Ulazak u EU omogućio je hrvatskim poduzetnicima da povećaju izvoz, što je ključni razlog zašto je Hrvatska preokrenula kronične deficite u tekućem računu platne bilance i proračuna u suficite i time smanjila zaduženost javnog sektora, poduzeća i kućanstava. - istaknuo je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja na konferenciji za medije „Prvih 10” koju je održala HGK – Županijska komora Dubrovnik, u cilju rezimiranja efekata desetogodišnjeg članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

Šaravanja je istaknuo kako su sredstva iz EU svakako su pridonijela tom razduživanju, ali još važnije prisilila su nas da strateški razmišljamo o politikama koje vodimo.

- Kada vidimo koliko smo se brzo oporavili od duboke recesije, izazvane pandemijom, u odnosu na recesiju nakon globalne financijske krize, jasno je koliko je Hrvatska ekonomija stabilnija i otpornija, ne samo kao članica NATO-a i EU, nego i kao članica euro područja i Schengena.Od ulaska u EU stvoreno je 200.000 radnih mjesta, veći dio u privatnom sektoru. Prvi puta u povijesti imamo manjak radne snage, čime smo se pridružili razvijenim zemljama Zapada. Došlo je do smanjenja zaduženosti privatnog sektora, a razlika kamatnih stopa po kojima se domaći poduzetnici i građani zadužuju je smanjena tj. izjednačila se s kamatnim stopama u ostatku zapadne Europe. - rekao je Šaravanja.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž predstavila je učinke europskih fondova po sektorima ističući kako su najveći efekti postignuti kroz Europski kohezijski fond, kroz koji je Hrvatska investirala u prometnu infrastrukturu.

- Za istaknuti su Pelješki most, Zračna luka Dubrovnik, LNG terminal te brojne luke, marine, prometnice koje su Hrvatsku učinile dostupnijom. Također, 200.000 kućanstava dobilo je pristup pitkoj vodi te kanalizacijskom sustavu, koje realno, bez europskih sredstava ne bi bilo moguće. - istaknula je Zrinka Raguž.

U financijskoj perspektivi 2014. – 2020. Hrvatska je ugovorila 14,04 milijardi eura ili 123,92 posto mogućih sredstava, od čega je do sad iskorišteno 85 posto, a do kraja ove godine će se taj podatak još dodatno poboljšati, na što moramo biti izrazito ponosni, istaknuto je na konferenciji.

- Hrvatska je zemlja neto korisnica europskih sredstava, gdje je u deset godina ostvarila 10 milijardi prihoda iz ovih fondova. BDP po stanovniku po EU prosijeku iznosio je 2013. godine 61 posto, a 2022. godine 73 posto. - rekla je Zrinka Raguž.

Župan Dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić, naglasio je kako je Dubrovačko - neretvanska županija s povučenih 742 milijuna eura u prethodnoj financijskoj perspektivi jedna od vodećih županija u iskorištenju sredstava koja su joj bila na raspolaganju.

Predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić, istaknula veliki put koji je Hrvatska prošla kroz pretpristupni proces kako bi postala punopravna članica.

- Ulaskom u EU Hrvatska je u svim segmentima društva napredovala: razvilo se civilno društvo; što smo mogli vidjeti na primjeru projekta Golfa na Srđu, otvorilo se tržište s preko 500 milijuna potrošača, omogućilo se kretanje ljudi s naglaskom na mlade koji se kroz program Erasmus mogu školovati diljem EU, a ono najvažnije ulaskom u euro zonu smanjen je kreditni rizik i za gospodarstvo i za građane. Ono što nas čeka idućih deset godina jest veći rad na povjerenju u pravni sustav, ubrzavanje sudskih procesa te smanjenje birokracije i administracije, što se može postići uvođenjem digitalizacije. - zaključila je Trojić.

dpp

Pijani 43-godišnjak sinoć je u Mokošici svojim automobilom oštetio tri parkirana te se udaljio s mjesta nezgode, ali je ubrzo pronađen, a ujedno mu je izmjerena i najveća koncentracija alkohola kod vozača na području Policijske uprave dubrovačko – neretvanske protekli tjedan, 2,05 „promila”. U ovoj nezgodi nastala je samo materijalna šteta.

Nakon što je pobjegao vozač je vrlo brzo pronađen te je, osim alkoholiziranosti, utvrđeno da vozilom upravlja prije stjecanja prava na upravljanje i da mu je istekla prometna dozvola.

„Smješten je u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 4.343 eura i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije. Ovo je ujedno i najveća novčana kazna izrečena u proteklom tjednu.” - navode danas iz policije.

dm

Tijekom lipnja 2023. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 276 649 dolazaka i 1 143 919 noćenja što je 13,78% više dolazaka, a 8,14% više noćenja u odnosu na lipanj 2022. godine, izvijestila je danas Turistička zajednica Dubrovačko – neretvanske županije dodajući kako su najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, Njemačke , Poljske i Hrvatske.

„Analizom indeksa noćenja u lipnju, veliki porast noćenja zabilježen je od gostiju s područja Dalekog istoka, Australije i Novog Zelanda: Tajvan (868,66%), Novi Zeland (246,75%), Australija (238,42%), Hong Kong (185,39%), Japan (124,81%), Kina (123,93%)”, navode iz županijske TZ.

Od početka godine do kraja lipnja ostvareno je 706 615 dolazaka i 2 414 101 noćenje što je u odnosu na isti period prošle godine 34,24% više dolazaka, a 18,94% više noćenja, podaci su TZ Dubrovačko – neretvanske županije.

Uspoređujući s lipnjom 2022. godine najveći porast u postotku dolazaka bilježe TZO Dubrovačko primorje 33,73%, TZO Ston 32,16% i TZG Metkovića 23,67%.

Istom usporedbom najveći porast u postotku noćenja bilježe iste turističke zajednice: TZO Dubrovačko primorje 26,59%, TZG Metkovića 18,03% i TZO Ston 17,00%.

dpp

Dubrovnik se na današnji dan sjeća važne uloge i žrtve hrvatskih branitelja s područja Imotskog u obrani i oslobađanju šireg dubrovačkog područja. Tim povodom kod spomenika u Trstenom priređen je komemorativni program kojim je obilježena 26. obljetnica podizanja spomen obilježja u sjećanje na 36 imotskih vitezova poginulih na južnom ratištu u Domovinskom ratu te na 31. obljetnicu deblokade Golubova kamena.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je nekoliko riječi obiteljima palih imotskih vitezova, njihovim suborcima, predstavnicima Grada prijatelja Imotskog s gradonačelnikom Ivanom Budalićem i ostalim okupljenim sudionicima programa.

– Kultura sjećanja je vrlo bitna. One koji su svoje živote dali za našu Domovinu čini živima, ali nas istovremeni poziva na oprez da se nikad ništa slično ne bi ponovilo. Moramo biti ponosni na njih i s pijetetom ih se sjećati zauvijek. Danas se u javnom prostoru često vodi rasprava o tome koji su simboli ispravni, a koji neispravni. Odgovor na to pitanje daje nam naša bliska prošlost. Ispravni simboli su oni koji su nas branili, a neispravni oni koji su nas napadali. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Izaslanstvo Grada Dubrovnika, uz gradonačelnika, činili su još pročelnik Upravnog odjela za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić te pročelnik Službe za unutarnju reviziju Ivan Bajić.

Sveta misa zadušnica služena je u mjesnoj crkvi Svetog Vida.

dpp

DOLAZE 23 NOVA PODZEMNA SPREMNIKA ZA OTPAD

Grad Dubrovnik nabavlja 23 nova podzemna spremnika zapremine tri kubična metra za potrebe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Ugovor o nabavi potpisali su danas gradonačelnik Mato Franković i predstavnik isporučitelja, direktor tvrtke KOMOP d.o.o. Marko Lopac.

Postavljanjem ovog tipa spremnika Grad Dubrovnik i Čistoća Dubrovnik uspostavit će kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode te poticanja unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine odloženog otpada na odlagalištima.

Osnovne prednosti ovakvih spremnika, uz veliki kapacitet, jesu primjereniji vizualni izgled i manji broj odlagališta na ulicama, smanjenje neugodnih mirisa, uštede na prostoru te dugi vijek eksploatacije samih spremnika.

Ukupna vrijednost projekta je 238.625,00 eura s PDV-om Grad Dubrovnik, a sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 96.202,23 eura s PDV-om.

Potpisivanju nazočile su i direktorica Čistoće Dubrovnik d.o.o. Mihaela Mikulandra i pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Matilda Krile Prkoča.

ZAVRŠEN PROJEKT POSTAVLJANJA NOVE JAVNE RASVJETE

Montažom ukupno 3739 novih, energetski učinkovitih LED svjetiljki završeni su radovi na cjelovitoj modernizaciji i rekonstrukciji sustava javne rasvjete na cjelokupnom području Grada, čime su noćne vizure Dubrovnika dobile posve novi izgled.

U ugovorenom roku od 120 dana nova rasvjetna tijela postavljena su u ukupno 250 ulica i lokacija. Ekološki prihvatljive svjetiljke osiguravaju ravnomjernu osvijetljenost javnih površina, a njihovim korištenjem ne dolazi do neželjenog rasipanja svjetlosti izvan prostora kojeg je potrebno osvijetliti čime se efikasno sprečavaju efekti svjetlosnog onečišćenja. Uz ekološki benefit, ostvarit će se i značajne uštede koje će se ogledati kroz smanjenju potrošnju električne energije i manje troškove održavanja sustava, i to u iznosu od oko 250 tisuća eura na godišnjoj razini.

Izvođač radova na projektu „Modernizacija javne rasvjete Grada Dubrovnika“ je Veritas Esco iz Splita, a vrijednost radova iznosi 829.185,75 eura s PDV-om.

SASTANAK S PREDSTAVNICIMA JADROLINIJE ZA BOLJU POVEZANOST ELAFITA

Povezanost Elafita bila je tema sastanka koji je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić održala s predsjednikom Uprave društva Jadrolinija Davidom Soptom i ravnateljicom Agencije za obalni linijski pomorski promet Paulom Vidović i njihovim suradnicima.
 
Sastanku su nazočili i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić te predstavnici mjesnih odbora s područja Koločepa, Lopuda i Šipana.
 
Zamjenica Tepšić zahvalila je predsjedniku Uprave Jadrolinije Sopti i ravnateljici Vidović na dolasku u Dubrovnik i njihovoj otvorenosti za razgovor s građanima koji kao stanovnici Elafita najbolje poznaju prilike u svojim mjestima i svakodnevne uvjete u kojima se na ovom području odvija pomorski linijski promet.

 
Predstavnici građana elafitskih otoka iskazali su zadovoljstvo frekventnošću putničkih linija za otoke, ali i nezadovoljstvo adekvatnošću katamarana koji umjesto Postire plove na državnoj brodskoj liniji broj 807 te se na sastanku razgovaralo kako u operativnom smislu poboljšati njihovo pristajanje, ali i o dodatnim usklađenjima plovidbenog reda. Iskazana je spremnost Jadrolinije da u okviru realnih mogućnosti udovolji utemeljenim zahtjevima.
 
Obzirom da je otočno stanovništvo zatražilo od Grada Dubrovnika da se na državnoj trajektnoj liniji br. 831 (Dubrovnik-Donje Čelo-Lopud-Suđurađ) poveća učestalost linija, Grad Dubrovnik je s Agencijom dogovorio suradnju na način da se na navedenoj liniji uz ugovorenih devet dodaju još četiri nove tjedne povratne linije što je i učinjeno. Ovo poboljšanje plovidbenog reda, koji je već na snazi, u razdoblju srpanj-rujan 2023. godine sufinancirat će Grad Dubrovnik za što će se potrebna sredstva u iznosu od 66 tisuća eura osigurati rebalansom proračuna.

NASTAVAK PROJEKTA DUBROVAČKE STANOGRADNJE

Grad Dubrovnik, s danom 23. lipnja 2023. godine, ishodio je građevinsku dozvolu za gradnju tri zgrade u Solitudu, u sklopu projekta Dubrovačka stanogradnja. Projektom izgradnje planskog naselja, koji će obuhvatiti gradnju ukupno 50 stanova, gradska uprava nastavlja program poticajne stanogradnje za mlade obitelji i time rješavanje ključnog problema mladih u Dubrovniku.
 
Projektom je predviđena izgradnja stambenih objekata, prometnice, cjelokupne infrastrukture, kao i javnih sadržaja poput vrtića. Planirani stanovi, njih 50, veličine od 55 do 77 'kvadrata', raspoređeni su u tri zgrade na nekoliko etaža, okružene drvoredima i povezane zajedničkom šetnicom. Parkirališna mjesta osigurat će se gradnjom podzemnih garaža i parkirališnih mjesta za stanare i javne korisnike, a predviđen je i prostor dječjeg vrtića za šest do osam vrtićkih jedinica za smještaj oko 100 djece, za koji se planira arhitektonsko-urbanistički natječaj.

 
Uz izgradnju stambenih objekata predviđena je i izgradnja nove infrastrukture naselja na koju će se spojiti navedene zgrade, koja u sebi uključuje kanalizaciju, odvodnju, vodu, struju i novi ispust koji će rasteretiti oborinsku odvodnju ovog dijela naselja, a spajat će se na Moluntsku ulicu.
 
Prvih 39 stanova po modelu Dubrovačke stanogradnje u Novoj Mokošici uspješno je dodijeljeno kroz provedena dva javna poziva, u potpuno transparentnom procesu. S istim ciljem osigurano je i cjelovito vlasništvo nad zemljištem na Pobrežju gdje će se mladim sugrađanima dodjeljivati parcele za izgradnju tipskih kuća. Gradska uprava kroz projekt razvija i niz drugih mjera poticajne stanogradnje, kao što su subvencioniranje 30 mladih obitelji iznosom od 30 tisuća eura za kupnju prve nekretnine ili izgradnju ili nadogradnju objekta.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja, odnosno tijekom prvih šest mjeseci ostvareno više od 6,7 milijuna dolazaka i preko 27,3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 16 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima, odnosno rast od 4 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, izvijestila je danas Hrvatska turistička zajednica.

- Hrvatski je turizam tijekom prvih šest mjeseci ostvario pozitivan i vrlo dobar rezultat, kako u odnosu na lani, tako i u odnosu na prvih šest mjeseci rekordne 2019. godine. Uz odličan svibanj u kojem smo ostvarili rast od 30 posto u odnosu na lani te lipanj u kojem smo uspješno izjednačili lanjski rezultat, sada se nalazimo na početku srpnja i špice sezone tijekom koje će dnevne brojke turista kontinuirano rasti. Na našim emitivnim tržištima u tijeku su promotivne aktivnosti za ljetni dio godine i to posebno na tržištu Njemačke, Italije, Poljske i SAD-a, te kampanje za posezonu u kojoj očekujemo rast turističkog prometa u odnosu na lani. - izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom prvih šest mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (8,5 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Splitsko -dalmatinskoj županiji (4,7 milijuna noćenja, +11% u odnosu na 2022.), Kvarneru (4,5 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (3 milijuna noćenja, +8% u odnosu na 2022.), Dubrovačko - neretvanskoj (2,5 milijuna noćenja, +20% u odnosu na 2022.), Šibensko - kninskoj (1,3 milijuna noćenja, +1,5% u odnosu na 2022.) te Ličko - senjskoj županiji (727 tisuća noćenja, +14% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja što je 20% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od milijun noćenja što je 20% više nego lani.

- Vjerujem da turističkim pokazateljima za prvu polovicu ove godine svi možemo biti zadovoljni. Izvrsne rezultate turističkog prometa, koji je iznad razine istog razdoblja 2019. godine prate i rekordni financijski pokazatelji. Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista za prvo tromjesečje 2023. godine iznosili su 672 milijuna eura što u odnosu na do sada referentna prva tri mjeseca 2022. godine, predstavlja povećanje od 38 %, odnosno prihode veće za 186 milijuna eura. Svi ovi podaci ukazuju da smo na dobrom putu, da je iza nas jedna od najboljih predsezona hrvatskog turizma te da je unatoč izazovnom razdoblju turistički sektor, zahvaljujući između ostalog i izdašnim mjerama Vlade RH, ostao stabilan. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista i zaposlenika u sektoru, ali i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, kao i da se očuva standard hrvatskih građana. Naš strateški cilj je razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a kruna te reforme upravljanja novi je Zakon o turizmu kojim ćemo po prvi puta svim destinacijama omogućiti alate za razvoj održivog i konkurentnog turizma. - istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih šest mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (6,4 milijuna noćenja, +4% u odnosu na 2022.), Hrvatske (3,5 milijuna noćenja, +5% u odnosu na 2022.), Austrije (2,6 milijuna noćenja, +6% u odnosu na 2022.), Slovenije (2,4 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.), Poljske (1,5 milijuna noćenja, +13% u odnosu na 2022.) te UK-a (1,2 milijuna noćenja, +7% u odnosu na 2022.).

Prema podacima sustava eVisitor, u lipnju je u Hrvatskoj ukupno ostvareno 2,9 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 2 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima, odnosno izjednačenje rezultata ako govorimo o lipnju 2019.
Pritom je u lipnju u jadranskim županijama ostvareno 2,7 milijuna dolazaka i 14,5 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto, u Zagrebu je pritom ostvareno 122 tisuće dolazaka (+22% u odnosu na lani) i 235 tisuća noćenja (+13% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 128 tisuća dolazaka (+6% u odnosu na lani) i 247 tisuća noćenja (+7% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u lipnju ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (3,9 milijuna noćenja), Hrvatske (1,4 milijuna noćenja), Austrije (1,4 milijuna noćenja), Slovenije (1,4 milijuna noćenja), Poljske (milijun noćenja) te Češke (848 tisuća noćenja).

dpp

Na ovotjednoj sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle rebalansom je povećan proračun.

Rebalans proračuna za 2023. godinu u iznosu od 18,22 milijuna eura usvojen je na sjednici Općinskog vijeća održanoj u srijedu u Cavtatu.

Proračun Općine Konavle za 2023. s projekcijama za 2024. i 2025., Općinsko vijeće je usvojilo 22. prosinca 2022. u ukupnom iznosu od 16 milijuna eura, a rebalansom je proračun povećan za 2,2 milijuna eura.

dm

Kako bi povećao dostupnost svojih usluga i korisnicima olakšao aktivnosti vezane za produživanje abonamenata, Libertas Dubrovnik, u suradnji s Općinom Župa dubrovačka u radzbolju 3. srpnja – 7. srpnja nastavlja s pružanjem svojih usluga na prodajnom mjestu u Župi dubrovačkoj.

Prodajno mjesto nalazi se u zgradi Općine, Vukovarska 48, prostoru Pisarnice.

Radno vrijeme ovog prodajnog mjesta u vremenu od 7 do 14 sati.

Libertas Dubrovnik

U potpunosti su dovršeni redoviti radovi na održavanju javnih kupališta Grada Dubrovnika, započeti početkom mjeseca travnja, izvijestili su danas iz Grada Dubrovnika.

S ciljem ugodnog boravka građana i posjetitelja na gradskim plažama, putem nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more na lokacijama Šipan (Katino, Priježba i Suđurađ), Koločep (Gornje i Donje Čelo), Mokošica, Lozica, Buža, Belveder i u Šuliću sanirala su se manja oštećenja koja su obuhvatila popravke i pituravanja ograda, rukohvata, skalica i zidova.

„Obavljeno je ravnanje i dohranjivanje žala, kao i betonski radovi čime su ispunjeni zahtjevi kupača”, navode iz Grada.

Prethodno je, ususret ljetnoj sezoni, dovršeno čišćenje i priprema plaža Mandrač, Mandrač plaža za pse, Ankora, Orsan i Bat Zaton, Brsečine, Veliki Žali, Orsan, Villa Banac (Titova), Štikovica, ispred Hotela Vis, Orašac Hawaii, Porporela i na Pogačiću.

dpp

„Vrijedi izgubiti pokojeg dosta, a dugoročno sačuvati destinaciju i grad”, napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nakon niza kritika koje su mu upućene zbog najnovijih odredbi komunalnog reda, prvenstveno onih koje se odnose na buku.

Namjere dubrovačke gradske uprave očito se namjerno ili iz površnosti krivo tumače, a Franković piše na svom FB profili: „Nećemo se pretvoriti u grad zabrana, u grad limita, u grad kojem sve smeta. Nitko nije sretan kad se ide po cesti i kažnjava goste. Edukativni dio je puno važniji od onog sankcijskog dijela. Zato smo uveli projekt Respect the City s naglaskom na tome da ga poštujemo svi koji živimo u njemu te živimo od njega, ali i oni koji ga posjećuju.”

„Sa zadovoljstvom mogu reći kako smo u 2023. godini u Dubrovniku događanja, kakvim na satnoj razini svjedočimo u Splitu ili nekim drugim gradovima, gdje mrtvi pijani gosti svakodnevno leže na ulicama, mokre gdje god im padne na pamet, predstavljaju rijetke izolirane incidente. Nemoguće je na tolikom broju gostiju takvo nešto potpuno spriječiti, ali mogu kazati da smo uvelike uspjeli.” - navodi dalje gradonačelnik Dubrovnika.

„Posljednjih mjeseci bilo je nerazumijevanja i kritika zbog dodatnog uvođenja kontrole, mjera, smanjenja jačine glazbe u povijesnoj jezgri. Razumijem strah od promjena i zabrinutost, ali grad od kojeg svi živimo nije od jučer i moramo očuvati njegovu vrijednost. Nismo izmislili toplu vodu. Sve europske prijestolnice turizma imaju limitirano izvođenje glazbe na javnoj površini do 23,00 sata. U Dubrovniku je to 23,30 sati, odnosno do 00,30 sati za vrijeme Igara. Davno smo prestali loviti broj turista, a gledamo financijski učinak i održivi turizam.

Dubrovnik je grad ljudi u kojem mora biti mjere i zbog toga sam odlučno rekao ‘NE’ partyju unutar povijesne jezgre. Pratit ćemo učinke mjera, korigirati, tražiti najbolju mjeru, osigurati zabavu za mlade, ali uvijek brinuti da su na prvom mjestu stanari, očuvanje imagea visoko vrijedne destinacije i na koncu ekonomska korist koju svi koji od toga žive ostvaraju.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dm

Lijepo su svi moji prethodnici govorili. Ja njih svije pozdravljam i pametni su i zaslužni i sve to skupa, ali naš pokojni Kito, kad mu je umrla mati, reko je:„Boga, Boga, ovo mi se još nije dogodilo”. Tako ni meni ovo, a više i neće. Evo ti ovo i hodi ća i adio, dobranoć i gotovo, ali neće mene oni lako oćerat. - tako je na sebi svojstven način rekao dobitnik nagrade za životno djelo Općine Mljet Ivan Bamba Čumbelić u svom govoru na svečanoj sjednici Općinskog vijeća do suza nasmijavši nazočne.

- Trebalo bi se zahvalit i zahvalan sam i onemu ko me je pridložio, i onemu ko je to prihitio i ozakonio i onemu koji mi je uručio, i vama koji čičite i svijema, ali ja bi unio još malo vedrine. Kada sam dohodio ovamo govorim ja, Niko, drndamo se odi, hoćemo li ariva. Govorim ja, Niko, možda će kogod promislit da je Općina ovega puta nagradila dva Krmeka. Mi dva, tri kvintala... Jer opeta, Ivica je on, a i meni je krsno ime Ivica. Dakle, mi smo augementativi tjelesno, ali smo u imenu deminutivi pa onda prosječno normalni. - nastavio je Bamba.

- Ja bi vama svašta ovdje prdoklačio, ali nije red da drugom uzimam vrijeme, neka svak dođe do izražaja, ali ne bi htio neke nužne stvari priskočit, dakle, zahvaljujem se svijem, pozdravljam svakoga, a najljepši je oni pozdrav, srdačni pozdrav svijema, braćo i sestre, mir vama. Mir je najviše od svega, u sebi i oko sebe. - kazao je dobitnik nagrade za životno djelo Općine Mljet Ivan Bamba Čumbelić, kroničar otoka i, vele Mljećani, živuća enciklopedija, a iz čijih su Facebook objava o Mljetu, Mljećkama i Mljećanima nastale i dvije knjige.

- I još bi htio rijet, ako je ikakva zasluga, nije samo moja. Mene je na ti jebeni Facebook nagovorila Nikolina Ančić, jedna ja je zovem Anđelina, prema duši, a ne prema matičnoj knjizi, jer je krasna ženska, jedna luška mačka. Ona me je to nagovorila, ona je zaslužna ako su te dvije tri knjige izišle i ako ikakve moje zasluge ima.... Nijesam se vele umorio, po večeri malo, znaš, ono. Ali, uz to, moj prijatelj i rođak, kapetan i doktor nauka Petar Čumbelić, poznati, koji i sam piše, on je i tehnički i informatički uredio ta libra i smanjio troškove tiskanja na polovicu, možda i više. Dakle, zaslužan je i on. Zaslužan je i gospar Niko Hazdovac Šaro iz Blata, koji je ispred Fundacije Libertas iz San Pedra financirao ta libra. Po meni nikad ništa ne bi bilo. Zaslužni su i svi moji Facebook prijatelji koji su me bodrili pa ako bi i što loše reko, i ako bi štogod loše napiso, vazda bi dobro bilo. I to je poticaj, jedan veliki poticaj. Ako rečeš lupežu da je lupež, hoćeš li ga ispravit, nećeš. Ako mu rečeš da je pošten, moglo bi valja. - kazao je Bamba.

- Dosta bi ja vama govorio, ali najgora je starost, ne mogu stat na nogama, magla po prid oči, svašta. Još ću vam samo ovo reć i idem ća. Pokojni Vicko Vila, mi znamo ko je bio, pučki pjesnik, dobar čovjek, dočeko 92 godišta, bio bi i sto i dva nego se obalio tu u Polačama s bote u sina Hermana, a otac mu 99 doživio. Jedan put njemu Ucović, pop, pošteni Konavljanin, je li... Govori: „Dundo Vicko, kako ste vi dočekali lijepu starost.” A govori njemu Vicko: „Velečasni, lijepo je dočekat starost, ma je grubo bit star.” - ispričao je Bamba.

- Ima puno lipih stvari, ali ne smin kazat. Svak je mislio da je oni lud, pa ima li šta novo, pa bi ga zajebavali, bilo je svašta, lošega, a on je pametan zno da je boje mučat i ja ću sad umuknut. Opet vam zahvaljujem svima. Čestitam Dan Općine kome pripada. Pozdravljam i župana, ne znam, što ja znam svakoga, a pogotovo čestitam Dan Općine Općini i ostalima, a pogotovo našima Blaćanima koji su tradicionalno bili vajani i gostoljubivi, koju su održali tu svoju tradiciju Feste svetoga Petra i Pavla i isto tako svijema koji imenom časte ta dva apostola. U nas, a pogotovo ovdje u Goveđarima, bilo je staro ime Pera ili Perica. Tega više nema, sad su Petre, ne znam što, a ima jedna Perica koja je prošlu godinu osvojila priznanje za najbolju knjigu godine za 2022. Perica Vulić Vočanec, čestitam i njoj imendan, uspjeh i svima ostalim Petrima, Pavlima, bogovima. Ma razumijemo se u po riječi, je li tako. - završio je svoj govor Ivan Bamba Čumbelić.

dm