Nakon dojave građana policija je sinoć, u petak oko 23 sata na području Dračeva sela u Rijeci dubrovačkoj zatekla iscrpljenog mladića bez identifikacijskih dokumenata, odmah je pozvana i hitna pomoć, ali mladić je nažalost preminuo prije njena dolaska.

Mladića su policajci pronašli 200-tinjak metara od prometnice u brdovitom i šumskom dijelu.

„Očevidom na mjestu događaja ni na tijelu, ni u blizini tijela, nisu pronađeni tragovi koji upućuju da je smrt muškarca nastupila kao posljedica kaznenog djela. Identitet preminulog za sada nije poznat, budući da kod sebe nije imao nikakvih identifikacijskih dokumenata.” - navode iz policije.

Tijelo je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se provesti obdukcija kojom će se utvrditi točan uzrok smrti.

dm

Gradu Dubrovniku odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 76 tisuća eura za uređenje dječjeg igrališta u Suđurđu na otoku Šipanu na zemljištu koje je Gradu darovala Vlada Republike Hrvatske.
 
Projekt „Uređenje dječjeg igrališta u Suđurđu na otoku Šipanu“ prijavljen je od strane Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju na Program razvoja otoka u 2023, a odobren je za sufinanciranje odlukom Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
 
S obzirom da je maksimalni iznos sufinanciranja u sklopu navedenog Programa 80 tisuća eura, odobreni iznos bespovratnih sredstava čini 95 posto mogućeg iznosa sufinanciranja, odnosno 55 posto ukupne vrijednosti projekta. Projekt ukupne vrijednosti 139 tisuća eura realizirat će se uz vlastito sufinanciranje od 45 posto ili 63 tisuće eura.
 
Projekt se odnosi na izvedbu radova I. faze igrališta Suđurađ na nekretnini ukupne površine 1705 metara kvadratnih, a koja je Gradu u svrhu uređenja sportskog i dječje igrališta prethodno ustupljena Odlukom Vlade Republike Hrvatske o darovanju nekretnine. Predmet II. faze projekta odnosi se na uređenje parka i izvedbu sportskog igrališta uz dječje igralište na istoj parceli.
 
Dječje igralište smješteno je na istočnom dijelu parcele i namijenjeno je za djecu od dvije do dvanaest godina. Igralište će se opremiti penjalicom sa zidom za penjanje, dvostrukom ljuljačkom i velikim toboganom te će ograditi ogradom. Postavit će se koš i klupice „pižuleti“ na koje će se ugraditi drveni nasloni sa čeličnom potkonstrukcijom. Ugradit će se dva stupa javne rasvjete sa LED reflektorima, a parcela će se hortikulturno urediti.

dpp

U Hrvatskoj je danas državni praznik, Dan je antifašističke borbe koji se obilježava u znak sjećanja kada je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, koji je potom započeo oružane borbe protiv NDH i fašista. Pripadnik prvog sisačkog partizanskog odreda, koji je na početku brojio 77 boraca, bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Partizanske jedinice potom se postupno osnivaju diljem Hrvatske. Kako II. svjetski rat traje i odmiče dalje i Dubrovčani se priključuju partizanima. Iako se o tom razdoblju naše povijesti u gradu danas baš i ne priča ili se priča u iskrivljenom i potpuno negativnom kontekstu, baš je 22. lipnja ove godine, 78 godina od II. svjetskog rata, i gotovo 30 godina od završetka Domovinskog rata, vrijeme da se Dubrovnik prisjeti svojih sugrađana, žrtava fašističko – kvislinškog terora. Onih onih koji su ubijeni kad su tek trebali početi živjeti.

Da! Sestre Marija i Anuška Radeljević i Miše Simoni bili su dubrovačka djeca. Oni su za ideale slobode živjeli, borili se i na kraju položili svoje živote. Njihovim imenima nekada su bile nazivane škole, vrtići, dok u današnjem Dubrovniku, u modernoj povijesti Grada, za njih nema mjesta. Oni su izbrisani!

MARIJA RADELJEVIĆ

„Ali samo da si vidio kako je sve bilo protiv mene. Snizio mi je Zec kemiju i Marčić higijenu, samo zato što sam tvoja kći, ali ja to ne žalim jer ti si najbolji otac.” - piše Marija Radeljević 1. lipnja 1936. nakon završetka Gimnazije u pismu svome ocu Brunu Radeljeviću, koji je kao istaknuti član radničkog pokreta u Dubrovniku u to vrijeme bio u zatvoru u Sremskoj Mitrovici.

Marija Radeljević rođena u srpnju 1922. bila je nastarija kći Bruna Radeljevića. Njezino djetinjstvo bilo je i vrijeme kada su Radeljevićima policijski agenti i žandari često upadali u kuću, pretresali je, ne bi li našli proleterske materijale – knjige i novine koje su u ono vrijeme bile zabranjene, a kompromitirale bi njezina oca. Jer vrijeme odrastranja Marije i Anuške Radeljević bilo je vrijeme između dva svjetska rata, vrijeme previranja, stvaranja pa propadanja Kraljevine SHS, vrijeme velike gladi, socijalnih razlika. Bilo je to praktički vrijeme beznađa.

Marija Radeljević još je u Gimnaziji pokazivala smisao za pisanje i slikanje. Njezine pjesme objavljivane su u Poletu, biltenu kojeg su zajedno izdavale dubrovačka i mostarska gimnazija.

Oca Bruna Radeljevića 1938. puštaju iz zatvora te ga ponovo hapse i odvode u Lepoglavu nakon što je na Stradunu, na godišnjicu napada Njemačke na Poljsku 1. rujna 1940. bio jedan od organizatora velikog prosvjeda protiv rata, fašizma, skupoće i politike ondašnje vlade Cvetković – Maček. U tom je prosvjedu sudjelovala i Marija, a otac Bruno iz Lepoglave se nikad nije vratio.

Nakon što je otišla na studij u Beograd, Mariji je u velikom gradu dugo trebalo da nauči put od fakulteta do doma u kojem je bila smještena, ali se odmah uklopila u rad naprednih mladih s beogradskog Sveučilišta te se isticala u skojevskoj i partijskoj organizaciji.

U trenutku sloma Kraljevine SHS vraća se u Dubrovnik i postaje članicom Mjesnog komiteta Partije te u nekoliko navrata odlazi u Split po direktive pokrajinskog komiteta. Njezine aktivnosti već prate ustaše i Talijani, zatvaraju i puštaju pa ona s majkom i dvije sestre 1942. odlazi u partizane na Pelješac gdje je ranjena, zarobljena i nakon zvjerskih mučenja, Talijani je strijeljaju 21. siječnja 1943. u selu Vrućica.

„Na vašim će grobovima rasti trnje, a na mome cvijeće.” - rekla je u trenutku strijeljanja Talijanima i nije puno falila.

Marija Radeljević pogubljena je u 21. godini života. Čvrsto je vjerovala u pobjedu NOB-a. Njezin kratki život bio je obilježen idealima slobode. Od 1962. pa do devedesetih dubrovačka Gimnazija, koju je pohađala, nosila je njezino ime.

ANUŠKA RADELJEVIĆ

„Znam ja da mene moj Nanuško puno voli. Sve da smo bogataši pa da imaš novaca, pa me dođeš vidjeti, ne bi mogla stati nego kvarat od ure”. - pisao je Bruno Radeljević svojoj kćeri Anuški, koja ga je htjela posjetiti u Lepoglavi.

Dok su joj oca vezanih ruku uvodili u policijski auto i vodili iz gradskog zatvora u Gruž, odakle je dalje odveden u Lepoglavu, tada 16 - godišnja Anuška otrgnula se žandaru koju ju je držao i potrčala još jednom zagrliti oca kojega nikad više neće vidjeti.

Anuška Radeljević rođena je 20. lipnja 1924. Nakon završene Gimnazije upisala je Učiteljsku školu. Potom je primljena u SKOJ pa u Partiju nakon čega je hapšena i puštana na slobodu. Sa sestrom i majkom odlazi u partizane na Pelješac.

Nakon kapitulacije Italije u Trpnju je određena za prevoditeljicu u pregovorima oko predaje crnokošuljaša. Naime, Talijani, ukrcani na brodove na Pelješcu, nisu se htjeli predati partizanima već su namjeravali pobjeći u Italiju. Nakon što se otvorila vatra između Talijana i partizana, Anuška je ranjena u toj borbi.

Dva dana od ranjavanja, preminula je 11. rujna 1943. u 20. godini života. Po Anuški Radeljević ime je nosio vrtić na Putu Iva Vojnovića. Devedesetih je preimenovan u Palčicu.

MIŠE SIMONI

Gimnaziju je pohađao i Miše Simoni. Taj dubrovački heroj rođen je 16. ožujka 1923. Kako je s roditeljima živio u hotelu Imperial, u kojem mu je otac bio zaposlen, još je kao dijete uočio klasne razlike i svjedočio raskalašenosti onih bogatih na zabavama u tom hotelu dok su njegovi sugrađani teško dolazili do osnovnih namirnica.

Krajem 1941. i početkom 1942., njegov rad kao člana SKOJ-a počinju pratiti ustaše koje su u to vrijeme vladale u Dubrovniku pa Mjesni komitet partije Simonija šalje u partizane u Hercegovinu. Po dolasku u partizane Simoni je primljen u članstvo Partije. Nakon što je postao komesar partizanske čete, upućen je u Vasojeviće u Crnoj Gori gdje je djelovao u sastavu partizanskih jedinica Save Kovačevića.

U srpnju 1942. odred u čijem je sastavu bila i četa Miše Simonija u blizini Vilusa naišao je na četničke zasjede. Miše je zarobljen i odveden u četnički zatvor u selu Donje Vrbno, smještenom na putu između Bileće i Mostara. Među zarobljenima s Mišom je bio i prvoborac Jozo Paković iz Kune na Pelješcu.

Nakon svakodnevnog saslušavanja, premlaćivanja i mućenja, u predvečerje jednog srpanjskog dana 1942. Simonija, Pakovića i još jednog zarobljenog partizana četnici su odveli prema brdu između sela Donje Vrbno i Budoši. Zaklali su ih i bacili u jamu Golubinjka.

Kad su ga zvjerski ubili, Miše Simoni imao je tek 19 godina. Po njemu je kasnije nazvana osnovna škola koja danas nosi ime po Marinu Getaldiću.

PO NJIMA SE U DUBROVNIKU VIŠE NIŠTA NE ZOVE, ALI NISU ZABORAVLJENI DOK ŽIVE SJEĆANJA

Jesu li Marija i Anuška Radeljević poznavale Miša Simonija? Jesu li se, odrastajući u istom gradu možda nekad sreli? Jesu li se pozdravljali? Jesu li, mimoilazeći se u hodnicima dubrovačke Gimnazije, znali da dijele iste vrijednosti, iste ideale – ideale slobode?

Po njima se u Dubrovniku više ništa ne zove. Spomen ploče podizane njima u čast revizionisti povijesti zamijenili su nekim drugim pločama na kojima su uklesana imena ljudi u II. svjetskom ratu poraženog režima.

Marija i Anuška Radeljević i Miše Simoni u Dubrovniku su već dugi niz godina izbrisani. U njihovu rodnom Dubrovniku niti jedna od gradskih ulica kao da se ne smije po njima zvati. U Dubrovniku, koji se diči svojom slobodarskom poviješću i tradicijom, u Gradu velikih znanstvenika, pisaca i pjesnika, nije poželjno niti pokrenuti inicijativu da se neke od naših ulica po njima nazovu. Ne smije se niti pokrenuti inicijativa da se njihove spomen ploče vrate na svoja mjesta. Ne smije se ili se nema hrabrosti za pokretanje takvih inicijativa? Jer za takvo nešto nekim se skupinama treba i zamjeriti, a zamjeranjem se gube glasovi na izborima. Precizna je ta matematička računica.

Ma koliko god da se revizionisti povijesti tome protivili, dubrovački branitelji u zadnjem ratu, baš kao i mladi skojevci Simoni i sestre Radeljević u onom ratu, ginuli su za iste ideale – ideale slobode.

U vrijeme II. svjetskog rata u Hrvatskoj simbol slobode predstavlja je crvena zvijezda na partizanskoj kapi, baš kao što je šahovnica bila simbol slobode 90 -tih na kapi branitelja. I jedni i drugi, svatko u svoje vrijeme, u svom dijelu povijesti, ustali su protiv okupatora u svojoj vlastitoj zemlji, a tko su u koje vrijeme bili okupatori i tko je u koje vrijeme bio na strani okupatora, nikoga normalnog ne treba podsjećati.

Oni koji i u Dubrovniku revidiraju povijest moraju dobro znati da je Dubrovačka Republika, za koju tako često vole isticati da su baštinili njezine vrijednosti, upravo slobodu isticala kao jednu od najvećih vrijednosti.

Nije li na Lovrijencu još davno uklesano kako se sloboda ne prodaje za sve zlato. Slobodu, kojom se Dubrovčani i danas diče, opjevao je i veliki Ivan Gundulić. Sloboda je jedan od ideala za kojeg se uvijek vrijedno boriti. Oni koji su to činili vječno će imati svoje mjesto u povijesti. Imena heroja ne mogu se tek tako prebrisati gumicom. Ne mogu se zaboraviti skidanjem spomenika i lomljenjem ploča ili preimenovanjem ulica i revidiranjem povijesti. Imena onih zaslužnih živa su sve dok su na njih živa i sjećanja. I zato i ovo sjećanje na njih.

Miše Simoni, Marija i Anuška Radeljević, bila su imena djece Grada Dubrovnika, djece koja su stradala zbog ideala i prije negoli su počeli živjeti.

Kad ju je pokrenuo, bilo je velikog otpora. Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić trpio je brojne kritike. No, nakon što je Dubrovnik Card zaživio, pokazalo se da je bio u pravu. Rezultati koje postiže „nasljednica” DuPass iznenadili su čak i aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića.

- DuPass je najprodavanija kartica u Europi, nema prodavanije u ovom trenutku. - kazao je Franković.

Dodao je kako će se još puno raditi na njezinu razvoju te pohvalio bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića za DuPass.

- Dogodila se sinergija. U konačnici, i ja znam slušati i poslušao sam dobre ideje i Andro Vlahušić je imao značajnu ulogu. DuPass je sjajna kartica i vjerujem da će ubuduće bilježiti sve veće rezultate. - kazao je.

- Inače, puno je onih koji žele biti zastupljeni u DuPassu i o tome dosta razgovaramo. - rekao je gradonačelnik, istaknuvši kako je DuPass kartica na
čijem razvojnom konceptu mogu učiti i brojne europske zemlje.

- Iznenadio sam se, mislio sam da su u Europi rješenja s karticama poput DuPassa puno razvijenija, ali iz razgovora s ljudima izvana shvatio sam da to nije slučaj, da neke zemlje tek počinju razvijati taj koncept. DuPass je zapravo za brojne europske zemlje preteča takve kartice, posebno u digitalnom dijelu. - rekao je Franković i otkrio kakav bi alat DuPass trebao postati.

- Želja mi je da DuPass bude komunikacijsko sredstvo, da preko nje direktno komuniciramo s gostima, primjerice da putem kartice možemo turistima preporučiti kad je najbolje vrijeme posjeta povijesnoj jezgri. DuPass u budućnosti može biti odlično komunikacijsko sredstvo. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Djelatnici Vodovoda Dubrovnik rekonstruirali su 300 metara sekundarnog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici bana Josipa Jelačića. Dotrajalu polietilensku cijev zamijenili su novim cjevovodom od pocinčanog čelika, a radovi su se odvijali u tri faze.

- Riječ je bila o još jednoj kritičnoj točci na našoj mreži koja je sada sanirana. Osim rekonstrukcije ovog cjevovoda, u sklopu ovih radova izvršili smo i dodatno njegovo povezivanje s magistralnim cjevovodom, čime će se omogućiti veće količine vode te osigurati sigurnija i stabilnija vodoopskrba u ovoj ulici. – izjavio je ovom prigodom predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Radovi su sveukupno trajali 40 dana, a cilj je bio u što je manjoj mjeri moguće ometati život građana.

- Ulica bana Jelačića je nažalost prostorno jako skučena i zbog toga smo projekt podijelili u faze. Cilj je bio završiti radove na najefikasniji mogući način, pa smo zato nakon dovršetka radova na svakoj od pojedinih dionica, istu u najkraćem mogućem roku asfaltirali te vratili u prvobitno stanje, a sve kako bi naši radovi bili što manja smetnja sugrađanima. – rekao je Matušić te iskoristio priliku da zahvali tamošnjim stanarima na strpljenju tijekom trajanja radova.

Ukupna vrijednost radova bila je 48 tisuća eura, što je Vodovod financirao iz vlastitih sredstava, a u sklopu ove investicije rekonstruirani su i postojeći priključci.

dpp

Sukladno odredbama Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, Grad Dubrovnik svake godine na početku kupališne sezone postavlja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama.
 
Dizala su postavljena na šest lokacija: u Zatonu Velikom, kod postaje Vatrogasnog doma u Zatonu te na plažama Copacabana, Mandrač u Solitudu, u Donjem Čelu na Koločepu i u Suđurđu. 
 
Gradonačelnik Grada Dubrovnika imenovao je Koordinacijski tim sa zadaćom svakodnevnog praćenja korištenja i međusobnog obavještavanja o stanju dizala za osobe s invaliditetom na plažama na području Grada Dubrovnika te za ažurnost u postupku otklanjanja možebitnih kvarova na dizalima, čime se bitno unaprijedilo funkcioniranje i održavanje dizala, na zadovoljstvo naših sugrađana i gostiju koji su osobe s invaliditetom.

dpp

Vodovod je završio s čišćenjem dijela povijesnog kanala odvodnje kod Luže I parka u Pilama. Radovi će se nastaviti nakon turističke sezone. U sklopu projekta Participativno budžetiranjr građani su dopsad predali 120 projektnih prijedloga. Plaže su spremne za sezonu, a djelatnici Vrtlara uredili su gradske zelene površine.

AGLOMERACIJA DUBROVNIK: OČIŠĆENO 90 METARA POVIJESNOG KANALA ISPOD STRADUNA

Završeni su radovi na čišćenju dijela povijesnog kanala odvodnje na području Luže te kod parka u Pilama. Tijekom radova koji se odvijaju u sklopu EU projekta Aglomeracija Dubrovnik uklonjeno je više od 120 kubika otpadnog materijala, a očišćeni kanal obnovljen je te su postavljene keramičke kinete kako bi se poboljšao protok otpadnih voda.

Ukupno je očišćeno oko 90 metara povijesnog kanala, od čega nešto više od 30 metara na području Luže, a ostatak na području parka u Pilama. Na području Luže u više navrata izvađeno je preko 60 kubika raznog otpadnog materijala – od masnoće do nakupljene zemlje, kamenja i maramica, a gotovo ista količina materijala izvađena je i s područja parka u Pilama.

- Iznimno je bitno da smo uspješno očistili oba kraka odvodnog kanala ispod Straduna – i ispod Luže i u Pilama, jer je to bio preduvjet za daljnje čišćenje ovog iznimnog sustava. Činjenica da se i danas njime koristimo najbolje govori o umješnosti starih Dubrovčana i kvaliteti njihovog rada. Nažalost, stoljeća su učinila svoje, posebice moderno vrijeme, i sada je naša misija osigurati da se ovaj sustav očisti i vrati u potpuno funkcionalno stanje. Dovršetak ovih radova prvi je korak na tom putu. - izjavio je predsjednik Uprave Vodovod Dubrovnik Lukša Matušić.
Vrijednost do sada izvedenih radova je oko 175 tisuća eura. Uz čišćenje ovih dijelova kanala na području Luže izvršena je i zamjena stare cijevi od stakloplastike te je sada povećan presjek tamošnjeg kanala, a sve u cilju još boljeg trajnog funkcioniranja sustava.

Sanacija povijesnog kanala mješovite odvodnje ispod Straduna zahtjevna je i osjetljiva investicija. Započela je istražnim radovima u veljači 2018. godine, a prvi provedeni radovi čišćenja i sanacije obuhvatili su kanal u dužini od 30 metara. Nastavak čišćenja očekuje se krajem turističke sezone.

REKONSTRUIRANO 300 METARA VODOVODNE MREŽE U ULICI BANA JOSIPA JELAČIĆA

Djelatnici Vodovoda Dubrovnik rekonstruirali su 300 metara sekundarnog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici bana Josipa Jelačića. Dotrajalu polietilensku cijev zamijenili su novim cjevovodom od pocinčanog čelika, a radovi su se odvijali u tri faze. Radovi su sveukupno trajali 40 dana, a cilj je bio u što je manjoj mjeri moguće ometati život građana.

Osim rekonstrukcije ovog cjevovoda, izvedeno je i njegovo dodatno povezivanje s magistralnim cjevovodom, čime će se omogućiti veće količine vode te osigurati sigurnija i stabilnija vodoopskrba u ovoj ulici.

Ukupna vrijednost radova je 48 tisuća eura, što je Vodovod financirao iz vlastitih sredstava, a u sklopu ove investicije rekonstruirani su i postojeći priključci.

PONAVLJA SE NATJEČAJ ZA ZAKUP GARAŽA U MOKOŠICI

Nakon što nije bilo prijavljenih na Javni natječaj Grada Dubrovnika za davanje u zakup garažnih mjesta u Mokošici na adresama Između dolaca 67, 69, 71 i 73, natječaj će biti ponovljen.

Objavom teksta natječaja u tisku i na web stranici Grada Dubrovnika bit će dostupne sve informacije stoga se pozivaju građani zainteresirani za zakup mjesta u garaži u novim zgradama u Mokošici da prate stranice Grada.

Riječ je o 15 garažnih mjesta, veličine od 11 do 12 metara četvornih, s početnim iznosima mjesečnog najma od 112 do 120 eura.

Garažna mjesta daju se u zakup na određeno vrijeme, do 1. srpnja 2028. godine, a namjena je isključivo za smještaj vozila i ne može se koristiti u druge svrhe, niti ih je dopušteno dati u podzakup.

Nakon objave natječaja sudionici će garažna mjesta moći i razgledati u dogovorenom terminu.

NA ZAHTJEV GRAĐANA LOKRUM OSTAJE OTVOREN I ZIMI

Sukladno zaključku sa zbora građana povijesne jezgre, otok Lokrum će biti otvoren za posjetitelje i u zimskom vremenskom razdoblju. Javna ustanova Rezervat Lokrum izradit će potrebnu dokumentaciju za realizaciju novog vremena posjeta prema kojem će se na otok moći doći do 15. prosinca, sukladno vremenskim uvjetima, te ponovno od 1. veljače do 1. travnja vikendom.

Javna ustanova Rezervat Lokrum inače otvara otok za posjetitelje početkom travnja, a zatvara u studenom zbog pogoršanja vremenskih uvjeta. Sada bi već od 1. veljače bile omogućene posjete, ali isključivo službenim brodom Javne ustanove Rezervat Lokrum „Argosy“, vikendima za povoljnih vremenskih uvjeta. Ostalim danima u tjednu, sve do 1. travnja i službenog početka sezone, omogućili bi se neometani radovi pripreme otoka za otvaranje sezone.

GRADSKE PLAŽE SPREMNE ZA SEZONU KUPANJA

Završeno je uređenje plaža na području Grada Dubrovnika, putem nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more. Obavljeno je ravnanje i po potrebi dohranjivanje žala na plažama Mandrač, Mandrač plaža za pse, Vrbica, Ankora, Orsan i Bat Zaton, Brsečine, Veliki Žali, Zaorsan Suđurađ, Villa Banac (Titova), Štikovica, ispred Hotela Vis, Donje Čelo Kalamota, Orašac Hawaii i Lozica. Preostaju još ovaj tjedan radovi ravnanja i dohranjivanja plaža u Mokošici i u Šuliću.

Plaže su ujedno očišćene te je postavljena plažna oprema, odnosno skalice, tuševi, kabine za presvlačenje. Po potrebi su sanirane i piturane ograde na plažama i pristupu moru, a prema zahtjevima kupača postavljene su i nove ograde i rukohvati.

Popravljena manja oštećenja na skalinima, platoima i podestima na dvjema Bužama, Porporeli, Belvederu i Pogačiću.

Od većih radova ove je godine betonski sanirana šetnica radi podlokanja koja su ugrožavala i samu cestu, kao i popločan dio šetnice uz kamenu rivu kraj crkve Pohođenja Marijina u Rožatu. Završavaju se i betonski radovi u Šipanskoj luci na šetnicama uz more, koje su oštećene utjecajem mora te su sanirana podlokanja u dužini većoj od 90 metara, kao i jedan manji muo.
U Rožatu, Komolcu i Čajkovićima je uklonjeno nekoliko većih plovila iz mora koja su vizualno i ekološki predstavljala problem te su dijelom smetala i na plovnom putu.

Na 32 plaže i kupališta na području grada koje nisu pod koncesijama, u sklopu radova pripreme za sezonu kupanja, postavljene su brane. Postavlja ih Ronilački klub Dubrovnik, ugovorni izvršitelj usluge koja uključuje mjihovo održavanje i skidanj te redoviti pregled stanja.

Inače, radovi na održavanju javnih kupališta Grad Dubrovnik svake godine započinje u travnju, a plan je završiti ih do kraja lipnja, sukladno redovitom godišnjem programu.

NA PLAŽAMA POSTAVLJENA DIZALA ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Sukladno odredbama Strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, Grad Dubrovnik svake godine na početku kupališne sezone postavlja dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim plažama.

Dizala su postavljena u Zatonu Velikom, kod postaje Vatrogasnog doma u Zatonu te na plažama Copacabana i Mandrač u Solitudu, u Donjem Čelu na Koločepu i u Suđurđu.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika imenovao je Koordinacijski tim sa zadaćom svakodnevnog praćenja korištenja i međusobnog obavještavanja o stanju dizala za osobe s invaliditetom na plažama na području Grada Dubrovnika te za ažurnost u postupku otklanjanja možebitnih kvarova na dizalima, čime se bitno unaprijedilo funkcioniranje i održavanje dizala, na zadovoljstvo naših sugrađana i gostiju koji su osobe s invaliditetom.

VRTLAR UREDIO ZELENE POVRŠINE

U sklopu Programa održavanja javnih zelenih površina Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika društvo Vrtlar izvelo je niz radova na hortikulturnom uređenju javnih zelenih površina na gradskom području.

Na području GK Lapad, između ostalog, uređene su zelene površine na kružnom toku Pošta Lapad, kružnom toku Solitudo te na križanju Ulice Miljenka Bratoša i Ulice kneza Domagoja.

Uređen je i do nasada u parku Bad Homburga kao i druge lokacije na područjima gradskih kotareva Montovjerna, Gruž i Mokošica, poput zelene površine pored Doma zdravlja ili „otoka“ na spoju Vukovarske ulice s Ulicom Stjepana Radića.

Brojni sugrađani pohvalili su novi, osvježeni izgled javih zelenih površina i nasada.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Policijski službenici prometne policije će u noći sa subote na nedjelju na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provesti preventivno-represivnu akciju kojom će se pojačano nadzirati najteži prometni prekršaji kolokvijalno zvani četiri ubojice u prometu.

Radi se prekršajima brzine, vožnje pod utjecajem alkohola, vožnje bez korištenja sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela tijekom vožnje.

Najavama ovakvih akcija želi se vozačima skrenuti pozornost na spomenute prometne prekršaje i utjecati na svijest vozača da ih ne čine, a sve kako bi se broj prometnih nesreća kojima su upravo ovi prometni prekršaji uzrok, sveli na najmanju moguću mjeru.

dpp

Nakon što je policijskim službenicima Postaje granične policije Gruda 51-godišnjak sredinom lipnja prijavio krađu bicikla, policija je provela kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno kako je krađu počinio 53-godišnjak.

Oštećeni je u svojoj prijavi naveo kako se krađa dogodila u razdoblju od 2. do 9. lipnja kada je počinitelj iz otvorene garaže, koja se nalazi na području Konavala, otuđio bicikl čija je vrijednost procijenjena na 500 eura. Policija ne navodi o kojem je mjestu riječ.

Otuđeni bicikl je pronađen kod počinitelja i biti će vraćen vlasniku, a zbog sumnje da je počinio kazneno djelo krađe policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu u redovnoj zakonskoj proceduri.

dpp

Grad Dubrovnik prvi je grad u Hrvatskoj koji je u izradu prostorno-planske dokumentacije izravno uključio građane i njihove predstavnike u gradskom kotarima i mjesnim odborima.

Naime, u cilju aktivnog uključivanja javnosti u proces izrade sveobuhvatnih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, dokumenata koji će definirati budući razvoj grada, u sklopu participativnog procesa održan je niz sastanaka s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odbora, a potom i fokus grupe stručnih izrađivača PPU-a i GUP-a s predstavnicima građana, civilnim udrugama i stručnjacima kao i niz intervjua sa stručnjacima iz različitih područja vezanih uz navedene prostorne planove.

Sve navedene aktivnosti predstavljaju novinu i donose nadstandard u Republici Hrvatskoj u pristupu i načinu izrade prostorno-planske dokumentacije.

Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika u ulozi koordinatora osigurao je nastavak participativnih aktivnosti što će činiti zaključni dio ovog participativnog procesa. Naime, u razdoblju od 17. do 27. lipnja 2023. godine svim zainteresiranim građanima pruža se mogućnost ispunjavanja anketnog upitnika čime će dati svoj prilog participaciji javnosti u pripremi sveobuhvatnih izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika.

Anketnom upitniku može se pristupiti na Voxpopuli, prvoj platformi u Republici Hrvatskoj koja omogućava sudjelovanje građana u donošenju odluka: https://voxpopuli.edubrovnik.hr/

Važna napomena: Potrebno se prijaviti na platformu Voxpopuli putem sustava NIAS e-građanin, nakon čega će anketa biti dostupna.

Grad Dubrovnik poziva sve zainteresirane da se odazovu i svojim sudjelovanjem doprinesu postupku izrade prostorno-planske dokumentacije koja je jedan od temelja budućeg razvoja Dubrovnika. Anketa je anonimna, a namijenjena je svim punoljetnim stanovnicima na području grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik

Pred nama je prvi ljetni vikend te se zbog odlaska naših građana na godišnje odmore i sve većeg broja stranih turista koji dolaze svojim vozilima očekuje povećani intenzitet prometa na cestama, a time i prometne gužve na svim važnijim prometnicama.

Veći zastoji i kolone očekuju se na ulazima i izlazima s autocesta, posebice na autocesti A1 na naplatnim postajama Lučko i Demerje, dionici autoceste A1 od čvora Lučkog do čvora Bosiljevo, Istarskom ipsilonu, izlazu s autoceste A2 kod Trakošćana, na Zagrebačkoj obilaznici, prilaznim pravcima većim turističkim središtima, važnijim državnim cestama koje vode prema moru, trajektnim pristaništima, graničnim prijelazima, prilaznim pravcima zrakoplovnim lukama i slično.

Kako se većina prometnih nesreća događa zbog ljudske pogreške, odnosno grubog kršenja osnovnih prometnih propisa, policija će posebnu pozornost posvetiti sigurnosti cestovnog prometa, kao i njegovoj protočnosti te poduzeti niz preventivno - represivnih aktivnosti.

Aktivnosti će se poduzimati na svim važnijim cestovnim pravcima koji iz unutrašnjosti vode prema moru, kao i na prilazima većim turističkim središtima, a najveća pozornost posvetiti će se autocestama i važnijim državnim cestama.

U provođenje ovih aktivnosti biti će uključen maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika te će biti osigurana njihova vidljiva prisutnost na cestama. Biti će raspoređeni na prometnim pravcima koji se statistički iskazuju kao ugroženi i na kojima se odvija najintenzivniji promet, a maksimalno će u funkciju biti i svi raspoloživi uređaji i oprema koji se koriste u nadzoru i kontroli prometa (uređaji za nadzor brzine, uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, testeri za droge).

Posebna pozornost posvetit će se sudionicima u prometu koji „iskaču“ iz normalnog prometnog toka ili grubo krše prometne propise zbog kojih se događaju prometne nesreće s najtežim posljedicama, odnosno čine prekršaje iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“ – vožnja pod utjecajem alkohola, kretanje brzinama većima od dopuštenih, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisna uporaba mobitela, ali i prekršajima motociklista.

Kako bi se postigla maksimalna protočnost cestovnog prometa, na opterećenim dionicama cesta (ulazima i izlazima s autocesta, prometnim čvorištima, prilaznim pravcima većim turističkim središtima, trajektnim pristaništima, graničnim prijelazima, prilaznim pravcima zrakoplovnim lukama i sl.), odnosno mjestima gdje se stvaraju veće prometne gužve, zastoji u prometu ili se promet odvija otežano, uspostaviti će se i fizičko upravljanje prometom.

dpp

Na prometnicama pod jurisdikcijom Policijske uprave dubrovačko -neretvanske provedena je akcija prometne policije koja je imala preventivno -represivni cilj usmjeren na sve vozače, a posebno na vozače mopeda i motocikala koji su na našim prometnicama zastupljeni u velikom broju. S obzirom da su upravo vozači mopeda i motocikala često izloženi prometnim nesrećama u kojima dolazi do njihovih težih stradavanja ovakvim akcijama se želi skrenuti pozornost na važnost korištenja zaštitne opreme i pridržavanje prometnih pravila kako bi se takva stradavanja u što većoj mjeri izbjegla.

Tijekom akcije zbog počinjenih prometnih prekršaja sankcionirano je 126 osoba, od kojih su njih 40 bili vozači mopeda i motocikla.

Najčešće uočen i sankcioniran prometni prekršaj bio je nekorištenje ili nepropisno korištenje zaštitne kacige (14) i nepropisno pretjecanje ili obilaženje (13).

Od ostalih sankcioniranih prometnih prekršaja izdvajamo vožnju motocikla prije upisa položene kategorije u vozačku dozvolu, vožnju pod utjecajem alkohola i vožnju prije stjecanje prava na upravljanje motornim vozilima.

Vozači mopeda i motocikala su vrlo često izloženi prometnim nesrećama, što zbog svojih grešaka, a što zbog grešaka drugih sudionika u prometu i zato je važno da tijekom vožnje koriste zaštitnu opremu i da se pridržavaju prometnih pravila kako bi se na taj način zaštitili od težih stradavanja.

„Ovakvim akcijama se upravo na to želi skrenuti pozornost i zato će policija nastaviti s provođenjem ovakvih i sličnih preventivno - represivnih aktivnosti.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

dpp