Program s gotovo 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa, koji će se od 10. srpnja do 25. kolovoza izvesti na različitim ambijentalnim lokacijama grada Dubrovnika u sklopu 74. Dubrovačkih ljetnih igara, predstavljen je na današnjoj konferenciji za medije održanoj u atriju palače Sponza. Program su predstavile intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski i ravnateljica Ivana Medo Bogdanović, uz podršku gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića i pročelnice UO za poslove Župana i Županijske skupštine Žakline Marević.

Intendantica Dora Ruždjak Podolski u najavi svoje posljednje, šeste sezone na čelnoj poziciji umjetničkog vodstva najstarijeg hrvatskog festivala, istaknula je da je ponosna na jako kvalitetan program 74. Igara te kazala da su vlastita produkcija i ambijentalnost i dalje nezaobilazna okosnica dramskog programa koji ove godine donosi čak četiri premijerna naslova od čega su tri koprodukcije, dok je glazbeni program vrlo bogat i raznolik.

- Nešto najljepše što se dogodilo ove godine je da je program sačinjen pravom ljudskom sinergijom na način da nakon pet i pol godina, uskoro će biti punih šest, mogu reći da festival čine ljudi. - zaključila je Dora Ruždjak Podolski.

Ceremoniju ovogodišnjeg svečanog otvaranja, režirat će pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić, prema scenariju koji potpisuje s dramskom umjetnicom Natašom Dangubić.

Prva ovoljetna dramska premijera „Vidi kako Lokrum pere zube”, nastala prema istoimenom romanu Ivane Lovrić Jović u režiji Paola Tišljarića, koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića, dok je drugi premijerni naslov „Na tri kralja ili kako hoćete” Grzegorza Jarzyne i Romana Pawłowskog, nastao prema motivima istoimene komedije W. Shakespearea, koprodukcija sa Zagrebačkim kazalištem mladih. Monodrama „Maske” redatelja i glumca Dražena Šivaka koprodukcija je s Umjetničkom organizacijom Grupa, a posljednja dramska premijera „Sjetne žene raguzejske” autorski je projekt intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla.

U sklopu ovogodišnjeg glazbenog programa održat će se 20 koncerata, otvorit će ga jedan od najboljih svjetskih pijanista, karizmatični Andras Schiff 13. srpnja koncertom u atriju Kneževa dvora, a uslijedit će nastup jedne od najpopularnijih pjevačica fado glazbe, Marize na taraci tvrđave Revelin.

Njemačko - francuski violončelist Nicolas Altstaedt jedan je od najtraženijih i najsvestranijih glazbenika današnjice, a na 74. Igrama održat će dvije izvedbe u atriju Kneževa dvora, gdje će nastupiti i jedan od najreprezentativnijih predstavnika mlađe generacije ruskih dirigenata Maxim Emelyanychev s izuzetnim ruskim violinistom Aylenom Pritchinom, kao i nizozemska Camerata Kraljevskog Concertgebouw orkestra te Komorni orkestar Mendelssohn s kojim će nastupiti mađarski violinist Kristóf Baráti, prepoznat diljem svijeta kao glazbenik izvanredne kvalitete s ogromnim izražajnim rasponom i besprijekornom tehnikom.

Među vrsnim hrvatskim glazbenicima svjetskog glasa ističu se pijanistica Martina Filjak uz koju će nastupiti njemački violončelist Eckart Runge i saksofonist Gordan Tudor, dok će program „Opera gala” za sam kraja festivala okupiti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije i Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija te soliste sopranisticu Dariju Auguštan, kontratenora Franka Klisovića, tenora Roka Radovana i baritona Leona Košavića.

Ovogodišnji festivalski pretprogram počinje 7. srpnja prezentacijom suvremenog cirkusa i ulične umjetnosti, umjetničke forme koja je trenutno u velikom razvoju u Hrvatskoj i Europi i kojoj festival želi dati posebnu vidljivost. Raznovrsnim izvedbama uličnih performansa, akrobacija, plesa na svili, klaunerije i teatra objekta koje će se odvijati na različitim gradskim lokacijama, publici svih naraštaja približit će jedinstveno iskustvo cirkuske umjetnosti.

- Planirani budžet 74. Dubrovačkih ljetnih igara iznosi 1.736.796 EUR, što je čak 30 posto više od prošlogodišnje realizacije. Zahvala za ovo povećanje ide prvenstveno Gradu Dubrovniku koji i na ovaj način potvrđuje značaj organizacije i produkcije najvećeg nacionalnog festivala, ali i našim dugogodišnjim vjernim sponzorima i donatorima Mastercardu, OTP banci, Zračnoj luci Dubrovnik, Eurohercu, Hrvatskoj elektroprivredi i brojnim drugim uglednim partnerima. Također, jako nas vesele i novi partneri i suradnje koje smo ove godine ostvarili pa su sponzori 74. Igara i Hrvatska lutrija, Studenac i MG koji su prepoznali važnost ulaganja u kulturu. - zaključila je Ivana Medo Bogdanović.

dpp

Cjelokupan program ovogodišnjih Igara, kao i ulaznice, dostupni su na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnikfestival.hr te na servisu www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30. Kupnjom Mastercard® karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za jedan reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

Uz blagdan svetog Petra i Pavla i Dan Općine Mljet, na otoku je boravio i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Čestitavši Dan Općine i blagdan njezinih zaštitnika, Dobroslavić je istaknuo kako je impozantno sve ono što se radi na Mljetu. Naglasio je kako je Općina Mljet jedna od najboljih u Županiji.

- Čestitam načelniku i Općinskom vijeću na svemu što rade, što je doista impozantno i uvjerimo se u to svaku godinu kad dođemo na obilježavanje Dana Općine. Općina Mljet jedna je od najboljih u Županiji i na tome vam čestitam. Mnoge stvari radimo skupa s velikim zadovoljstvom i odlična je suradnja s Općinom Mljet. Spomenute su i sve ceste u koje ulaže ŽUC i razna druga područja suradnje. Zajedno smo riješili i pitanje liječnika, što je osjetljivo za sva područja, posebno za otoke i jučer smo potpisali ugovor o sufinanciranju jednog tima turističke medicine za ovu sezonu. - rekao je župan.

Osvrnuo se na sredstva koja je Vlada osigurala za otoke, od čega će Dubrovačko – neretvanska županija dobiti 28 milijuna eura.

- Prije par dana naša je Vlada za sve naše otoke osigurala 150 milijuna eura, od čega za našu Županiju 28 milijuna eura. To je ozbiljan iznos koji će iskoristi svi naši otoci i poluotok Pelješac. Očekujemo uspješno korištenje tih sredstava i od Općine Mljet i u tome ćemo vam biti potpora. - kazao je Dobroslavić.

Istaknuo je i projekte cestogradnje na području Županije.

- Mljet, bez obzira što je otok, svakim je danom bliže kopnu i ostatku Hrvatske i opet smo zajedničkim naporima dovršili milenijski projekt hrvatske države i naroda - Pelješki most, kojim smo se mi s južnog dijela Županije, posebno otoci, ali i oni s njezina sjevernog dijela, bolje povezali, spojeni smo u jednu cjelinu i bliži smo i Zagrebu i jedni drugima i tu ne stajemo već zajedničkim nastojanjima i upornošću i razumijevanjem i potporom Vlade i našeg premijera, kreće nastavak izgradnje autoceste od čvora Metković do Osojnika. Dakle imat ćemo autocestu, a do Orebića brzu cestu, koja se projektira i brzu cestu do Zračne luke u Dubrovniku. Sve će to u neposrednoj budućnosti biti ostvareno jer čuli smo od našeg premijera, koji je izričito najavio da je to program ove Vlade. Očekujemo početkom iduće godine nastavak radova na autocesti od Zaton Dola do Osojnika. - najavio je Dobroslavić.

Uz 10. obljetnicu hrvatskog članstva u EU Dobroslavić je kazao kako je Hrvatska čvrsto u središtu integracija koje su, rekao je, najnaprednije u civilizaciji.

- S upornošću koju vi iskazujete na Mljetu, kao i mi u Županiji, s načelnicima kakvog imate vi i Općinskim vijećem i svima koji pomažu u razvoju i poboljšanju uvjeta za stanovnike na Mljetu, očekujemo bolju budućnost za naše ljude, bolje uvjete življenja i bolje gospodarstvo. U ovoj godini u kojoj obilježavamo 10. obljetnicu članstva u EU, možemo reći da smo ponosni jer osim što smo ostvarili samostalnu hrvatsku državu, čvrsto smo u središtu integracija koje su najnaprednije u cijeloj civilizaciji. Otkad je zabilježena, Europska unija je najdalje postigla u civilizacijskim dosezima otkad je civilizacije i mi smo u središtu te asocijacije, te unije, a posebno smo čvrsto unutra radi uspjeha ove Vlade u ovoj godini, a to je ulazak u schengenski prostor nesmetanog kretanja i ulazak u područje eura, zajedničke valute, što znači bolje uvjete za naše gospodarstvo i naše sugrađqne i pozitivne učinke na turizam. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Nakon što su iz Kluba vijećnika Mosta zatražili da se na dnevni red sjednice Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije uvrste još dvije točke; prijedlog Odluke o Izmjenama i dopunama županijskog Prostornog plana Dubrovačko - neretvanske županije te prijedlog odluke prema kojoj bi se bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću ukinuo status Počasnoga građanina Dubrovačko-neretvanske županije, predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić za Južni i Dubrovnikpress istaknula je kako će se o prijedlozima Mosta razgovarati.

- Svaki klub vijećnika po Poslovniku ima pravo davati prijedloge za nadopunu ili skidanje nekih točaka s dnevnoga reda sjednica, to je legitimno i mi ćemo o prijedlogu Kluba vijećnika Mosta razgovarati. Sjednica Skupštine bit će za nekih desetak dana i ima još dovoljno vremena za razgovor. - kazala je Orlić i dodala:

- Ipak, mislim da nije dobro donositi neke ishitrene odluke jer čini mi se da su oko projekta golfa na Srđu još uvijek u tijeku neki sudski procesi, ali kažem, o prijedlogu Mosta ćemo razgovarati. - rekla je Orlić.

Prokomentirala je i prijedlog Mosta da se bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću oduzme titula počasnog građanina Dubrovačko – neretvanske županije.

- Razgovarat ćemo i o tom prijedlogu, ali treba istaknuti kako je bivši predsjednik Stjepan Mesić titulu počasnog građanina Županije dobio u kontekstu određenog vremena i zasluga. - rekla je predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić.

Naime, nakon što je u svibnju tvrtka Razvoj golf na međunarodnom arbitražnom sudu u Washingtonu izgubila spor koji je pokrenula protiv Republike Hrvatske, Klub vijećnika Mosta smatra kako iz Prostornog plana Dubrovačko - neretvanske županije treba izbrisati obuhvat golfa na Srđu koji je, ističu, u Prostorni plan unesen 2006. odlukom tadašnjega povjerenika Županije Želimira Bosnića.

Također traže da se bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću oduzme titula počasnog građanina Dubrovačko – neretvanske županije jer se, ističu iz Mosta, u arbitražnom postupku u kojem je tvrtka Razvoj Golf tužio Republiku Hrvatsku, Stjepan Mesić pojavljuje kao svjedok tužitelja te ničim nije zaslužio bilo kakvu počast u Dubrovniku i Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Dubrovački vodič Ivan Vuković Vuka objavio je danas na svom Facebook profilu kako je jutros zajedno s gostima u Pilama doživio ogromnu neugodnost. Naime, netko ih je s prozora zalio – urinom!

„Smrdim po pišini. Već drugi put u sedam dana jer neka budala, da ga ne imenujem s prozora poviše Love museum u Pilama abrumava ljude.” - napisao je Ivan Vuković.

„I eto tako jutros deset Amera popišanih i ja šetamo Gradom.
Hvala gosparu Kusovcu sto nam je dopustio da se „operemo” u njegovom baru u Pilama.” - navodi on.

„Golden shower na dubrovački način”, zaključuje vodič Ivan Vuković Vuka.

dm

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić danas je u Orebiću održao koordinacijski sastanak s predstavnicima turističkih zajednica s područja Dubrovačko - neretvanske županije. Sastanku su, uz direktora Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije Julija Srgote prisustvovali i predstavnici 17 turističkih zajednica gradova i općina s područja županije.

Na samom početku sastanka predstavljeni su dobri i pozitivni turistički trendovi na razini same Dubrovačko-neretvanske županije.

- U dosadašnjem dijelu godine ostvareno je preko 2,3 milijuna noćenja što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 21 posto. - rekao je Srgota nadodavši kako je predsezona bila odlična, posebno u vrijeme uskršnjih blagdana, ali i poslije kroz svibanj usprkos kiši.

- Lipanj je jako dobro popunjen na razini cijele županije, a isto očekujemo od srpnja, kolovoza, ali i posezone. - izjavio je Srgota.
 
Direktor Staničić prokomentirao je pozitivne turističke trendove na razini cijele Hrvatske gdje u dosadašnjem dijelu godine bilježimo rast od +15 posto u dolascima i +10 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje lani.

- Najvažnija tržišta hrvatskog turizma, kao što su Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska, Češka, Italija, ali i UK te SAD, u dosadašnjem dijelu godine bilježe rast prometa u odnosu na lani. U ovoj godini očekujemo ono na čemu intenzivno radimo, a to je disperzija turističkog prometa i intenzivniji turistički promet u pred i posezoni. - izjavio je Staničić, nadodavši kako su pred nama udarni ljetni mjeseci kada u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi više od milijun turista.

Tijekom koordinacijskog sastanka predstavljen je novi Strateški marketinški i operativnog plana hrvatskog turizma za razdoblje do 2027. godine s čijom se primjenom kreće s obzirom da je sam Plan ovaj tjedan usvojen od strane Skupštine HTZ-a.

- Planom su identificirani konkurentni i autentični turistički doživljaji Hrvatske koji su usklađeni s potrebama različitih segmenata potražnje. SMOPHT je u potpunosti usklađen sa Strategijom razvoja održivog turizma RH do 2030. god. gdje je naglašena važnost održivosti u razvoju i upravljanju turizmom i to okolišna, ekonomska i socijalna održivost. - spomenuo je Staničić.
 
Na sastanku se također razgovaralo o promotivnim aktivnostima na tržištima na kojima nismo dosad bili toliko aktivni, poput Australije, Južne Amerike, udruženom oglašavanju, ali i o brojnim aktualnim turističkim izazovima poput rasta cijena smještaja i turističkih usluga u pojedinim destinacijama, nedostatka radne snage, problematici izdavanja radnih dozvola, neprijavljivanja gostiju i dr.

dpp

Na zidu njegove rodne kuće u Cavtatu otkrivena je ploča Tinu Pattijeri. Tino Pattiera rođen je u Cavtatu 27. lipnja 1890., a preminuo je 24. travnja 1966. godine. Bio je jedan od najzapaženijih hrvatskih opernih pjevača.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić je ovom prilikom zahvalio udruzi Konavle Art koja je prepoznala značaj ovog velikog umjetnika, kao i obitelji Mandić koja je dopustila postavljanje ploče.

- Ne smijemo dopustiti da se naši velikani zaborave jer je kultura odrednica našeg nacionalnog identiteta. Narod koji dopusti da mu zaslužni građani budu zaboravljeni osuđen je na propast. - rekao je ovom prilikom načelnik Lasić.

dpp

Beživotno tijelo mlađe muške osobe pronađeno je sinoć u moru u Moluntu u blizini rive oko 23 sata. Tijelo su pronašli mještani te obavijestili policiju.

Prema informacijama iz policije koja je obavila očevid konstatirao je kako na tijelu nije bilo znakova koji bi upućivali na nasilnu smrt počinjenu kaznenim djelom, a radi se o 27 godišnjem državljaninu Hrvatske.

Tijelo preminulog prebačeno je na patološki odjel OB Dubrovnik gdje će biti točno utvrđen uzrok smrti.

dm

Uz blagdan svetoga Petra i Pavla i Dan Općine Mljet na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Đivo Market, podnoseći izvješće o radu, nije nabrajao samo projekte realizirane u njegovu načelnićkom mandat već se osvrnuo na projekte koji su na Mljetu realizirani u posljednjih 30 godina, otkad je Mljetu vraćen status općine.

- Općina Mljet je bila ukinuta 1960. i 1993. je ponovo vraćena, 33 godine smo bili u sastavu Općine Dubrovnik. Nakon osnivanja Općine Mljet, kad krenemo od Saplunare, samo gledajući infrastrukturu što se napravilo, u Saplunaru je došla ne bilo kakve nego asfaltirana dvosmjerna cesta. Put za Okuklje, koji je bio kozji put, danas je asfaltiran. Tu je i cesta prema prožurskom portu, zaobilaznica Sobre i Babina Polja, dvosmjerni put za Blato, rekonstruirana cesta prema Kozarici, zaobilaznica Polača. Što bismo više što se tiče cesta, ali imamo još što za napraviti. - rekao je Market, najavivši cestovne projekte čija realizacija tek slijedi.

- Uskoro kreću radovi na cesti Prožurska luka – Okuklje. Ta je cesta danas makadam i ona će se rekonstruirati. Radovi kreću u rujnu, a odabran je izvođač radova. Cesta Crna Klada – Kozarica i danas je makadam, a možda će sljedeće godine, kad budemo imali svečanu sjednicu, radovi već biti u punom jeku. To je investicija Županije za koju do nove godine očekujemo građevinsku dozvolu. Za cestu kroz Maranoviće Hrvatske ceste već rade projekt. Dakle, državna cesta kroz Maranoviće, koja je usko grlo, će se širiti. Obilaznica Pomene je ono što uvijek pitaju u Nacionalnom parku, kad će ta zaobilaznica. Idejno rješenje je gotovo i očekujemo uskoro izmjene Prostornog plana Nacionalnog parka i građevinsku dozvolu do nove godine. - kazao je Market.

Osvrnuo se na projekte vodoopskrbe koji su za otok Mljet iznimno značajni.

- Kad se uzme vodoopskrba otoka Mljeta, sami znamo što je bilo prije dvadesetak godina. Bila je jedna cisterna vode, ako si je mogao dobiti iz neke javne vodospreme ili neki vojni vodonosac u to doba koji nas je spašavao od žeđi. Danas, zahvaljujući i Općini i svima koji su nas maksimalno podržavali, imamo tri desalinizatora s kojima još uvijek opskrbljujemo dvije trećine otoka. Naša tvrtka Voda Mljet to odrađuje i, što je najvažnije, imamo vodu s kopna, iz Neretve jer 2018. je napokon voda stigla. I moramo biti iskreni, da nije stigla, usprkos desalinizatorima, bilo bi nam nemoguće. - kazao je Market.

Naglasio je kako se na Mljetu puno toga napravilo u zadnjih 30 godina, istaknuvši kako nisu sve njegove zasluge.

- Puno toga radimo 10 godina otkad sam ja tu, ali, Bogami, radilo se i 20 godina prije mene i siguran sam da će se tako i nastaviti. - istaknuo je.

Mljetski općinski načelnik najavio je i projekte važne za demografsku sliku otoka.

- Danas ćemo dijeliti nagrade i za najmlađe. To su nagrade osnovnoškolcima na otoku koji su se isticali posebnim rezultatima na županijskoj i državnoj razini. Općina itekako vodi brigu o najmlađima i uskoro kreću radovi na izgradnji dječjeg vrtića u Babinom Polju, iznad Osnovne škole. Ono što je najbitnije, osigurali smo i dobili EU sredstva za projektnu dokumentaciju u stopostotnom iznosu i dobili smo financiranje vrtića u punom iznosu. Računamo da ćemo do nove godine imati građevinsku dozvolu i nakon toga kreću radovi. - rekao je Market i dodao kako će za mljetske predškolce, dok se bude gradio novi vrtić, biti osiguran zamjenski prostor.

- Za taj vakuum od još godinu dana, koliko ćemo sigurno biti bez vrtića, pripremili smo Dom kulture u Babinom Polju za predškolski odgoj. Znači, od dogodine će predškolci pohađati predškolu pri Osnovnoj školi Mljet, a prostorije će biti u Domu kulture Babino Polje. - rekao je Market.

Naglasivši kako Općina Mljet vodi brigu i o svojim starijim stanovnicima, Market je najavio izgradnju doma za umirovljenike.

- Neko će reći da ima malo mladih, ne bih se složio, ali složio bi se da ima puno starih. Imamo dvije lokacije za izgradnju doma umirovljenika. Jedna je u Prožurskoj Luci, za koju smo imali prijepore da je nekako sa strane, da nije u sredini otoka i imamo drugu lokaciju, zemljište u vlasništvu Općine Mljet koje je prostorno - planski prošla proceduru u Babinom Polju i mislimo da je ta lokacija možda i najbolja da u skoro vrijeme to napokon i odradimo. - kazao je načelnik Općine Mljet.

Istaknuvši kako na Dan Općine nikoga ne želi zaboraviti, Market se posebno zahvalio zdravstvenim djelatnicima na otoku.

- Zdravstvene djelatnike koji rade na otoku, pogotovo u ljetnoj sezoni, kad nas je pet puta više nego zimi, doista moram pohvaliti. Odrađuju stoječki sve svoje zadatke i 24 sata zaista nije lako biti dežuran jer na otoku se dežura 24 sata, nema radnog vremena, nema hoću - neću i svaka im čast. - istaknuo je Market.

Blagdan svetoga Petra i Pavla i Dan Općine Mljet načelnik Đivo Market čestitao je svim žiteljima Otoka, svim Mljećkama i Mljećanima na otoku i izvan njega te svim prijateljima Mljeta.

Odluka da Možemo na parlamentarne izbore izađe samostalno umjesto u koaliciji sa SDP-om bila je dobra odluka, kazao je za Južni i Dubrovnikpress županijski vijećnik Srđ je grad i Možemo Marko Giljača. Istaknuo je kako Možemo nije lokalna stranka koja nema snagu na nacionalnoj razini. Prokomentirao je mogućnost prijeizborne suradnje s SDP-om na lokalnoj, odnosno županijskoj razini.

- Jako sam ponosan na proces donošenja odluke o mogućnosti koaliranja s SDP-om za parlamentarne izbore, a koji je započeo izjašnjavanjem članstva. Naime, već je tada bilo jasno da članstvo vrlo velikom većinom smatra kako trebamo ići samostalno na parlamentarne izbore. Nakon izjašnjavanja članstva održana je sjednica Vijeća Možemo na kojoj smo vrlo argumentirano raspravljali o svim opcijama. Zaista mi je bilo super što se u toj raspravi vrlo argumentirano raspravljalo o obje mogućnosti, dakle i za i protiv jer se uistinu ništa nije htjelo prepustiti slučaju. Na kraju je odluka da Možemo samostalno izađe na parlamentarne izbore donesena jednoglasno. - kazao je Giljača i objasnio što znači da će Možemo na izbore samostalno, odnosno da ipak to uključuje neke partnere.

- To samostalno znači sa svojim stalnim partnerima, među kojima je i Srđ je grad i mislim da je to dobra odluka jer unutar lijevog biračkog prostora postoji jako veliki broj neodlučnih birača za koje smatramo da će cijeniti nekoga tko je jasno i na vrijeme iskomunicirao način izlaska na izbore, mogućnost predizbornog koaliranja, kao i modele postizborne suradnje i koalicija, ali i s kojim su strankama koalicije moguće, a s kojima nisu. - rekao je.

NI MILIMETAR DESNO OD CENTRA NIJE PRIHVATLJIV

I dok je bilo vrlo izvjesno kako će od Možemo i mogućnosti predizborne koalicije SDP dobiti odbijenicu, u javnom prostoru mogu se čuti komentari kako je odlukom o nekoaliranju sa SDP-om Možemo zapravo HDZ-u osigurao pobjedu. Giljača se s tim tvrdnjama ne slaže.

- Ta tvrdnja uopće ne stoji, to je narativ koji se pokušava nametnuti u javnom prostoru u kojem su neki gurali tu koaliciju sa SDP-om, odnosno čak puno veću koaliciju koja bi zahvatila i neki dio prostora koji je nama neprihvatljiv. Nama, naime, nije prihvatljiv ni milimetar desno od centra. Možemo je još uvijek nova i progresivna politička opcija i još uvijek imamo uistinu veliki prostor za jačanje i širenje i varaju se svi oni koji misle da nemamo nacionalnu pokrivenost jer se na terenu radi i već postoji jedna respektabilna mreža kvalitetnih ljudi koje ćemo predstaviti kad za to dođe vrijeme. - istaknuo je Giljača, dodavši kako Možemo ne funkcionira kao ostale stranke.

- Vidjeli ste kako smo na prošlim lokalnim izborima funkcionirali u Županiji, da smo uspostavili mrežu i na neki način bili čak i iznenađenje tih izbora i pokazalo se da funkcioniramo puno šire izvan Dubrovnika. Od lokalnih izbora su prošle dvije godine koje smo iskoristili za širenje te priče dalje. - rekao je Giljača.

SURADNJA S LOKALNIM SDP-OM?

Prokomentirao je mogućnost predizborne suradnje sa SDP-om na lokalnoj razini.

- Imamo dvije godine do lokalnih izbora, a u međuvremenu imamo parlamentarne, koji su iznimno bitni za Dubrovnik i Dalmaciju jer je konačno vrijeme da imamo ozbiljnog zastupnika u saboru iz ovog područja i jasno mi je da se nekima žuri s kandidaturama, preslagivanjima, ali mi smo najjača opozicijska stranka u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i to je svima jasno. U Županijskoj skupštini smo jako aktivna stranka i dosta smo prisutni u javnosti i nema razloga da žurimo i prihvaćamo tempo koji neki drugi diktiraju. Dvije godine je jako dugo razdoblje i još ne razmišljamo o kombinacijama za lokalne izbore. Ipak, mogu reći da ne dolazi u obzir suradnja s nekim oportunističkim i desnim opcijama, a sigurno je da ćemo imati svoje kandidate. - kazao je Giljača.

I dok se Možemo nakon odbijenice koju je dao SDP-u, samostalno počinje pripremati za parlamentarne izbore, o izlasku na europarlamentarne izbore, ističe Giljača u toj stranci još nisu razgovarali, ali će na njih, dodaje, sigurno izaći.

- Sigurno je da će svi naši kandidati proći kroz proces unutastranačkih kandidatura u kojemu sudjeluju svi članovi jer svi kandidati trebaju imati legitimitet u stranci, a ne kao što je to slučaj u drugim strankama, da ih izabere čelništvo, to u nas ne postoji. Možemo će sigurno izaći na sve izbore u super izbornoj godini, a na koje načine i u kojem obliku, o tome ćemo odlučivati na Vijeću Možemo. Sad je bilo nužno donijeti odluku kako ćemo izaći na parlamentarne izbore i mislim da je odluka da na njih idemo samostalno bez SDP-a bila dobra odluka za budućnost Hrvatske jer jedino stvarni organski rast i prepoznavanje vrijednosti ljudi i programa koji nisu korumpirani i nisu retrogradni u svojem djelovanju je ono što čini stvarnu promjenu u Hrvatskoj, a do nje će doći. - smatra županijski vijećnik Srđ je grad i Možemo Marko Giljača.

Potres jačine, odnosno magnitude 4,1 stupnja po Richteru razbudio je jutros u 5:54 sati jug Hrvatske.

Epicentar potresa bio je na dubini od 2 kilometara u moru u Župskom zaljevu, sedam kilometara od Dubrovnika, izvjestio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).

Na stranicama EMSC-a javljaju se stanovnici i gosti, u većini iz Župe dubrovačke, koji su potres ovako opisali:

Brzinski tres. Kupari
Prilično je jako zadrmao krevet. Srebreno
Kratak, ali jak! Probudio me! Petrača
Vrlo jak, ali skroz kratak. Petrača
Kratko jako i zastrašujuće. Petrača
Osjetio se naglo i sve se zatreslo. Čibača
Malo je zatreslo, kratko. Mlini
Dobro zatreslo kao udar, trajalo sekundu. Dubrovnik
Dosta jako, par sekundi. Dubrovnik.
Lagano treslo par sekundi. Cavtat

...

dm

Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Mljet održanoj uz blagdan sv. Petra i Pavla koji se slavi kao Dan Općine Mljećani su s gostima proslavili tridesetu obljetnicu osnutka Općine te su dodijeljene općinske nagrade.

Nagradu za životno djelo Općine Mljet dobio je Ivan Bamba Čumbelić. Mljetski kroničar, iza kojeg su i dvije knjige o otoku Mljetu, Ivan Bamba Čumbelić radni vijek proveo je matičnom uredu, a njegovi zapisi o Mljetu, koje redovno objavljuje na Facebooku, iz kojih su uostalom i nastale knjige, postali su legendarni među otočanima. Bamba Čumbelić, kažu Mljećani, živuća je enciklopedija o Mljećkama i Mljećanima.

Općina Mljet počasnim građaninom proglasila je pak Ivicu Krmeka zbog zantnog doprinosa kvaliteti života na otoku. Naime, Ivica krmek već desetljećima dolazi na otok kako bi Mljećani mogli obaviti tehnički pregled vozila, a bez njega svi oni morali bi „potegnuti” do Dubrovnika.

Uz dan Općine nagrađeni su i učenici koji su sudjelovali i ostvarili zapažene rezultate na županijskim i državnim natjecanjima. Tako su nagrađeni Antonio Sršen, Pavla Market i Ivan Pavao Stražičić koji su sudjelovali na državnom natjecanju Čitanjem do zvijezda, Ivo Sršen i Marin Sršen koji su ostvarili zapažene rezultate na županijskom natjecanju iz matematike, odnosno drugo i osmo mjesto, te Sunčica Lazo koja je sudjelovala na županijskom Lidranu, Nika Stražičić za osvojeno treće mjesto na županijskom literarnom natječaju kao i Slavka Hajdić koja je na državnom literarnom natječaju osvojila treće mjesto.

dm

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je ugovore o zajedničkom financiranju dodatnih medicinskih timova u turističkoj sezoni 2023. godine s jedinicama lokalne samouprave, Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko - neretvanske županije i nadležnim domovima zdravlja.

S ciljem povećanja standarda zdravstvene zaštite, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko -neretvanska županija je kao koordinator projekta odredila lokacije i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite.

Dodatni medicinski timovi, odnosno pripravnosti će se organizirati u periodu od 1. srpnja do 31. kolovoza 2023. godine, kako slijedi:

Dubrovačko-neretvanska županija će financirati dva dodatna medicinska tima pri Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Za potrebe pružanja dodatne zdravstvene zaštite turistima za područje otoka Šipana i Lopuda Dubrovačko-neretvanska županija će organizirati i financirati i jednu pripravnost liječnika.

Dubrovačko-neretvanska županija će također i ove godine financirati i jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik, a koji se odnosi na ambulantu u povijesnoj jezgri. Tim će činiti liječnik i medicinska sestra.

Dubrovačko -neretvanska županija i Općina Mljet zajednički će financirati jeda dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik (ambulanta Mljet) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Ston zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik (ambulanta Ston) kojeg čine liječnik i medicinska sestra.

Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Korčula i Općina Lumbarda zajednički će financirati dva dodatna medicinska tima pri Domu zdravlja Korčula koji čine liječnik i medicinska sestra.

Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Orebić zajednički će financirati jeda dodatni medicinski tim pri Zavodu za hitnu medicinu DNŽ (ambulanta Orebić) koji čine liječnik i medicinska sestra.

Dubrovačko - neretvanska županija i Općina Trpanj zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Korčula (ambulanta Trpanj) koji čine liječnik i medicinska sestra.

Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Ploče koji čine liječnik i medicinska sestra.

Dubrovačko - neretvanska županija i Općina Vela Luka zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka koji čine liječnik, medicinska sestra i vozač.

Dubrovačko - neretvanska županija i Općina Slivno zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Metković koji čine liječnik i medicinska sestra.

Za navedeni model predviđen je iznos od 102.268 eura. U financiranju Dubrovačko - neretvanska županija sudjeluje sa 64.261 eura, Ministarstvo turizma i sporta s iznosom od 15.393 eura, dok gradovi i općine sudjeluju sa sveukupnim iznosom od 22.634 eura.

JP