Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić napisao je priopćenje koje prenosimo u integralnom obliku:

Na jučerašnjem sastanku čelnih ljudi Ryanaira i Zračne luke Dubrovnik, najavljen je dolazak šesto tisuća putnika u narednoj godini, sa zrakoplovima najveće europske aviokompanije. Ryanair će dogodine dovesti tristo tisuća novih putnika iz osamnaest europskih destinacija, kojima će pokriti sva značajna europska emitivna tržišta.

Ove godine Zračna luka Dubrovnik ostvariti će 1.2 milijuna dolazaka, te ukupno 2.4 milijuna putnika. Sa novim letovima Ryanaira broj dolazaka naredne godine biti će 1.5 milijuna dolazaka, te tri milijuna putnika ukupno.

Prema analizama u zadnjih dvadeset godina, broj dolazaka putnika u Zračnu luku Dubrovnik, podjednak je broju dolazaka turista u Dubrovnik, sa odstupanjima manjim od jedan posto. Korelacija ne čudi, jer 85 % turista u Dubrovnik dolazi zrakoplovom, a 15 % cestovnim i brodskim putem. Samo 15 % putnika u Zračnoj luci čini promet domaćih putnika na liniji Dubrovnik – Zagreb, te turista koji odsjedaju u županijskim destinacijama.

Ryanair je najveći europski zračni prijevoznik, sa više od stosedamdeset milijuna prevezenih putnika ove godine. U narednih sedam godina kompanija planira prevesti tristo milijuna putnika godišnje, te postati najveći svjetski avio prijevoznik. Ryanair je niskobudžetna kompanija , koja putnicima daje najveću vrijednost za uloženi novac. Prosječna cijena avio karte u jednome smjeru ove godine iznosi 41 euro, a povratne 82 eura. Postotak zauzetosti sjedala u Ryanairu je visokih 95 %.

U narednoj godini stanovnici Dubrovnika i županije moći će letjeti po višestruko nižim cijenama u 18 europskih destinacija, nego što će biti cijena leta na liniji Dubrovnik - Zagreb. Dogodine ćemo svjedočiti novome Zračnome mostu, najjeftiniji let za Zagreb će biti let iz Dubrovnika do bilo koje europske destinacije, uz jedno presjedanje do Zagreba. Popiti kavu u Rimu, Londonu ili Parizu te nakon toga u Zagreb biti će jeftinije, nego direktni let Dubrovnik – Zagreb.

Tristo tisuća europskih turista u Dubrovniku će ostvariti dodatnih jedan milijun noćenja, jer je prosječno zadržavanje 3.3 dana i stabilno je zadnjih desetak godina. Na dnevnoj razini broj smještajnih gostiju u Dubrovniku, tijekom ljetne sezone, porasti će za pet tisuća, te će na svome vrhuncu tijekom srpnja i kolovoza iznositi oko 29 – 30 tisuća smještajnih gostiju dnevno u Dubrovniku.

Broj hotelskih postelja u Dubrovniku iznosi dvanaest tisuća , a dogodine će zbog renoviranja hotela Argentina biti blago manji. Jedini slobodni kapaciteti koji će biti na raspolaganju turistima, biti će privatni smještaj. Najave gospodina Mata Frankovića kako će ukinuti pet tisuća postelja u privatnome smještaju, te ih sa 16 000 smanjiti ih na 11 000 postati će samo iluzija. Osnovni alat za upravljanje destinacijom kroz projekt The Respect city doživio je kolosalni neuspjeh, najavom dolaska novih tristo tisuća putnika sa Ryanirom.

Dubrovniku dogodine za ugostiti jedan i pol milijun turista, treba uz hotelske kapacitete i dvadeset tisuća postelja u privatnome smještaju na području grada Dubrovnika. Živ i održiv privatni smještaj, temeljen na vlasništvu građana Dubrovnika, bez strane radne snage, jeste i biti će glavni pokretač cijeloga dubrovačkoga turizma i gospodarstva.

Putnika u Zračnoj luci, na cestama i morskim lukama dogodine će biti više nego ikada dosada. Realne brojke temeljene na potpisanim ugovorima, pokazuju da ćemo u Dubrovniku sa ovogodišnjih 1.2 milijuna dolazaka turista i 4.2 milijuna noćenja dogodine narasti na 1.5 milijuna dolazaka i pet milijuna noćenja.

Ugovori su potpisani, a uskoro kreće i prodaja milijun i po avio karata iz cijeloga svijeta do Dubrovnika.

Jesmo li Mi, grad Dubrovnik, spremni prihvatiti 1.5 milijuna turista, te pet milijuna noćenja u svome gradu. Imamo li konkretne planove za građane i turiste, a ne samo Liste želja?

Kako riješiti promet od Zračne luke kroz Župu dubrovačku do Dubrovnika, kada su građani odbili trasu brze ceste, a političari nisu osigurali nijednu alternativu čime smo izgubili četiristo milijuna eura koje su Hrvatske ceste osigurale za izgradnju cesta od Osojnika do Čilipa?

Kako riješiti promet oko povijesne jezgre, kada turističkim autobusima dozvoljavamo skoro besplatni prolazak gradskim prometnicama, te zaustavljanja na Pilama i gornjoj postaji žičare?

Kako poštovati odluke UNESCA o maksimalnom broju posjetitelja u povijesnoj jezgri od osam tisuća istovremeno?

Kako organizirati kulturni i zabavni život grada, kada u zadnjih sedam godina nismo uredili nijednu novu plažu, a glazbu zabranili u večernjim satima? Ryanairom stiže mlađa populacija u odnosu na klasične avioprijevoznike, koja ima svoje navike stečene u mediteranskim i europskim turističkim destinacijama.

Rješenja postoje, napisana davnih dana pred deset i više godina, kada je usvojen plan turističkoga razvoja Dubrovnika do 2025. godine, kojim je predviđeno pet milijuna noćenja, te jedan i pol milijuna dolazaka. Uvedena Dubrovačka kartica i Dubrovnikpass, predložena zona ograničenoga prometa od Ilijine glavice do Doma zdravlja. Razvijen dubrovački Zimski festival, te noćni i zabavni život grada.

Nakon sedam godina zaborava, kvalitetna rješenja potrebno je prilagoditi novim vremenima, te uvesti nova u širokoj javnoj raspravi između građana, turističke struke i samih turista.

Andro Vlahušić

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku scenografu Marinu Gozzi povodom osvajanja Nagrade hrvatskog glumišta za scenografiju u predstavi „Tiha noć”.

Poštovani gosparu Gozze, upućujem Vam iskrene čestitke povodom osvajanja Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju kazališnu scenografiju u drami „Tiha noć“.
 
Vaša impresivna pet desetljeća duga karijera otkriva pozamašan broj kazališnih scenografija i velikih priznanja, a da su Vaša predanost i umjetnički žar itekako još prisutni potvrđujete svakim novim kreativnim projektom.
 
Iznimno mi je drago što će nagrađena predstava „Tiha noć“ gostovati u Kazalištu Marina Držića u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala, a vjerujem da će i Vama puno značiti predstaviti je svojim sugrađanima, u Vašem kazalištu, u kući u kojoj ste kao scenograf bili dugogodišnji član umjetničkog ansambla, a u dva mandata i ravnatelj.
 
Želim Vam od srca još zanimljivih projekata u kojima ćete nam sigurno iznova pokazati svu svoju kreativnost.
 
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Dubrovački HDZ jučer je odgovorio mostovcima, koji su naveli kako se „kanalizacija Mokošice i Rijeke dubrovačke izljeva i zagađuje Rijeku dubrovačku i ugrožava zdravlje stanovnika”. Iz HDZ-a su tada napisali i da članica dubrovačkog Mosta Antonia Knežević nelegalno iznajmljuje vezove u Rijeci dubrovačkoj i da je to pravi razlog zašto im smetaju povremeni izljevi fekalne odvodnje do kojih, kazali su iz HDZ-a, mora dolaziti zbog radova na aglomeraciji.

Danas je HDZ-u odgovorila prozvana mostovka Antonia Knežević. Ona tako za HDZ-ovce piše da baštine „udbaški mentalitet”, a za vezove navodi kako s članovima uže obitelji posjeduje četiri plovila i da je u vlasništvu njene obitelji, kako ona navodi, „legalna privatna riva”.

„Uistinu me zgraža kako dubrovačkim HDZ-ovcima ne smetaju fekalije koje se na očigled stanovnika i turista učestalo izlijevaju u rijeku, na to upozoravam već dugi niz godina te apeliram na Vodovod da otkloni probleme. Na moje prozivanje Vodovoda reagiraju gradski HDZ-ovci kao 'uvrijeđena mlada' taktikom 'napad je najbolja obrana'.” - piše tako Antonia Knežević.

Dalje navodi:

„HDZ Dubrovnik je ovim nedvojbeno poslao poruku:
- da im je ok kontinuirano izlijevanje fekalija kroz dijelom otvoreni oborinski kanal Rijeke dubrovačke, čak to nazivaju „Projektom Aglomeracije”
- da im je ok što su probijeni svi rokovi za završetak radova kanalizacijskog sustava Stare Mokošice
- isto tako im je ok što će zbog probijanja rokova troškove radova morati platiti u cijelosti Grad Dubrovnik, a ne većinskim sredstvima iz EU fondova
- u redu im je se radovi (ne)završe tko zna do kada
- nije im važno što su se do sad utukli približno 44 milijuna kuna u nešto što ne funkcionira.

Obzirom na izrazito neodgovoran pristup bitnim problemima kanalizacije Rijeke dubrovačke od strane nadležnih tijela Grada, zasigurno ću biti primorana zatražiti stručna mišljenja i očitovanja od Sanitarne inspekcije, Građevinske inspekcije, Ministarstva graditeljstva i Europskih strukturnih fondova jer je potpuno neprihvatljivo da se projektom aglomeracije umjesto da se riješi kanalizacija, upravo suprotno fekalije u Rijeci izlijevaju na sve strane.” - napisala je Knežević.

„Na žalost, ne čudi me ovakva reakcija središnjice dubrovačkog HDZ-a, jer očito nemaju nikakva argumentirana opravdanja za dugogodišnje propuste uprave Vodovoda Dubrovnik, pa se služe ovakvim metodama napada na čovjeka, umjesto da budu konstruktivni u rješavanju problema. Svatko kome je dato povjerenje građana Grada Dubrovnika, trebao bi biti odgovoran za nastale propuste i raditi na tome da se isti ne dogode, a ukoliko dođe do nepravilnosti i problema, da se isti što je moguće brže otklone.” - piše onda nadalje.

U odgovoru HDZ-u Antonia Knežević također navodi:

„Prozivke od strane HDZ-a upućene meni osobno vezane za vezove i tome slično, spadaju u domenu udbaškog mentaliteta napada na osobu, koje baštini HDZ, s namjerom klevetanja svih članova društva koji ukazuju na njihove propuste u radu.

Želim informirati javnost da skupa sa ostalim članovima svoje uže obitelji posjedujem 4 plovila, te od 2016. godine posjedujem suglasnost za redovitu uporabu pomorskog javnog dobra KL: 342-01/16-01/07, UR.BR.: 2117/01-01-16-1, također želim istaknuti da je u vlasništvu moje obitelji legalna privatna riva (kč.br. 1016/1, Obala, k.o. Obuljeno), obzirom da su moji preci u Rijeci dubrovačkoj bili od davnina i bavili se pomorstvom, te smo ovdje starosjedioci.

Želim istaknuti da uz suglasnost za redovitu uporabu pomorskog javnog dobra kao suvlasnik više plovila, u svom privatnom vlasništvu imam svu potrebnu opremu za redovitu uporabu, tj. za privez plovila i to betonske sidrene blokove, konope, plutače, gambete i sličnu opremu. Korištenjem iste ne kršim nikakav zakon, niti kršim ikakav zakon ustupajući svoju opremu svojom voljom nekoj drugoj osobi.” - napisala je Antonia Knežević u odgovoru HDZ-u.

dpp

Vodovod Dubrovnik započeo je radove na rekonstrukciji 220 metara vodoopskrbnog cjevovoda na Obali Stjepana Radića, od zgrade Luke Dubrovnik do place u Gružu.

- Riječ je o zamjeni dotrajalog PVC cjevovoda kojeg mijenjamo cijevima od nodularnog lijeva, a u sklopu ovih radova već jučer smo rekonstruirali i modernizirali tamošnje zasunsko okno ispred hotela Petka. Sada idemo s rekonstrukcijom cjevovoda preko prometnice do zgrade Luke. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić te dodao kako će se prekopavanje tamošnje ceste izvesti tako da se ometanje prometa svede na najmanju moguću razinu.

- Prekopavat ćemo traku po traku, dakle prvo jedan prometni trak prekopati, rekonstruirati tu cijev i onda zatrpati, pa krenuti prekopavati idući i staviti čeličnu ploču. Na taj način cesta će ostati otvorena za promet cijelo vrijeme dok ne dođemo do druge strane, a prometovanje će se vršiti uz privremenu signalizaciju. – rekao je Matušić uz napomenu da će samo ovaj dio radova izazvati poremećaje u prometu jer se iduća faza – od gruškog mula do place izvodi izvan prometnice.

Gruž nije jedina lokacija na kojoj se ovih dana izvode radovi jer je u tijeku izgradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog cjevovoda u povijesnoj jezgri gdje se u Ulici Garište radi na spajanju budućeg Centra kompetentnosti Dubrovnik, a s početkom nove godine kreće rekonstrukcija i izgradnja novih dijelova mjesne mreže Šumeta te izgradnja tamošnje hidrantske mreže.

Radovi na gruškoj obali, vrijedni 55 tisuća eura koje Vodovod financira vlastitim sredstvima, trebali bi biti dovršeni do kraja ove godine.

dpp

Nakon što je Antonia Knežević iz Mosta u svom odgovoru HDZ-u napisala kako u Rijeci dubrovačkoj njena obitelj ima u vlasništvu legalnu privatnu rivu, ovaj put reagirali su i iz Grada Dubrovnika.

„Što se tiče navedene rive ista pripada pomorskom dobru koje je po samoj svojoj definiciji izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. (čl.5st.1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama)”, kažu iz dubrovačke gradske uprave.

S obzirom na to da je Antonia Knežević navela i da ima, kako je napisala, suglasnost za redovitu uporabu pomorskog javnog dobra iz Grada Dubrovnika navode „Naglašavamo kako Grad Dubrovnik na navedenoj lokaciji nije nikad izdao nikakvu koncesiju ni koncesijsko odobrenje.”

dm

Dok u gradskoj upravi rade na izmjenama Generalnog urbanističkog plana kojim bi se u konačnici ograničila gradnja i zaustavilo to građevinsko divljanje u prostoru, po Dubrovniku i dalje niču „betonske ljepotice” ili, čardaci, kako ih često nazivaju gradonačelnik Mato Franković i vijećnik srđevaca Đuro Capor.

Dok gradonačelnik često zna istaknuti svoje negativno mišljenje o „čardaku” na padinama Srđa poviše Ploča, nova „ljepotica”, koje se izdigla na Putu Andrije Hebranga mogla bi zasjeniti sve slične građevine izgrađene posljednjih nekoliko godina.

Arhitektonsko čudo u Hebrangovoj ulici usporedivo je jedino sa sličnim građevinama u Herceg Novom u susjednoj Crnoj Gori, čiji je prostor jednako trajno devastiran kao i dubrovački.

Zgradu sa šest stambenih jedinica, koja na dubrovačko područje donosi nove, čak i epohalne arhitektonske trendove gradnje objekata projektirala je izvjesna Vesna Nikolić, Crta d.o.o. Radove izvodi Alfaplan građenje dok je investitor tvrtka Fluctus projekti.

Građevinsku dozvolu, za koju će vlastodršci reći kako je građena po zakonu, važećem GUP-u i Prostornom planu, izdao je Grad Dubrovnik u svibnju ove godine.

Ovaj projekt odličan je primjer zašto je važno na području Dubrovniku donijeti kvalitetan i koliko je moguće, restriktivan GUP.

Tijekom radova na prespajanju vodoopskrbnog cjevovoda u sklopu rekonstrukcije Lapadske obale od strane izvođača radova došlo je do pojave povećane mutnoće.

Stoga se na Lapadskoj obali voda ne preporučuje za piće. Djelatnici Vodovoda Dubrovnik su na terenu, gdje je u tijeku ispiranje mreže kako bi se mutnoća čim ranije uklonila iz cjevovoda te će se po dovršetku tog procesa obavijestiti potrošače.

Vodovod Dubrovnik

Ryanair, najveći i najbrže rastući europski zrakoplovni prijevoznik, najavio je danas svoju novu bazu od travnja iduće godine u Zračnoj luci Ruđer Bošković, kako dubrovački aerodrom odnedavno nosi ime. U Čilipima će biti bazirana dva zrakoplova Boeing 8-200 Gamechanger, a kako je rečeno na konferenciji za novinare ovo će omogućiti do 500 lokalnih radnih mjesta, uključujući 60 visoko plaćenih radnih mjesta za pilote i kabinsko osoblje.

Dubrovnik postaje treća hrvatska baza Ryanaira uz dugogodišnju zadarsku bazu i nedavno otvorenu zagrebačku bazu, dodatno povećavajući prisutnost Ryanaira u Hrvatskoj s 18 zanimljivih ruta za ljeto 2024. za Dubrovnik, uključujući 16 novih ruta prema većim gradovima poput Berlina, Bruxellesa, Helsinkija, Londona, Milana, Pariza, Rima, Stockholma i Wroclawa, kao i povećane frekvencije na popularnim rutama za Dublin i Beč. Na obim letovima očekuje se više od 600 tisuća putnika u prvih 12 mjeseci.

Ryanair u razdoblju od preko 15 godina postao je najveći zrakoplovni prijevoznik u Hrvatskoj, rečeno je na konferenciji za novinare, te je i osigurao niske cijene karata, povezanost i razvoj turizma i samostalno je potaknuo oporavak zračnog prometa Hrvatske nakon Covida, istaknuto je na konferenciji.

Ryanair je od pandemije uložio više od 800 milijuna dolara u Hrvatsku, otvaranjem svoje nove zrakoplovne baze u Dubrovniku (dva zrakoplova) s tri zrakoplova bazirana u Zagrebu te u Zadru. Ryanair također nudi letove za još četiri hrvatske zračne luke – Osijek, Pulu, Rijeku i Split.

Dodavanjem nove baze u Dubrovniku od travnja '24., Ryanair će nastaviti osiguravati najniže cijene karata u Europi i veću povezanost za hrvatske građane i posjetitelje kroz ekološki prihvatljive zrakoplove Boeing 8-200. Ryanair je jedini veliki europski zrakoplovni prijevoznik koji je značajno povećao promet nakon Covida, posebno u Hrvatskoj, gdje će Ryanair povećati promet na oko 4 milijuna godišnjih putnika (porast prometa više od 450 posto u odnosu na prije Covida), u skladu sa svojim planovima da do 2034. naraste na 300 milijuna putnika godišnje dok Ryanair preuzima isporuku dodatnih 400 zrakoplova (uključujući 300 zrakoplova Boeing MAX-10), moglo se čuti na konferenciji za novinare.

Kako bi proslavila pokretanje Ryanairove nove baze za ljeto '24 u Dubrovniku, zrakoplovni prijevoznik nudi cijene od 29,99 eura u jednom smjeru, dostupne za rezervaciju samo na Ryanairovoj aplikaciji / web stranici.

Glavni komercijalni direktor Ryanaira, Jason McGuinness rekao je:

- Kao najveći i najbrže rastući europski i hrvatski zrakoplovni prijevoznik , Ryanair sa zadovoljstvom najavljuje našu novu bazu u Dubrovniku za ljeto '24 s dva zrakoplova Boeing 8-200 Gamechanger, nadopunjujući naše postojeće baze u Zagrebu i Zadru. To predstavlja daljnju investiciju od 200 milijuna dolara u Hrvatskoj.

- Kao najbrže rastući zrakoplovni prijevoznik u Europi i Hrvatskoj, potpomognuta našom revolucionarnom narudžbom zrakoplova Boeing MAX-10 od 300, Ryanair je u najboljoj poziciji podržati oporavak i rast Hrvatske nakon Covida, pružajući najniže europske cijene i nenadmašan izbor našim hrvatskim građanima i posjetiteljima od ljeta '24. - rekao je McGuinness.

Glavni direktor Zračne luke Dubrovnik Viktor Šober izjavio je:

- Zadovoljstvo nam je najaviti da će Ryanair otvoriti svoju novu bazu u Zračnoj luci Ruđer Bošković s početnim planom baziranja dvaju svojih zrakoplova, koji će s radom započeti početkom travnja 2024. godine. Ryanair će tijekom ljeta '24/25 povezivati Zračnu luku Ruđer Bošković s 18 europskih destinacija i s tri destinacije zimi '24/25. Ovo partnerstvo Ryanaira i naše Zračne luke rezultirat će boljom povezanošću, većim brojem letova u ljetnoj sezoni i toliko željenim zimskim rutama, povezujući Dubrovnik s europskim destinacijama. Ovim partnerstvom Zračna luka Ruđer Bošković bit će bolje povezana nego ikad, a dalje će razvijati Dubrovnik kao turističku i city break destinaciju. - rekao je Šober.

dm

Dan dubrovačkih branitelja i ove će se godine obilježiti prigodnim programom od 3. do 11. prosinca. Program obilježavanja, kojim će se odati počast svim poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Grada, započinje križnim putem na Srđ u nedjelju, 3. prosinca te projekcijom dokumentarnog filma „Ljudi od mora“ u kinu Sloboda.

U sklopu programa, u ponedjeljak, 4. prosinca u Muzeju Domovinskog rata bit će otvorena izložba „15 godina Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal“, a u Dvorani Pape Ivana Pavla II održat će se predavanje „Hrvatski branitelji i njihove obitelji u svjetlu ratnih i poratnih iskustava“.

Program u utorak, 5. prosinca započet će odavanjem počasti poginulim braniteljima Domovinskog rata na cijelom gradskom području te satom povijesti o Domovinskom ratu u dubrovačkim školama, nakon čega slijedi predstavljanje novog idejnog rješenja Sobe branitelja. U Dvorani Pape Ivana Pavla II bit će predstavljena knjiga Đura Kovačevića „Tako je pisao Ajant“, dok će se u dvorani Visia prikazati film Jakova Sedlara pod nazivom „Niti zaboraviti, niti oprostiti“. U večernjim satima u Crkvi Male braće održat će se koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra i klape sv. Juraj.

Poseban program predviđen je za sam Dan dubrovačkih branitelja, u srijedu, 6. prosinca. Nakon odavanja počasti svim poginulim braniteljima na groblju Boninovo i na drugim lokacijama, središnji komemorativni program održat će se kod križa na Srđu, dok će se u Sponzi otvoriti izložba „Hrvatski školski brod Jadran 1933.- 2023.-matična luka Split“. Poslijepodne će se održati mimohod Gradske glazbe Dubrovnik, a u katedrali će biti služena svečana sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu. U večernjim satima projicirat će se 3D mapping stradanja Festivalske palače, dok će na Stradunu nastupiti Tomislav Bralić i klapa Intrade.

U četvrtak, 7. prosinca biti će prikazan film Jakova Sedlara „Tuđman: neispričana priča“ u dvorani Visia, dok će u petak biti predstavljena monografija „Iz opkoljenog Dubrovnika za Vjesnik u Zagrebu“ autor Suada Ahmetovića u Dvorani Pape Ivana Pavla II.

Obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja nastavlja se utrkom Stazom "deva", koja će se održati u subotu, 9. prosinca na serpentinama uz Srđ, a program završava 11. prosinca Tribinom „Povijest hrvatskog domobranstva 1868.-1945.“. 

Cjelokupni program, s točnim satnicama i lokacijama, možete vidjeti u nastavku.

3. prosinca 2023. – NEDJELJA
14:00 Križni put na Srđ
19:00 Prikazivanje dokumentarnog filma – „Ljudi od mora“
Kino Sloboda

4. prosinca 2023. – PONEDJELJAK
12:00 Otvorenje izložbe „15 godina Muzeja Domovinskog rata
Dubrovnik u tvrđavi Imperijal „
Muzej Domovinskog rata Dubrovnik

19:00 „Hrvatski branitelji i njihove obitelji u svjetlu ratnih i
poratnih iskustava“
Predavanje - doc. dr. sc. Martina Knežević i izv. prof. dr. sc. Josip Bošnjaković
Dvorana Pape Ivana Pavla II

5. prosinca 2023. – UTORAK
9:00 Sat povijesti u osnovnim školama Grada Dubrovnika

9:00 Polaganja vijenaca i paljenje svijeća na području grada
Dubrovnika

11:00 Predstavljanje novog idejnog rješenja Sobe branitelja
Gradska vijećnica

18:00 Predstavljanje knjige Đura Kovačevića „Tako je pisao
Ajant“
Dvorana Pape Ivana Pavla II

19:00 „Niti zaboraviti, niti oprostiti“ - Film Jakova Sedlara
Dvorana Visia

20:30 Koncert DSO i Klapa sv. Juraj
Crkva Male braće

6. prosinca 2023. – SRIJEDA

9:00 - 10:30 Odavanje počasti poginulim braniteljima
Groblje Boninovo
Bošnjačko groblje Boninovo
Spomenik poginulim pripadnicima MUP-a (ispred zgrade MUP-a)
Prisjećanje na stradale vatrogasce i pripadnike HRM
(Liechtensteinov put)

11:15 Recital djece osnovnih škola i nastup klape Ragusavecchia
na Srđu - amfiteatar

12:00 Polaganje cvijeća i paljenje svijeća kod Križa na Srđu

13:00 Sjećanje na pomorce i branitelje stradale na moru
Stara gradska luka

14:00 Otvaranje izložbe „Hrvatski školski brod Jadran 1933.-
2023. - matična luka Split“
Sponza

15:30 Spomen na stradale branitelje Sustjepana
Mjesno groblje u Sustjepanu

15:45 Sveta misa zadušnica za stradale branitelje Sustjepana
Crkva sv. Nikole u Sustjepanu

17:00 Mimohod Gradske glazbe Dubrovnik
Stara gradska luka – Stradun - ispred crkve sv. Vlaha

18:00 Svečana Sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i
civile u Domovinskom ratu
Dubrovačka katedrala

19:00 3D Mapping – stradanja festivalske palače

20:00 Koncert - Tomislav Bralić˘&Klapa Intrade
Stradun

7. prosinca 2023. – ČETVRTAK
19:00 „Tuđman: neispričana priča“ - Film Jakova Sedlara
Dvorana Visia

8. prosinca 2023. – PETAK
18:00 Predstavljanje monografije „Iz opkoljenog Dubrovnika za
Vjesnik u Zagrebu“autor Suad Ahmetović
Dvorana Ivana Pavla II

9.prosinca 2023.- SUBOTA
11:00 Utrka stazom deva
Serpentine Srđ

11. prosinca 2023. – PONEDJELJAK
17:00 Tribina „Povijest hrvatskog domobranstva 1868.-1945.“
U povodu 155 g. osnutka hrvatskog domobranstva
Predavač: prof.dr.sc. Todo Oršolić
Studentski dom

Grad Dubrovnik

„Budući da se u javnosti pojavio službeni dokument kojega potpisuje bivši gradonačelnik, a odnosi se na bespravnu gradnju i nelegalno iznajmljivanje vezova na pomorskom dobru u Rijeci dubrovačkoj, dužni smo javnost upoznati s činjenicama: Suglasnost na koju se poziva Antonija Knežević, a koju je potpisao bivši gradonačelnik i koja, iz nama nepoznatih razloga, nije pohranjena u arhivi Grada, u potpunosti je nezakonita!” - navode danas iz Grada Dubrovnika o slučaju mostovke koja je nedavno tvrdila kako njena obitelj ima u vlasništvu „legalnu privatnu rivu”.

„Zaključak na koji se poziva Knežević, a koji joj je potpisao bivši gradonačelnik, nije imao uporište ni u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama ni u Godišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom. Isto tako, sami vezovi na ovom pomorskom dobru sagrađeni su bez građevinske dozvole, a za djelatnost njihovih iznajmljivanja Antonija Knežević nije ishodila nikakvu koncesiju niti koncesijsko odobrenje.” - navode danas iz dubrovačke gradske uprave.

O zaključku bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića govore:

„Zaključak bivšeg gradonačelnika, od 28. travnja 2016. godine, je donesen, kako u njemu stoji, pozivanjem na odredbe članaka 10. i 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Međutim, u članku 10. se definira da pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska direktno ili putem jedinica regionalne i lokalne samouprave (općina, gradova i županija). Dakle, općim dobrom ne može upravljati privatna osoba niti se na nju može prenijeti ta ovlast. Slijedom navedenog, a sukladno odredbama Zakona, kao i Godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Dubrovnika za 2016. godinu, nije bilo uporišta za izdavanje suglasnosti navedenog sadržaja. Grad Dubrovnik će stoga poduzeti pravne mjere kako bi zaštitio svoj interes!” - navode iz Grada.

dpp

Luka Krmić iz Komina dobitnik je Plave vrpce Vjesnika u pojedinačnoj konkurenciji, dok su u momčadskoj konkurenciji dobitnici prestižnog priznanja za spašavanje na moru Niko Peršić iz Rijeke i Andrija Dević iz Sukošana, otkriveno je na konferenciji za novinare koja je jučer održana u uredu Sindikata pomoraca Hrvatske u Rijeci.

Na konferenciji su sudjelovali tajnik Odbora PVV Damir Herceg, predsjednik Odbora PVV Edo Šarunić, ravnatelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeka, i kapetan Dragomir Mucić u ime SPH.

Svečanost dodjele priznanja 59. Plave vrpce Vjesnika bit će održana u petak, 1. prosinca u 18:30 sati u hotelu Royal u Opatiji.

Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2023. bilo je nominirano šest poduhvata spašavanja ljudi i imovine, po tri u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji.

Dobitnik Plave vrpce Vjesnika 2023. u pojedinačnoj konkurenciji je drugi časnik palube Luka Krmić (33) iz Komina. On je ploveći na nizozemskom trgovačkom brodu Resstborg u Meksičkom zaljevu 8. ožujka 2023. najprije usred noći uočio brodicu sa 16 kubanskih migranata, a potom je uspješno rukovodio njihovim spašavanjem.

Krmić je bio sam u gvardiji na zapovjednom mostu kad je u tri sata na udaljenosti od pet milja uočio signalno svjetlo s nepoznatog plovila. Odlučio je provjeriti o čemu se radi, a probudio je i kapetanicu Resstborga, pedantnu 45-godišnju Nizozemku s 20 godina plovidbenog staža.

- Kad smo se nepoznatom plovili približili na oko milju udaljenosti uočili smo da je riječ o ljudima u nevolji, koji su mahali i vikali tražeći pomoć. U trošnoj drvenoj brodici od devet metara bile su tri žene i 13 muškaraca, u dobi od 25 do 60 godina, koji su već 10 dana plutali Meksičkim zaljevom. Svjetlosne signale davali su ručnom baterijskom svjetiljkom. More je bilo mirno, ali najavljivan je skori dolazak nevremena. Stupili smo u kontakt s američkom Obalnom stražom koja nas je zadužila da spasimo te nevoljnike, pored kojih je prethodno prošlo nekoliko brodova. U tom trenutku nalazili smo se 230 milja od obale američke savezne države Lujzijane. - ispričao je Krmić.

Nakon što se 170 metara dugačak teretni brod pažljivo približio trošnoj brodici, koja je potom pomoću konopa privučena uz njegov lijevi bok, svih 16 migranata sretno se po brodskoj skali popelo na palubu. Akcijom spašavanja koja je trajala od 3:15 do 4:50 sati je uspješno rukovodio Krmić. Posada je iznemoglim migrantima pružila potrebnu pomoć i okrjepu, a Luka i vođa palube dezinficirali su rane nekolicini lakše ozlijeđenih Kubanaca. Migrante je nešto kasnije preuzela Obalna straža SAD – a, koja je pismeno zahvalila posadi Resstborga na uspješno odrađenoj akciji spašavanja 16 kubanskih državljana.

U pojedinačnoj konkurenciji nominiran je bio i dubrovački umirovljeni dočasnik Hrvatske ratne mornarice Dominko Radić (68). On je 7. siječnja 2023. spasio mladi španjolski par koji je penjući se po kamenju s vanjske strane dubrovačkih zidina pao u more s visine od oko šest metara na predjelu Buže. Djevojka je pala između dvije stijene u moru, u Škrip, a Radić joj je prišao tako što se pramcem svoje barke popeo na kamen u moru. U spašavanju mu je pomogao jedan vatrogasac, koji je ranije stigao do Španjolke te ju je pridržavao u moru.

Nakon što je pothlađenu djevojku i vatrogasca prevezao do Gradske luke gdje je već čekalo vozilo hitne pomoći, Radić se vratio po mladog Španjolca te je i njega izbavio iz nevolje, odnosno izvukao iz mora.

Dominko je 25. rujna ove godine spasio i dvojicu stranih kajakaša iz olujnog mora ispred Dubrovnika. On je dosad spasio 23 osobe, i kaže da će to činiti dokle god bude mogao, a za spašavanje kupača iz olujnog mora dobio je Plavu vrpcu Vjesnika 2005. godine.

Tko je još bio nominiran i za koje zasluge te što su sve uradili dobitnici nagrade u momčadskoj konkurenciji donosi portal Južni OVDJE.

dpp

„Nakon istupa dubrovačkih mostovaca naši sugrađani su sigurno u jednom trenutku pomislili kako se radi o njihovoj brizi zbog mogućih posljedica uslijed povremenih izljeva fekalne odvodnje u Rijeci dubrovačkoj. S druge strane, mi smo pomislili kako se radi samo o njihovoj uobičajenoj neinformiranosti.” - navode danas iz dubrovačkog HDZ-a nakon što su uz Mosta objavili kako se „kanalizacija Mokošice i Rijeke dubrovačke izljeva i zagađuje Rijeku dubrovačku i ugrožava zdravlje stanovnika Rijeke dubrovačke”

„Vodovod Dubrovnik je više puta obavijestio javnost kako je u ovom slučaju riječ o sanaciji cjevovoda na potezu od Kantafiga do Batale u sklopu radova Aglomeracije vrijedne preko 100 milijuna eura, te je radove nemoguće provesti bez zaustavljanja rada crpnih stanica na području Mokošice, Sustjepana i Gruža, što uzrokuje povremene izljeve”, pišu danas iz HDZ-a navodeći kako su „shvatili kako to nije razlog brige mostovaca”.

„Pravi razlog je, naime, u tome što sve ovo smeta njihovoj članici Antoniji Knežević. Izljevi se događaju pored njenih nelegalno izgrađenih vezova u Rijeci dubrovačkoj, a koje ona godinama uredno iznajmljuje i od njih ima redovite prihode. Pretpostavljamo kako su se korisnici njenih nelegalnih vezova pobunili jer im pored plovila sporadično protječu fekalije, pa je to direktno utjecalo i na smanjenje njenih prihoda.” - napisali su u priopćenju iz HDZ-a.

„Baš nas zanima što pravovjerni mostovci, čija je ljubav i briga prema Rijeci dubrovačkoj beskrajna, barem na riječima, misle o gradnji nelegalnih vezova na pomorskom javnom dobru, ne za sebe i svoje plovilo, već za najam i popriličnu imovinsku korist. Svojatanje javnog i zarada na općem dobru je nešto što je očito postalo praksa dubrovačke oporbe.” - zaključuju u Gradskom odboru HDZ-a Dubrovnik.

dpp