno je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama u kojem je po prvi put precizirano što je nasipanje, a što dohrana morskih plaža. Naime, godinama se diljem obale, pod krinkom dohrane zapravo nasipavalo pomorsko dobro što je za posljedicu imalo nepopravljivu štetu po floru i faunu. Koncesionari, baš kao i općine i gradovi, nerijetko su plaže dohranjivali materijalima nespecifičnim za naše podneblje.

No, sada, kad pred sezonu treba urediti i dohraniti plaže, mnogi to neće moći učiniti, piše danas Južni, pa bi mnoge plaže diljem Županije mogle ostati bez dohrane.

Jedna od takvih plaža je i Trstenica u Općini Orebić za koju je općinski načelnik Tomislav Ančić bez zadrške istaknuo kao će njezina dohrana pred nadolazeću sezonu izostati, a više o ovoj temi možete pročitati OVDJE.

dpp

Još jedan novi dječji vrtić u Dubrovniku otvorio je vrata najmlađim korisnicima, i to u prostorima centra DOC, na adresi Kralja Tomislava 7. Vrtić „Cvrčak“, potpuno adaptiran i opremljen za tri vrtićke skupine djece, danas je obišao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima.

- Kapacitet dva nova vrtića je 97 djece. U potpunosti su ispunjeni pedagoški uvjeti u svim novim grupama, one više nisu prenatrpane nego imaju broj djece kako je to pravilnikom definirano. Riješili smo pitanja kolektivnih prava zaposlenika vrtića također, tako da smo završili cijeli niz ulaganja u predškolski odgoj. Naravno, ono što je najvrjednije su ljudi, zaposlenici ustanova su nam iznimno bitan segment jer možemo graditi zgrade ali bez pravih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Prije desetak dana smo dodatno povećali plaće za otprilike pet posto i povećali hranarinu. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prilikom obilaska objekta.

Nakon preuređenja i adaptacije prostora, u objektu su u ponedjeljak s radom krenule dvije odgojne skupine s 23 djece. Jedna skupina prima petero djece s teškoćama u razvoju i to je njen maksimalan kapacitet, druga je mješovita skupina s 18 djece. Površina prostora od 230 metara kvadratnih uređena je i adaptirana za smještaj tri vrtićke grupe i osigurava smještaj 39 djece, sukladno državnom pedagoškom standardu.

Adaptacija prostora Studentskog centra napravljena je u postojećim gabaritima bez konstruktivnih zahvata na objektu. Radovi su obuhvatili građevinsko-obrtničke radove na novoj unutarnjoj organizaciji prostora, izgradnju dva sanitarna čvora za potrebe djece vrtićkog uzrasta, novu elektroinstalaciju, hidrantsku mrežu, sprinkler sustav i sustav vatrodojave. Zadržani su svi postojeći vanjski otvori, postojeća opločenja i ograde na terasama. Ukupna investicija u ovaj infrastrukturni projekt iznosi 280 tisuća eura s PDV-om.

Uz dječji vrtić „Čiopa“ u Solitudu, dječji vrtić „Cvrčak“, drugi je objekt koji je Grad Dubrovnik, nakon preuređenja i adaptacije prostora, otvorio u pedagoškoj godini 2023/2024. za ukupno 97 djece.

Grad Dubrovnik nastavlja ulaganja u infrastrukturu predškolskog odgoja, osigurana je građevinska dozvola za novi vrtić u Mokošici, pri kraju je i proces ishođenja dozvole za vrtić u Komolcu, a za oba su dobivena bespovratna sredstva za sufinanciranje. Potpisan je i ugovor s Dubrovačkom biskupijom za prostor Biskupskog dvora za dječji vrtić i jaslice te je ujedno prijavljen na posljednji natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, za rekonstrukciju.

dpp

Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva i Dubrovačko - neretvanska županija sklopili su dodatak Sporazumu o suradnji kojim se i za 2024. godinu osigurava cjelogodišnja hitna helikopterska medicinska služba na području Dubrovačko - neretvanske županije.

"Podsjećamo da je hitna helikopterska medicinska služba uspostavljena kao pilot-projekt 2016. godine kada je potpisan Sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Dubrovačko-neretvanske županije. Usluga se nastavila pružati u narednom razdoblju tijekom ljetnih mjeseci da bi se u ožujku 2021. godine napravio veliki iskorak za sigurnost i očuvanje zdravlja svih građana i gostiju Dubrovačko-neretvanske županije kada je uspostavljena cjelogodišnja hitna helikopterska služba.

Omogućavanje brzog prijevoza teško stradalih, teško oboljelih ili ozlijeđenih osoba, u većini je slučajeva presudan za spašavanje njihovih života, pogotovo ako se unesrećena osoba transportira u medicinsku ustanovu unutar prvog sata, tzv. „zlatnog sata“, mogućnost preživljavanja se znatno povećava. Uzimajući u obzir geografsku konfiguraciju, odnosno dislociranost i prometnu izoliranost pojedinih ruralnih dijelova i otoka Županije, neophodan je sustav helikopterskog hitnog medicinskog prijevoza unesrećenih koji funkcionalno nadopunjava postojeći sustav hitne medicinske pomoći kopnenim i pomorskim sredstvima." - piše u priopćenju Dubrovačko - neretvanske županije.

"Helikopteri također povećavaju efikasnost hitne medicinske operative jer omogućavaju izravan i brz pristup većim specijalističkim i sub-specijalističkim bolničkim centrima". navode iz Županije i iznose podatak kako su u 2023. godini uspješno obavljene 354 intervencije hitne helikopterske medicinske službe u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

dpp