Sjednica Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka zakazana je za ponedjeljak, 26. veljače, a na njoj će se diskutirati o nekoliko iznimno važnih tema.
Naime, na dnevnom redu su točke o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja kao i izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja „Kupari I”.
dpp
Na području Policijske uprave dubrovačko – neretvanske prošli tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,76 g/kg izmjerena je 35-godišnjaku koji je u ponedjeljak, 12. veljače, u ranim jutarnjim satima u Majkovima zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa.
Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 1.320 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.
dpp
Kruzeri su u hrvatskom dijelu Jadrana u 2023. obavili 646 kružnih putovanja na kojima je bilo 868,5 tisuća putnika, što je 14 ili 2,2 posto više tih putovanja te 37,1 posto više putnika nego u 2022., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Ukupno je u 2023. Jadranom plovilo 85 stranih kruzera, tri više nego 2022. godine. Osim više kružnih putovanja i više putnika na njima, ti brodovi su i dulje boravili u Hrvatskoj nego 2022. odnosno 1.474 dana ili 11,3 posto više.
Po mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja stranih brodova, 107 i 102, izdvajaju se kolovoz i lipanj, a zatim sa 95 putovanja listopad te sa 86 i 88 srpanj i rujan.
Za razliku od pandemijskih godina, u 2023. su strani kruzeri u hrvatski Jadran doplovili u svakom mjesecu, a samo je u zadnja četiri, od rujna do prosinca, tih putovanja po mjesecima bilo više nego u 2022. Najveći porast pritom od čak 120 posto ostvaren je u prosincu sa 11 kružnih putovanja.
Kruzeri su u hrvatsko more u 2023. dolazili pod zastavama ukupno 14 zemalja, a sa Malte su, prema zastavi broda, ostvarili najviše kružnih putovanja, 191, na kojima je u Hrvatsku došlo 227,4 tisuće putnika.
Najviše putnika pak ili 247,6 tisuća stiglo je na kruzerima pod zastavom Bahama, koji su ostvarili 167 kružnih putovanja, dok su na trećem mjestu brodovi pod zastavom Paname sa 68 tih putovanja po Jadranu.
Iz DZS-a iznose i podatak da je u 2023. u hrvatskom Jadranu još uvijek bilo manje kružnih putovanja nego u 2019., za 11 posto, a i putnika je u odnsu na tu rekordnu predpandemijsku godinu bilo za 22,5 posto manje.
Kod luka pristajanja ništa se pak ne mijenja sve godine - i u 2023. strani kruzeri su na kružnim putovanjima najviše bili u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je ostvareno i 48 posto od svih 646 putovanja, dok je Dubrovnik bio najposjećenija luka sa 475 posjeta kruzera.
Splitsko-dalmatinska županija je na drugim mjestu jer je u njezinom akvatoriju bilo gotovo 27 posto od ukupnih putovanja, a svih preostalih 25 posto je bilo u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Dubrovnik među lukama slijedi Split sa 300 posjeta stranih kruzera, a zatim Zadar sa 160 posjeta, Hvar sa 110, Korčula sa 101, Šibenik sa 89 i Rovinj sa 63 posjeta.
Zbog najavljenih radova na postavljanju telekomunikacijske infrastrukture (optike), od utorka, 20.veljače do četvrtka 22 veljače, postaviti će se privremena regulacija u Župi dubrovačkoj na Putu Pera Kojakovića od kućnog broja 35 do 39.
Molimo stanovnike za strpljenje i razumijevanje obzirom na moguće otežano prometovanje i povremeno zatvaranje prometa tijekom izvođenja radova.
Općina Župa dubrovačka
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima nije bilo teže ozlijeđenih osoba, a lakše ih je ozlijeđeno šest, dok su s materijalnom štetom zabilježene dvije prometne nesreće.
Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 737 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 370 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 58 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 14 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 22 osobe.
Od ostalih prekršaja izdvajamo 57 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 75 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.
dpp
Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj nastavile su rasti i u 2023. godini pa je tako prosječna tražena cijena kvadrata stana skočila za 21 posto u odnosu na godinu ranije, na 3.223 eura, a prosječna tražena cijena kvadrata kuće za 40 posto, na 2.606 eura, pokazala je analiza internetskog oglasnika Njuškalo.
Analiza oglasa objavljenih na tom portalu pokazala je da su nekretnine i dalje najskuplje u Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U Istarskoj se tako za kvadrat stana u prosjeku tražilo 3.836 eura, a za kvadrat kuće 3.183 eura, u Dubrovačko-neretvanskoj za kvadrat stana 3.602 eura, a kuće 2.699 eura. U Splitsko-dalmatinskoj županiji se za kvadrat stana u prosjeku tražilo 3.590 eura, a za kvadrat kuće 2.960 eura.
Po podacima portala, u ponudi je najviše bilo stanova od 61 do 80 metara kvadratnih, 28,1 posto, te onih od 41 do 60 kvadratnih metara, 24,8 posto, prenosi portal Južni.
dpp
Zavod za obnovu Dubrovnika pokrenuo je javnu nabavu za izvođenje radova sanacije skalina uz Jezuite. Obnova skalina ukupne površine 197.25 m2 u ulici Uz Jezuite dio je Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2024. godinu Zavoda za obnovu, a sredstva su osigurana u ovogodišnjem Proračunu Grada Dubrovnika.
Ovi skalini čest su motiv na fotografijama Dubrovnika, doduše u zadnjih 15-tak godina malo ih je teže fotografirati jer je prostor ispod njih prekriven tendama restorana, a posebno su popularni među obožavateljima serije „Igra prijestolja” s obzirom na to da je tu snimljena jedna od najupečatljivijih i najvažnijih scena iz serijala tzv. „Walk of Shame”.
Radovi sanacije podrazumijevaju pripremne, građevinske i konzervatorsko -restauratorske radove na čitavoj površini skalina iz 18. stoljeća, a procijenjena vrijednost nabave iznosi: 160.000 eura (bez PDV-a). Nakon provedenog postupka javne nabave planiran je početak radova u ožujku uz očekivano trajanje od tri mjeseca.
Radovi se izvode prema Elaboratu zatečenog stanja s prijedlogom radova i troškovnikom za konzervatorsko - restauratorske zahvate, izrađenom u rujnu 2023. godine, na koji je 1. prosinca 2023. ishođeno prethodno odobrenje za izvođenje zahvata od strane Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
„Pri izradi dokumentacije financijsku potporu Zavodu osiguralo je Društvo prijatelja dubrovačke starine”, kažu iz Grada Dubrovnika.
„Napravljen je detaljan uvid u zatečeno stanje kako bi se odabrale adekvatne metode prilikom izvođenja konzervatorsko - restauratorskih radova. Vizualnim pregledom uočena su brojna oštećenja i onečišćenja kamene površine nastala djelovanjem raznih prirodnih i ljudskih čimbenika. Uz tragove mehaničkih oštećenja nastalih u Domovinskom ratu vidljive su manje pukotine i veća napuknuća kao i različite naknadne intervencije.” - pišu iz dubrovačke gradske uprave.
Inače, rebalansom proračuna Grada u 2023. osigurana su sredstva za izradu Idejnog projekta uređenja Poljane Ruđera Boškovića te je kao prvi korak pokrenuta izrada varijantnih idejnih rješenja uređenja Poljane.
dpp
Otvoren je javni poziv za još jednu novu mjeru Grada Dubrovnika, program 30 x 30, kojim se trideset mladih obitelji dodjeljuju nepovratna financijska sredstva u iznosu od 30 tisuća eura, a radi kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnje ili nadogradnje objekta.
Kao odgovor na problematiku stanovanja koja u najvećoj mjeri danas pogađa mlade, Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je osmislila vlastiti model sustavne politike rješavanja stambenog pitanja nazvan „Dubrovačka stanogradnja”.
Tako je 39 mladih dubrovačkih obitelji putem modela dodijele stana u dugoročni najam pronašlo svoj dom u Mokošici, a nedavno objavljenim javnim pozivom za davanje u najam šest stanova na području povijesne jezgre šest novih obitelji s više djece nastanit će se u povijesnoj jezgri.
Grad Dubrovnik kontinuirano ulaže u povećanje stambenog fonda u svom vlasništvu te razvija nove mjere kako bi osigurao priuštivo, ugodno i kvalitetno stanovanje za svoje građane.
Predmet ovog Javnog poziva, za koji je u Proračunu Grada za 2024. osigurano 900 tisuća eura, dodjela je nepovratnih financijskih sredstava kroz dvije mjere. Mjera 1 – za kupnju stambenog objekta i Mjera 2 – za gradnju, dogradnju ili nadogradnju stambenog objekta.
Rok za podnošenje zahtjeva teče od 17. veljače 2024. do iskorištenja osiguranih sredstava ili do kraja kalendarske 2024. godine, ovisno koja od navedenih okolnost prije nastupi. Svi uvjeti i potrebna dokumentacija navedeni su u tekstu javnog poziva, na poveznici:
Grad Dubrovnik
Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je kako je potrebno izjednačiti porezni tretman dohotka od rada i rentijerskih aktivnosti.
Razlike su, upozoravaju iz HUP-a, prevelike pa je tako efektivna stopa kojom se oporezuje prihod od najma turistima, odnosno apartmana, više od deset puta manja od efektivne stope na nesamostalni rad, što, kažu u HUP-u, negativno utječe na dostupnost radne snage u turističkim regijama.
IZ HUP-a upozoravaju i na veliki nesrazmjer između poreznog tretmana dugoročnog najma te najma turistima u odnosu na efektivnu stopu kojom se oporezuje isplaćena dobit: 8,4 i i 4,5 u odnosu na 20,8 posto.
dpp
Bivšem gradonačelniku Dubrovnika i nekadašnjem gradskom vijećniku Vidu Bogdanoviću hakiran je Facebook profil.
Iako je otišao u političku mirovinu Bogdanović je itekako aktivan na društvenim mrežama i često komentira aktualna događanja i iznosi ideje, ali nedavno je zapao u spomenuti problem.
- Volio bih samo da ljudi znaju kako mi je profil hakiran, ne mogu mu uopće pristupiti pa ako vide neke čudne objave ili prime čudne poruke s mog profila molim da ih ignoriraju. To nisam ja. - kazao je Bogdanović nazvavši našu redakciju.
dpp
Hrvatske zračne luke su u 2023. s više od 11,2 milijuna putnika za 15,2 posto premašile 2022., pri čemu su najviše putnika imale zračne luke Zagreb i Split, najveći porast zračna luka Osijek, a jedini pad broja putnika zračna luka Rijeka, pokazuju podaci DZS-a.
Porastu broja putnika u zračnim lukama u 2023. pridonijelo je i 11,2 posto više putnika samo u prosincu 2023. nego u istom mjesecu u godini prije ili njih 339 tisuća.
Godišnji i prosinački porast broja putnika na zračnim lukama pratilo je i povećanje operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja), ali u manjem postotku - na godišnjoj razini za pet posto s nešto više od 124,1 tisuća tih operacija, a u prosincu za 3,5 posto, s oko 4.900 operacija.
Tereta je, po podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku), u 2023. kroz zračne luke prošlo manje nego u 2022., za šest posto manje ili 6.200 tona, ali je u prosincu 2023. sa 873 tone zabilježen porast od 1,5 posto u odnosu na prosinac 2022.
Među zračnim lukama najviše putnika je u 2023. kao i ranijih godina uslužila zračna luka Zagreb, gotovo 3,7 milijuna, što je i 19,1 posto više nego u 2022., a s nešto manje putnika ili 3,3 milijuna slijedi zračna luka Split, čime je u odnosu na godinu prije u plusu od 15,6 posto.
Zračna luka Dubrovnik je treća s 2,4 milijuna putnika ili 12,5 posto više, a četvrta je zračna luka Zadar, koja je još jedina imala putnika iznad milijun tj. 1,4 milijuna, čime je i za 12,1 posto premašila promet iz 2022.
Sa 413,4 tisuće putnika ili 8 posto više nego u 2022. slijedi zračna luka Pula, te sa 152 tisuće putnika zračna luka Rijeka, koja je i jedina zabilježila pad njihovog broja u 2023. u odnosu na 2022., od 6,1 posto.
S najvećim porastom putničkog prometa u 2023. od čak 137,7 posto u odnosu na 2022. izdvaja se zračna luka Osijek, ali još uvijek na 'maloj bazi' sa oko 36 tisuća putnika koji su lani koristili njezine usluge.
I otočne zračna luke Brač i zračno pristanište Mali Lošinj su 2023. završile s više putnika nego u 2022. - Brač za 22 posto više sa oko 16 tisuća putnika, a Mali Lošinj za 10,1 posto više sa njih oko 1750.
Poslom su najzadovoljniji visokoobrazovani građani, zaposleni u privatnim IT tvrtkama i radnici u Zagrebu, pokazao je Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika, istraživanje portala MojPosao u kojem je lani sudjelovalo više od dvije tisuće ispitanika.
Prema istraživanju, hrvatski radnici nisu posebno zadovoljni, ali niti pretjerano nezadovoljni trenutnim poslom. Na skali od jedan do deset, prosječna ocjena na pitanje "Koliko ste zadovoljni svojim radnim mjestom?" iznosi 4,63, što ipak predstavlja blagi rast u odnosu na godinu prije kada je prosječna ocjena iznosila 4,59, navodi se u četvrtak u priopćenju.
Žene su u nešto većoj mjeri nezadovoljne trenutnim radnim mjestom u odnosu na muškarce, baš kao i stariji zaposlenici u usporedbi s mlađim radnicima.
Tako 72 posto radnica u Hrvatskoj nije zadovoljno radnim mjestom (ocjena šest ili niže), dok isti stav dijeli 68 posto muškaraca. Nadalje, trećina radnika rođenih nakon 1995. ističe zadovoljstvo poslom, u usporedbi s 28 posto zadovoljnih zaposlenika među starijim generacijama, pokazalo je istraživanje.
Zaposlenici s višom stručnom spremom su u pravilu zadovoljniji od radnika nižeg stupnja obrazovanja. Primjerice, 34 posto zaposlenih s visokom stručnom spremom (VSS) tvrdi da su zadovoljni trenutnim poslom, pri čemu su dali ocjenu od sedam na više, dok tako razmišlja 27 posto radnika sa srednjom stručnom spremom (SSS).
Prema istraživanju, većina tvrtki zaposlenicima omogućuje redovito korištenje pauze za obrok te su upravo tim "pravom" radnici u Hrvatskoj najzadovoljniji. Potom slijede adekvatan radni prostor, osjećaj da na poslu radimo nešto korisno te rijetko odrađivanje prekovremenih sati itd.
S druge strane, hrvatski radnici najmanje su zadovoljni vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, ali i drugih beneficija te mogućnošću napredovanja. Također, značajan broj radnika ne osjeća pripadnost kompaniji i tvrtkine uspjehe ne doživljava kao vlastite, a mnogi ističu i manjak podrške i brige od strane nadređene osobe te izostanak povjerenja u kolege, pokazalo je istraživanje.
Najviše zadovoljnih radnika je u Zagrebu, 32 posto, a najmanje u središnjoj Hrvatskoj, 23 posto, te Dalmaciji, 25 posto.
Također, male tvrtke zapošljavaju nešto više zadovoljnih radnika, 32 posto, nego što je to slučaj u velikim kompanijama, 28 posto.
Usprkos turbulencijama na globalnom IT tržištu, navode s portala MojPosao, iz godine u godinu tvrtke koje djeluju u sektoru informacijskih tehnologija odnose nagrade za najboljeg poslodavca, stoga ne čudi podatak da je to jedna od djelatnosti s najviše zadovoljnih zaposlenika, njih 47 posto. Visok postotak zadovoljnih zaposlenika radi i u profesionalnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, 40 posto.
Nadalje, prema istraživanju najvišu razinu zadovoljstva iskazuju zaposleni u privatnim tvrtkama, bilo da su u domaćem (31 posto) ili stranom (30 posto) vlasništvu. Nasuprot tome, najmanja razina zadovoljstva zabilježena je među zaposlenicima stranih institucija (20 posto) i državnih tvrtki (26 posto).
(Hina)