Nakon što je puštanjem u promet stonske zaobilaznice okončan Projekt cestovne povezanosti juga zemlje, premijer Andrej Plenković, resorni ministar Oleg Butković i župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuli su kako se okreću novim izazovima. Osim brze ceste do zračne luke o čemu je župan govorio OVDJE, ti izazovi zapravo su veliki projekti od iznimnog značaja za Županiju, a riječ je o nastavku izgradnje autoceste do Dubrovnika, brzoj cesti do Perne s obilaznicom Orebića te spoju Metkovića na autocestu.

Sve su to projekti koje je godinama gurao župan Nikola Dobroslavić, pa čak i kad su im se neke političke opcije itekako protivile, posebno izgradnji Pelješkog mosta.

- Kao inicijatori i borci za izgradnju Pelješkog mosta, danas kad je taj projekt sa stonskom zaobilaznicom završen, jako smo zadovoljni, kao i naša Vlada, koja ga je prihvatila, dala mu prioritet i dovela ga do kraja zajedno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskim cestama. Taj projekt doista jest impozantan, ne samo most, kojemu se mnogi dive nego i obilaznica Stona s mostom dugim poput dubrovačkog mosta dr. Franja Tuđmana i s dva tunela. Sad imamo jednu modernu prometnicu koja predstavlja spoj na Pelješki most, ali i dio buduće pelješke ceste jer je dio ceste od Zaton Dola do Brijeste zapravo dio te buduće brze pelješke ceste. - kazao je župan Dobroslavić i naglasio:

- Moramo nastaviti s daljnjim cestovnim i prometnim povezivanjem i razvojem luka da bismo približili dijelove Županije Dubrovniku i Zračnoj luci, ali i ostatku Hrvatske. Drago mi je da su premijer Plenković i ministar Butković to naglasili, iako su svi ti projekti zapravo usvojeni još 2019. na sjednici Vlade u Dubrovniku i premijer Plenković nije odstupio od politika i obećanja koja je dao jugu zemlje. - kazao je Dobroslavić

Među četiri projekta koja je na otvorenju stonske zaobilaznice apostrofirao premijer Plenković, najskuplji i najzahtjevni je nastavak izgradnje autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, za koju je, istaknuo je župan, u tijeku izrada projektne dokumentacije.

- Hrvatske autoceste izrađuju studijsku dokumentaciju za nastavak autoceste od čvora Metković do Dubrovnika, odnosno od čvora Metković do Pelješkog mosta pa od Zaton Dola do Osojnika. Vrlo brzo će krenuti projektiranje, posebno dionice od Zaton Dola do Osojnika. Naravno da za izradu dokumentacije treba vremena, ali važno je da se na tom projektu kontinuirano radi. - kazao je Dobroslavić.

Gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika skup je i iznimno zahtjevan projekt. Dionica je to na kojoj je planiran 21 most i vijadukt i 20 tunela. Prema planovima trebala bi biti izgrađena do 2029. Župan Dobroslavić smatra kako se taj rok može dostići.

- Istina, u Europskoj uniji preferiraju ulaganja u našu željeznicu jer smatraju da smo dobro premreženi autocestama, što je istina, osim za ovo naše područje i upravo je i ministar Butković istaknuo da su dionica od Osojnika do Dubrovnika i dionica Žuta Lokva prema Rijeci, dvije preostale dionice koje treba napraviti. HAC sad izlazi iz nekih kreditnih obveza i mogu se zadužiti i već postoje izgledni scenariji financiranja brze ceste i autoceste, koja bi u prvoj fazi bila poluautocesta. Nije nužno da se odmah izgrade sve četiri trake plus dvije zaustavne, ali to će pokazati studija. Pretpostavljam da bi se u prvoj fazi moglo ići na poluatocestu koja se kod povećanja prometa pretvara u puni profil autoceste. Mislim da je rok do 2029. dostižan, posebno za dionicu od Zaton Dola. Mislim da je to realno, ali vidjet ćemo hoće li u tom roku biti i onaj drugi dio autoceste od čvora Metković do Komarne. - rekao je župan Dobroslavić.

Osvrnuo se i na cestu koje treba izgraditi na Pelješcu.

- Ta cesta se nastavlja na cestu od Brijeste do Orebića, zajedno s obilaznicom Orebića do luke Perna, čime ćemo na Pelješcu konačno dobiti jednu pravu cestu. Dakle, kakva je ona sad prema Zaton Dolima od mosta, takva će u budućnosti biti i prema Perni. U tijeku je izrada dokumentacije i kao što na korčulanskoj strani imamo Luku Polačište, tako s druge strane imamo građevinsku dozvolu za Luku Perna i s obilaznicom Orebića ćemo riješiti pitanje prometa i života u tom mjestu jer nije normalno da kroz središte Orebića imamo kilometarske kolone koje čekaju trajekt. Novi pristan bit će potpuno izmješten izvan Orebića i iz nove luke u Perni vožnja do Polačišta bit će puno kraća i bit će to nova trajektna veza prema Korčuli i sve to je premijer Plenković samo još jednom potvrdio. - istaknuo je župan.

Ne manje važan, posebno za dolinu Neretve, kazao je Dobroslavić, je spoj Metkovića na autocestu.

- Teško je na putu za Metković ulaziti u drugu državu pa ponovo ulaziti u Hrvatsku, a spoj, koji se planira graditi, direktno bi povezala Metković s Novim Selima gdje je spoj na autocestu. Taj projekt je obećan, nosili smo ga i u našim programima. Imamo lokacijsku dozvolu i ministar Butković je najavio da će za Dan Grada Metkovića potpisati ugovor o financiranju te ceste, dakle za svetoga. - najavio je župan.

Inače, više od jednog desetljeća župan Nikola Dobroslavić bio je zagovornik izgradnje Pelješkog mosta. U tom je razdoblju bio osuđivan, prozivan, ponekad možda čak malo i dosadan, no most je izgrađen, povezao je Hrvatsku, a Dobroslavić i dalje inzistira na cestovnim projektima važnim za Županiju, istim onim koje je na Pelješcu prije nekoliko dana apostrofirao i premijer Plenković, kazavši kako očekuje još inicijativa od župana. Priznanje koje mu je zapravo uputio premijer tijekom svečanog otvorenja stonske zaobilaznice, Dobroslavić, ističe, puno mu znači.

- Znači puno jer smo bili na pravom putu kad smo inzistirali na izgradnji mosta. Dobronamjernim ljudima od početka je sve bilo jasno, ali u političkim raspravama, nažalost, uvijek bude i nekih drugih motiva koji nisu nužno objektivno i realno sagledavani. Bilo je onih koji su bili protiv, ali nije ih bilo puno jer većina je ipak bila za Pelješki most i mi smo sve te godine dokazivali i gurali ideju izgradnje mosta i napokon smo dokazali da smo bili u pravu jer ogroman broj vozila koja danas njime prolazi, broj koji je nadmašio sve projekcije u studijama, pokazuje da smo bili u pravu i tek sad se može procijeniti značaj tog projekta. - kaže župan Nikola Dobroslavić.

- Most nije samo pomogao Pelješcu, na kojem stanje nije bilo sjajno jer Pelješac je bio jedan od dijelova Županije malo gurnut po strani upravo zbog nepovezanosti s cestom. Benefiti za Korčulu, Mljet, Primorje i Dubrovnik i područje Neretve također su veliki. Evo, događaju se nevjerojatni trendovi da cijeli Pelješac na kojem su turizam i vinogradarstvo dobro razvijeni, postaju glavni kupci u dolini Neretve. Tome smo i težili. Most je pretpostavka za ogroman razvoj, teritorij se morao spojiti i tu nije bilo dileme. Bilo je s nekih strana zabluda da se to može raditi na neke druge načine, da se mogu kopati tuneli, da se preko Neuma napravi koridor, ali to nije bilo moguće jer je to druga država i drugi propisi i to se nikad ne bi napravilo. Mi smo od početka imali ispravan pristup i naravno da je u našoj upornosti dijelom i zasluga za realizaciju mosta, ali najviše je učinila Vlada premijera Andreja Plenkovića koja uvidjela da je Pelješki most ne samo naš nego prioritet cijele države i s europskim i nacionalnim sredstvima smo to i realizirali. Nije predugo ni trajalo, kad je već sve započeto, sve je okončano kroz nekih pet godina, što je za takav projekt jedan dobar vremenski okvir. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Zbog krađe brodice tipa „Anatares 9 limited”, duge nešto više od devet metara, u Zatonu su danas uhićene tri osobe, izvjestila je Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Brodica je ukradena sinoć s veza u Rožatu u Rijeci dubrovačkoj, a pronađena je danas u Zatonu. Neslužbena informacija je kako je plovilo vrijedno oko 80 tisuća eura u vlasništvu metkovskog poduzetnika Gorana Bebića koji živi u Dubrovniku.

„Nakon što je Policijska postaja Dubrovnik sinoć oko 23:15 sati zaprimila prijavu 60-godišnjaka koji je prijavio krađu plovila usidrenog u Rijeci dubrovačkoj, poduzeto je kriminalističko istraživanje koje je rezultiralo uhićenjem tri osobe koje se dovode u vezu s ovim događajem. Radi se o dvije muške i jednoj ženskoj osobi koji su tijekom današnjeg dana uhićeni na području Zatona u blizini Dubrovnika. Sve uhićene osobe su u prostorijama policije i nad njima je u tijeku kriminalističko istraživanje. Otuđeno plovilo je također pronađeno i vraćeno je vlasniku.” - piše u priopćenju policije.

Iz PU dubrovačko – neretvanske zahvalili su građanima koji su svojim informacijama pomogli u pronalasku osumnjičenih.

dm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković danas je u pratnji biskupa dubrovačkog mons. Roka Glasnovića i predsjednika Zaklade Caboga Stiftung Iva Felnera sa suradnicima obišao novouređenu zgradu Osnovne škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake. U obilasku objekta nove škole u povijesnoj jezgri sudjelovali su još generalni vikar Dubrovačke biskupije i rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan, predstavnici Zaklade Caboga Stiftung Matko i Gordana Vetma, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnici nadležnih odjela Grada Dubrovnika Paula Pikunić Vugdelija i Dživo Brčić.

Radovi obnove, uređenja i adaptacije objekta izvedeni su zahvaljujući vrijednoj donaciji Zaklade Caboga Stiftung, a nekadašnju palaču omeđenu ulicama Ilije Sarake i Pobijana za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu je na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija.

Predstavnici donatora izrazili su zadovoljstvo realizacijom projekta koji je osmišljen i temelji se na ideji revitaliziranja zapuštenih objekata unutar zidina s konceptom „povratka stalnog života“ u Grad, a zahtjevni radovi adaptacije palače u školu usklađeni su i s Planom upravljanja jer je upravo revitalizacija povijesne jezgre jedna od važnih odrednica Plana.

Nakon opremanja novog objekta i, u manjoj mjeri, školske zgrade Centar, a što se očekuje u lipnju ove godine, nova škola u povijesnoj jezgri otvorit će vrata za prve male korisnike s početkom nove školske godine. Opremanje potrebnom nastavnom i ostalom školskom opremom također je financirano sredstvima Zaklade. U novom objektu OŠ Marina Getaldića izvodit će razredna nastava od 1. do 3. razreda, čime će se u i ovoj školi steći uvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave za sve učenike.

Podsjetimo, radove na obnovi, adaptaciji i uređenju Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije izvela je tvrtka Alfaplan građenje d.o.o., dok je nadzor bila zadužena tvrtka Struktura projekt. U realizaciji ovog projekta značajna je bila suradnja s Ministarstvom kulture i medija RH te s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.

dpp

Lučka uprava Dubrovnik u uvođenje nove LED rasvjete na lučko područje luke Dubrovnik u Gružu, provedbom projekta prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska CBC Programme 2014-2020, ulaže 440.000 eura od čega bespovratna EU sredstva iznose 374.000 eura ili 85 posto vrijednosti. Naime, Europski fond za regionalni razvoj odobrio je 7,1 milijun eura za projekt naziva SUSPORT –Sustainable PORT’s. Navedena sredstva su odobrena za razvojne projekte kojima će se povećati ekološka održivost i poboljšati energetska učinkovitost luka na Jadranu.

Riječ je o projektu prekogranične suradnje Italije i Hrvatske koji je započeo 1. srpnja 2020. godine, a završit će 30. lipnja 2023. godine, a u njemu, uz vodećeg partnera, odnosno Port Network Authority of the Eastern Adriatic Sea, sudjeluje još 15 projektnih partnera, od kojih osam iz Italije i sedam iz Hrvatske. Kao jedan od hrvatskih partnera Lučka uprava Dubrovnik kroz projekt provodi rekonstrukciju vanjske rasvjete koja obuhvaća ukupno 122 rasvjetna tijela, od kojih je 35 komada LED svjetiljki i 87 komada LED reflektora.

Rekonstrukcija vanjske rasvjete obuhvaća kompletnu zamjenu rasvjetnih tijela s učinkovitijim rasvjetnim tijelima s LED izvorima svjetlosti. Lučka Uprava Dubrovnik će zamjenom postojećih rješenja primjenjivanih u javnoj rasvjeti smanjiti potrošnju energije, poboljšati svjetlo tehničke parametre i uvjete sigurnosti prometa, smanjiti potencijalne rizike ekološkog onečišćenja zbog korištenja ekološki neprihvatljivih rasvjetnih tijela te nastanak svjetlosnog onečišćenja.

Zamjenom postojećih rasvjetnih tijela s LED rasvjetnim tijelima smanjit će se instalirana snaga za oko 51 posto. Projicirana potrošnja stare rasvjete na 4100 radnih sati godišnje je 310.288 kWh. Nova rasvjeta bi za isti vremenski period trebala trošiti 151.130 kWh. Time se ostvaruje ušteda u potrošnji električne energije za period godine dana od 159.158 kWh.

dpp

U Zatonu je uhićena jedna osoba zbog krađe devetmetarske brodice, a traga se za još dvije osobe koje se dovode u vezu s ovom krađom, potvrdila je za Dubrovnikpress i Južni glasnogovornica PU dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup.

Brodica tipa „Anatares 9 limited”, duga nešto više od devet metara je nestala sinoć s veza u Rožatu u Rijeci dubrovačkoj, a pronađena je danas u Zatonu.

Neslužbena informacija je kako je plovilo vrijedno oko 80 tisuća eura u vlasništvu metkovskog poduzetnika Gorana Bebića koji živi u Dubrovniku.

dm

Nadopuna: Zbog krađe brodice u Zatonu uhićene tri osobe

Dubrovački odvjetnik Ivica Ban zbog trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku podnio je pritužbu Europskoj komisiji zbog povrede zakonodavstva Europske unije o okolišu te Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i pučkoj pravobraniteljici RH te Europskoj komisiji u svezi upravljanja ekološkom mrežom „Natura 2000” kao i zbog zbog povrede prava Europske unije.

Ban je u toj pritužbi naveo kako Dubrovačko - neretvanska županija i hrvatska Vlada zaštićene prirodne vrijednosti namjeravaju ugroziti realizacijom ekološki spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste koja bi prolazila poviše Rijeke dubrovačke.

„U navedenoj predstavci zamolio sam nadležne institucije za pomoć i podršku u zaštiti značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i izvora rijeke Omble te zaštićenog područja europske ekološke mreže "Natura 2000" – Paleoombla - Ombla, vrijednosti koje vladajuće strukture, Dubrovačko-neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske, namjeravaju ugroziti recentnom realizacijom, ekološki i u svakom drugom pogledu, spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje Rijeke dubrovačke.” - navodi Ivica Ban.

„Predmetna pritužba je podnesena zbog povrede prava Europske unije spornim odredbama članka 129g. i 129h. Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, o brzoj cesti Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, te zbog recentne realizacije spornog projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik - Karasovići, koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i u neposrednoj blizini izvora rijeke Omble, te kroz zaštićeno područje europske ekološke mreže "Natura 2000" - Paleoombla-Ombla.
Sporni projekt je u suprotnosti ili neskladu s desetak direktiva i konvencija Europske unije kojih je Republika Hrvatske potpisnica ili ju obvezuju, a čije su odredbe povrijeđene spornim projektom izgradnje brze ceste Osojnik - zračna luka Dubrovnik - granični prijelaz Karasovići, kao što su to razno-razne uredbe i konvencije o zaštiti voda, okoliša, prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta, kulturne i prirodne baštine, arheološke baštine te zaštićenih područja i krajobraza.

Sporni projekt izgradnje brze ceste Osojnik - Karasovići, Dubrovačko -neretvanska županija i Vlada Republike Hrvatske namjeravaju financirati dijelom i iz sredstava fondova Europske unije, ali će se to teško ostvariti, jer taj projekt, osim što je u suprotnosti ili neskladu s nizom akata (direktiva i konvencija) Europske unije, istim se, osim toga, povrijeđuju i prava građana o čijoj zaštiti skrbi Europska unija, poput prava na zdravu vodu i okoliš te njihovu zaštitu, prava na zdravlje i zdrav život te prava na dobru upravu, koja je nepristrana, pravična, sasluša podnositelja zahtjeva i obrazlaže svoje odluke.” - naveo je odvjetnik Ivica Ban.

dpp

Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Vlada je dala suglasnost za sklapanje aneksa ugovora za projekta Kupari I s tvrtkom Kupari Luxury Hotels, investitorom u projekt. Aneks će potpisati resorni ministar Branko Bačić.

Prvi ugovor o ovom projektu sklopljen je između Republike Hrvatske i Zajednice ponuditelja Avenue ulaganja još u 31. ožujka 2016. godine. Tim ugovorom investotor se obvezao uložiti oko 96 milijuna eura, odnosno izgraditi dva nova hotela i revitalizirati Hotel Grand, kao i financirati izradu UPU-a Kupari I. Republika Hrvatska se, putem Općine Župe dubrovačke, obvezala osigurati prostorno planske pretpostavke za realizaciju projekta, odnosno ishođenje dozvola za gradnju te na sklapanje ugovora o osnivanju prava građenja na novoformiranim građevnim česticama. Financiranje izrade UPU-a obveza je investitora. Za realizaciju projekta bio je ugovoren rok od ukupno šest godina.

Nakon ishođenja lokacijskih dozvola za izgradnju hotela i drugih sadržaja, temeljem kojih će se formirati građevinske čestice za izgradnju novih hotela i građevinska čestica hotela Grand, Republika Hrvatska i investitor obvezni su sklopiti ugovor o osnivanju prava građenja u svrhu izgradnje novih hotela na rok od 99 godina uz naknadu od 1,52 posto godišnjeg prihoda svakog profitnog centra u obuhvatu projekta. Na rok od 99 godina predviđen je i ugovor o zakupu postojećeg hotela Grand, kojeg investitor mora rekonstruirati u skladu s konzervatorskim uvjetima, uz zakupninu od 2,1 posto godišnjeg prihoda hotela Grand. Na isti rok, odnosno na 99 godina, predviđen je i ugovor o koncesiji na pomorskom dobru uz naknadu od 8,10 kn/m² zauzetog pomorskog dobra i 3 posto godišnjeg prihoda ostvarenog na pomorskom dobru

Inače, u lipnju 2018. sklopljen je Aneks Ugovoru o realizaciji Projekta Kupari I, kojim je promijenjen brend hotelskog operatera, iz Marriotovog Ritz Carltona u Four Seasons. Investitor nije u međuvremenu uspio ishoditi potrebne dozvole te je u svibnju 2021. od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine tražio produženje roka za ishođenje građevinske dozvole, pravdajući to nemogućnošću projektiranja zbog problema uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Potom je u vlasničku strukturu zajednice ponuditelja ušao Hotels Properties Limited iz Singapura. Riječ je o tvrtki koja upravlja s 38 hotela u 15 zemalja diljem svijeta te surađuje s nizom luksuznih hotelskih brendova kao što su Four Seasons, Hilton International, Como Hotels, InterContinental Hotels Group, Six Senses Hotels i Marriott International. U hrvatskoj su osnvali tvrtku Kupari Luxury Hotels d.o.o.

Po ulasku novog suvlasnika, investitor je intenzivirao radove na projektiranju i ishođenju dozvola te je planirao ishoditi jednu lokacijsku i četiri građevinske dozvole, ali je naišao na vodotok Tarante, koji prolazi ispod hotela Kupari. Nakon što je uvidio da će novi hotel, koji bi gradio na mjestu sadašnjeg hotela Kupari, morati dodatno ojačavati betonskim pilonima, što ne jamči dovoljnu stabilnost i poskupljuje trošak gradnje, investitor je predložio izmjenu trase vodotoka na način da se zaobiđe sadašnji hotel Kupari, a zbog čega je potrebno mijenjati UPU pa su Hrvatske vode izradile projektnu dokumentaciju za izmještanje vodotoka.

Potpisom aneksa ugovora investitor se obvezuje naručiti te snositi sve troškove izrade nove projektne dokumentacije za uređenje vodotoka Taranta te u roku od 30 dana nadoknaditi Hrvatskim vodama iznos od 109.308 eura na ime troška izrade projektne dokumentacije uređenja bujice Taranta s pritocima, a investitor će snositi sve troškove vezane za radove na izmještanja vodotoka Tarante koji prelaze iznos od 3,1 milijuna eura, koliko po troškovniku Hrvatskih voda iznosi vrijednost radova.

Za vrijeme trajanja utrke Dubrovačkog polumaratona i humanitarne utrke građana 5K na području Grada Dubrovnika u nedjelju 30. travnja u vremenu od 09 do 13:30 sati, biti će uspostavljena zabrana prometovanja za sva vozila na sljedećim prometnicama:

Iza Grada, Brsalje, Branitelja Dubrovnika, Put od Republike, Vukovarska, Dr. Ante Starčevića, Nikole Tesle, Žuljanska, Obala Stjepana Radića, Obala Ivana Pavla II, dionica državne ceste D420 Solska baza – Sustjepan, bivša županijska cesta 6254 na dionici Sustjepan – Prijevor i obratno.

Obilazne prometnice su: D8 Komolac – Dubrovnik, D223 Brgat – Dubac – Dubrovnik, D3 Dubrovnik – Split zatim iz pravca Lozice i Nova Mokošica za Dubrovnik, obilazak je preko mosta Dr. Franja Tuđmana na ulicu Petra Bakića.

Molimo sugrađane da tijekom održavanja navedenih utrka poštuju upute redara i policijskih službenika na terenu i da se pridržavaju privremene regulacije prometa, te ih pozivamo na razumijevanje i strpljenje kako bi ovaj međunarodni sportski događaj protekao u što sigurnijem ozračju.

Du Motion

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek imenovala je danas pijanisticu Martinu Filjak intendanticom Dubrovačkih ljetnih igara, objavilo je danas Ministarstvo.

Martin Filjak osvojila je niz prvih nagrada na renomiranim međunarodnim natjecanjima, a dobitnica je najprestižnijih priznanja u Hrvatskoj. Redovito u posljednja dva desetljeća surađuje s najpoznatijim svjetskim orkestrima i najuglednijim dirigentima na najznamenitijim glazbenim pozornicama od Concertgebouwa u Amsterdamu, preko Konzerthausa u Berlinu i Carnegie Halla u New Yorku, do Teatro Colon u Buenos Airesu ili Musikvereina i Konzerthausa u Beču.

„Upravo zahvaljujući bogatoj, uspješnoj i dinamičnoj karijeri, brojnim inozemnim i nacionalnim suradnjama te suvremenom kreativnom pristupu glazbeno-scenskim izvedbama, Martina Filjak se pokazala kao sjajan kandidat za umjetničko predvođenje našeg najstarijeg i najuglednijeg ljetnog festivala – Dubrovačkih ljetnih igara. Martina Filjak dužnost intendantice preuzet će krajem kolovoza nakon završetka ovogodišnjeg izdanja Dubrovačkih ljetnih igara.” - navode iz Ministarstva kulture i medija.

dm

Svega nekoliko sati u jednoj noći trebalo je ovratama, tj. oradama da unište gotovo 3,5 tone mušula na jednom od uzgajališta u Malostonskom zaljevu. Uzgajivač, koji je za svoje mušule imao kupca, umjesto da na prodaji zaradi, sad zbraja štete. I nije jedini jer orade se redovito goste u tamošnjim uzgajalištima. Napadaju one i kamenice, ali njih je teže slomiti. Zato su štete koju počine na mušulama, prema riječima magistra akvakulture i člana Udruge Stonski školjkari Vedrana Kunice, dovele u pitanje uzgoj te školjke u Malostonskom zaljevu.

- Ova situacija nije ništa novo jer štete se ponavljaju. Ovaj slučaj je drukčiji jer se radi o velikim količinama uništenih mušula i velikoj šteti za uzgajivača kojemu je to veliki financijski udarac. Štete u uzgajalištima kamenica i mušula u Malostonskom zaljevu za koje su krive orade stalno se ponavljaju i obično se događaju u proljeće i jesen kad je orada posebno aktivna, prije ili poslije mrijesta. - kazao Kunica.

Ne bi li svoja uzgajališta zaštitili od vječito gladnih i nastrljivih orada, školjkari su, dodao je Kunica, poduzimali niz aktivnosti no stopostone zaštite nema.

- Provodili smo niz aktivnosti ne bi li došli do pravih rješenja, ne bi li obranilli mušule i kamenice od ove ribe, ali sve to nije bilo toliko uspješno. Najveći je iskorak napravljen u obrani mlađi kamenice gdje postoje nove tehnologije i alati koji u potpunosti štite mlađ, koja, kad naraste, zbog tvrde ljušture, nije toliko izložena napadima. Problem je s mušulama koje se proizvode u većim količinama i nije ih moguće zaštiti mrežama i kad dođu veća jata orade naprave zaista velike štete. - rekao je Kunica, koji ističe kako ni ciljani izlov orada nije riješio problem.

- Pokušali smo inicirati jednu vrstu ciljanog izlova unutar zaljeva pod nadzorom Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i veterinarske inspekcije, da se pokušaju izloviti velika jata te ribe, ali to, nažalost, nije uspjelo. U suradnji s Upravom ribarstva splitski Institut je napravo studiju i procjenu tih šteta tijekom godine te je na osnovu dobivenih rezultata Uprava ribarstva napravila novi pravilnik za odštete od orade. Pravilnik je sad na snazi i uzgajivači su prijavljivali štete. Kolike će biti odštete još ne znamo jer se zahtjevi još obrađuju. - kazao je Kunica.

Dok je mušula u uzgajalištima sve manje, špekulira se da je tome uzrok orada iz uzgajališta kojih je u Malostonskom zaljevu nekoliko.

- Zapravo se radi o jednoj mješavini. Neki stručnjaci s Instituta su radili genetske analize i dokazano je da je to jedna genetska mješavina naše orade s populacijom iz uzgajališta u koja su te mlađi dovezene većinom iz Francuske, gdje postoje neke genotipske razlike i one su utvrđene. Te orade se mrijeste unutar kaveza iz kojih bježe vani. - rekao je Kunica, koji jedino rješenje vidi u izmještanju uzgajališta orade iz Malostonskog zaljeva.

- Definitivno bi se na taj način umanjile štete, ali dugoročno treba razmišljati o nekim modelima ciljanog izlova. Ovaj model po kojem ljudi uzgajaju mušule bez kojih ostanu preko noći, nakon čega im mora uskakati država je najlošiji, ali i trenutno jedini izlaz iz ove situacije. Dugoročno moramo razmišljati da se na neki način uzgoj orade izmjesti iz Malostonskog zaljeva. - kazao je Kunica te istaknuo kako se školjke, posebno mušule, ne mogu uzgajati u nekim vrstama kaveza u kojim bi oradama bile nedostupne.

- Zbog samog Malostonskog zaljeva i njegovih karakteristika, snažnih struja, posebno jako brzog rasta niza obraštajnih organizama, sve što se stavi u more, bilo kakve vrste zaštitnih mreža, za mjesec dana postanu toliko teške da ih je nemoguće izvaditi vani i tonu na dno. Trebalo bi ih stalno mijenjati i čistiti što je veći posao nego sam uzgoj i takve aktivnosti čine tu djelatnost potpuno neisplativom. Zaštita koja se koristi za kamenice, posebno mlađ, su nešto drukčije i one su u toj fazi mlađi 100 posto zaštićene, orade im ne mogu prići, ali kad narastu i na njima ima štete. Doduše, te su štete podnošljivije jer je ribi teže slomiti ljušture na velikim kamenicama. S mušulama to nije slučaj, njihova je ljuštura tanka i orade ih mogu jesti u bilo kojoj fazi rasta.- rekao je.

Kunica je upozorio kako su orade dobrano ugrozile uzgoj mušula u Malostonskom zaljevu.

- S Upravom ribarstva i Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita stvarno imamo fantastičnu suradnju i dosad su uvažili sve naše prijedloge, ali borimo se s jednim dosta tvrdokornim neprijateljem, kojega je uza sve napore nemoguće izloviti i od njega se obraniti. Ako se uništavanje uzgajališta nastavi ovim tempom, proizvodnja mušula će zaista doći u pitanje jer razmjeri štete kad uzgajališta napadnu velika jata orada su stopostone i ljudi doslovce preko noći ostanu bez uzgoja. - rekao je član Udruge Stonski školjkari Vedran Kunica.

Odvjetnik Ivica Ban predao je pritužbu Europskoj komisiji na trasu brze ceste kroz Rijeku dubrovačku kao i Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH i pučkoj pravobraniteljici RH. Pri tome je naveo kako Dubrovačko - neretvanska županija i hrvatska Vlada zaštićene prirodne vrijednosti namjeravaju ugroziti realizacijom ekološki spornog i štetnog projekta izgradnje dijela brze ceste koja bi prolazila poviše Rijeke dubrovačke.

- Brza cesta do Zračne luke već godinama, cijelo desetljeće je u našim planovima. Hrvatske ceste su izradile studiju izvodljivosti i studiju utjecaja na okoliš koja će uskoro biti u javnoj raspravi kada ćemo razgovarati o spornom dijelu trase od Osojnika do Dubrovnika, odnosno Šumeta, na kojoj se ona spaja sa izlazom iz Dubrovnika.- kazao je pak za Dubrovnikpress i Južni župan Nikola Dobroslavić.

Kad je u pitanju trasa brze ceste, stanovnici Komolca, protive se opciji prema kojoj bi ona prelazila poviše Rijeke dubrovačke, a župan je istaknuo kako primjedbe građana razumije.

- Građani imaju prigovore i to je razumljivo jer procjenjuju da bi bilo bolje da cesta prođe drugom trasom i o tome treba razgovarati, posebno nakon što u svibnju bude objavljena studija i naravno, građani, predstavnici struke, udruga i mjesnih odbora su dobrodošli sa svojim primjedbama i argumentima. Kroz javnu raspravu će se iskristalizirati koje je najbolje rješenje. - kazao je Dobroslavić.

- I ja očekujem tu raspravu jer ni ja ne znam sve detalje oko prolaska brze ceste. Čini mi se da smo s raspravama malo uranili. Studija izvodljivosti je pokazala kuda bi trebala ići cesta, ali ne u smislu da sa sigurnošću znamo hoće li, primjerice, ići 50 metara na ovu ili onu stranu, ima li ili nema tunel. Sve ćemo vidjeti u studiji i naravno da su svi pozvani to komentirati, a struka će sve te primjedbe i prijedloge obrađivati pred očima javnosti. - kazao je župan.

Župan dubrovačko – neretvanski na ovu temu je nadodao:

- Kad bi se radilo o cesti koja služi samo stanovnicima Komolca, Rožata i Mokošice, tada bi se komentarima građana moglo dati puno više pozornosti jer bi u tom slučaju na njima bila odluka hoće li ili neće biti spojeni cestom. No, ovdje se radi o cesti koja je županijska, da ne kažem državna, koja je od jednake važnosti za cijelu Županiju i svi, posebno turistički sektor je zainteresiran da se može brzo doći do Zračne luke, do Dubrovnika kao centra Županije. Svima je veliki interes da brzo dođu do jednog i drugog odredišta jer je to važno za gospodarstvo, za komoditet građana, za turiste. Da ne govorim o dijelu ceste koji prolazi kroz Župu gdje je postalo nemoguće živjeti i baviti se bilo kojom gospodarskom aktivnošću. Građani koji idu na posao iz Konavala, umjesto da se voze 20 minuta, do Grada putuju po 45 minuta, nekad i više. - rekao je Dobroslavić.

U svrhu nastavka osiguravanja zdravstvenog nadstandarda i pružanja adekvatne razine zdravstvene usluge za građane, Grad Dubrovnik i u 2023. godini nastavlja suradnju s Medicinsko biokemijskim laboratorijem Ivanke Maldini u Mokošici, izvijestili su danas iz dubrovačke gradske uprave..

Naime, u kontekstu pružanja laboratorijskih usluga primarne razine, Grad Dubrovnik već petu godinu, od 2018. godine, preuzima trošak bruto plaće laboranta te ostalih materijalnih i režijskih troškova za rad pogona smještenog u ambulanti, a sve kako bi stanovnici najvećeg gradskog naselja Mokošice mogli svih pet radnih dana u tjednu, izvaditi krv i predati uzorke.

Realizacija usluge kroz godine se pokazala izrazito korisnom i važnom, poglavito tijekom razdoblja pandemije COVID-19, a nastavak djelovanja biokemijskog laboratorija omogućit će odgovarajuću zdravstvenu zaštitu te brzo obrađivanje i utvrđivanje eventualnih zdravstvenih poteškoća za više od deset tisuća stanovnika koji žive na ovom području.

„U gradskom proračunu, sukladno novom Ugovoru o suradnji, za ovu namjenu od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine planirani iznos je 17.519 eura, dok je od 2018. do 2023. godine za djelovanje medicinsko biokemijskog laboratorija izdvojeno ukupno 74.324 eura (560 tisuća kuna). Iako zdravstvena skrb nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ova gradska uprava kroz brojne potpore, donacije i projekte kontinuirano pomaže rad zdravstvenih ustanova u vidu stvaranja najboljih uvjeta za liječnice, liječnike i ostale medicinske i stručne djelatnike, stavljajući u središte kvalitetu života i zdravlje svih građana.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp