Kad bi ih mogli danas čuti, stari bi se Dubrovčani vjerojatno okretali u svojim grobovima dok slušaju o čemu vijećnici govore na sjednici Gradskog vijeća. Tužno je slušati kako se Grad Republika, koja je nekad prednjačila u mnogočemu, zapravo pretvorila u filmsku kulisu dok se političari prepucavanju tko je te filmaše doveo u Grad. Vlahušić, naravno za to zasluge pripisuje sebi.

- Ne samo Game of Thrones, doveo sam i Star Wars i Robina Hooda i ne znam što mi sve niste radili. - rekao je Vlahušić, kojemu je Franković odgovorio kako on nije doveo filmaše.

- Pokušavam vam na lijepi način reći, filmovi, serije, događanja, produkcije, nisu došli zbog vas. Dolazila su desetljećima prije vas i dolazit će i desetljećima poslije. Oni biraju na neki svoj način destinacije i sve ovisi o novcu. Odlukama Vlade daju se posebne subvencije i zato produkcije dolaze, ne samo u Grad, nego svugdje. Ne mislim da je Nicholas Cage zbog mene došao snimiti film u Dubrovnik. Ne mogu vjerovat da bi zbog mene došao i Harrison Ford. Kad smo se susreli rekao je da je došao zbog grada i ljepote koju smo naslijedili i koju baštinimo. - rekao je Franković.

N. Metković

Prava sezona još nije ni počela, a dubrovačke ceste svakodnevno su zakrčene. Vlasti će reći da je to zbog radova u Gružu te prošlotjednog asfaltiranja Splitskog puta, no prije će biti da su razlog čepovima loše prometnice, još gori vozači i nedostatak parkirnih mjesta i naravno, prekobrojan broj vozila. Posebno gužvovito je od Ilijine glavice prema Gradu, a kad se već približite Gradu tada je problem zebra na Pilama pa je gradski vijećnik Đuro Capor (SJG) predložio da promet na tom dijelu reguliraju komunalni redari ili policajci. Gradonačelnik Franković kaže, gužve su u svim velikim gradovima, no Dubrovnik baš i nije veliki grad, a gužve u tuđem dvorištu zapravo i ne bi trebala biti naša briga.

Svakodnevni nered na cestama, čepovi, potpuno neprimjerena prometna signalizacija, odnosno zebre i semafori gdje ih ne bi trebali biti, kao što je u Dubrovniku primjerice na kružnim tokovima, jasno pokazuju kako je vrijeme ne samo da se krene s izradom adekvatne prometne studije nego da se u Dubrovniku angažiraju prometni inženjeri koji nešto o prometu znaju.

Što je s izradom prometne studije pitao je i Đuro Capor te se osvrnuo na promet na Pilama, koji bi do 22 sata navečer, predložio je, trebali regulirati prometni redari.

- U kojoj je fazi izrada nove prometne studije jer u tijeku su nove izmjene GUP- a i trebaju nam neka nova prometna rješenja koja bi sagledala cijeli grad. - pitao je Capor.

Istaknuvši kako se nedavno našao u gužvi oko Grada, Capor je Frankovića pitao zašto komunalni redari ili policija na zebri na Pilama ne reguliraju promet.

- Trebali bi što prije naći osobe koje će cijeli dan, do 22 sata, regulirati promet na Pilama jer se radi o velikom opterećenju. - predložio je Capor.

Umjesto ljudi, promet na Pilama, rekao je Franković, regulirat će pametni semafor, ma što to bilo.

- Imamo prometne redare koji su u tijeku sezone svakodnevno na Pilama, ali sad ćemo kroz pilot projekt novog semaforskog sustava vidjeti je li moguće kroz pametni semafor zamijeniti čovjeka. Novci nisu mali, riječ je od 10 000 eura i ako taj sustav ne bude dovoljno ažuran, zamijenit ćemo ga i staviti na zebru kod Tommya jer tamo će sigurno biti od koristi.- rekao je Franković pa se složio s Caporom.

- Činjenica je da je čovjek najbolje rješenje, ali prometnice su iznimno opterećene, Pile i Ploče, Gruž, Lapad i cijeli niz aktivnosti se provodi. - kazao je Franković te dodao kako su za prošlotjedne gužve krivi radovi pa je najavio da se asfaltiranje glavnih prometnica više neće vršiti u jutarnjim satima.

- Moramo tražiti alternativu i vršiti asfaltiranja popodne ili navečer. Planirali smo još neka asfaltiranja, ali sad to nema smisla jer izaziva velike gužve. - kazao je Franković.

Kako stvari stoje, do jeseni ćemo se voziti po istrošenim prometnicama jer se planirana asfaltiranja odgađaju.

- Bili smo u pripremi za ulice dr. Ante Starčevića i Iva Vojnovića od Lera do Čingrije, ali to ćemo raditi na jesen i morat ćemo se prethodno dogovoriti s izvođačem da se radi popodne ili kasno navečer, ali onda će to sve nešto više koštat nego kad se materijal dostavlja u radnom vremenu. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako je u dijelu godine u Dubrovniku što se tiče prometa situacija dobra te dodao kako su u svim velikim gradovima, poput Zagreba, gužve normalne.

- Svugdje vladaju ekstremne gužve. U Zagrebu ako za sat vremena od Zračne luke dođete do Trga vi ste sretan čovjek. Gužve u velikim gradovima se ne smanjuju nego povećavaju, a u Dubrovniku od sredine listopada do sredine travnja imamo prilično ugodnu situaciju što se tiče prometa. Kad dođe sezona gužve su uobičajena stvar i teško je u bocu od litre ulit dvije litre, a kad padne kiša događaju se blokade i moramo intervenirati. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji sekundarnog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici bana Josipa Jelačića, u razdoblju od ponedjeljka, 8. svibnja do 2. lipnja, promet će se odvijati uz privremenu prometnu regulaciju. Radovi će se izvoditi postupno, u tri dionice ukupne duljine od 290 metara, a odvijanje prometa bit će regulirano znakovima.

Stoga molimo sve sudionike u prometu da svoje kretanje prilagode navedenoj regulaciji, a stanare da za vrijeme trajanja radova ne parkiraju vozila na dionici gdje se isti odvijaju.

Vodovod Dubrovnik

S izvođačem radovima Pomgrad Inženjeringom potpisan je danas ugovor za rekonstrukciju luke Ubli na Lastovu. Nositelj ovog projekta je Lučka uprava Dubrovačko -neretvanske županije, a sufinanciran je sredstvima Kohezijskog fonda. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7,86 milijuna eura, a iznos bespovratnih EU sredstava je 6,66 milijuna, dok se ostatak financira iz državnog proračuna te sredstvima Dubrovačko - neretvanske županije.

Na potpisivanju ugovora u Ublima bili su i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo, načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić, općinski vijećnici te brojni drugi uzvanici.

- Ovo je najveći ugovor u povijesti od osnutka Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije. Ustvrdili smo da je postojeće trajektno pristanište neadekvatno, u međuvremenu se pojačao kako trajektni, tako i katamaranski promet jer sad imamo jedan trajekt i dva katamarana, jedan ide prema sjedištu Županije – Dubrovniku, drugi prema Splitu... Bolja je povezanost i stvorili su se uvjeti za dogradnju i rekonstrukciju luke. Odlučili smo se produžiti postojeću rivu za 46 metara i produžiti još 110 metara operativne obale kako bi se osiguralo pristajanje većeg broja plovila, samim time veći broj linija, a što je prvenstveno važno za stanovnike najudaljenijeg županijskog otoka. Kao ravnatelj sam ponosan da je ovo naš prvi takav projekt, ali ne i zadnji jer su pred nama još dva – to je nova luka Perna, kao i Prigradica na otoku Korčuli, gdje bi se dogradnjom luke stvorili uvjeti za cjelogodišnji katamaranski promet. - kazao je ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije Antun Banovac.

- U razgovoru sa županom i njegovim zamjenikom izrazio sam želju da dođem ovdje na Lastovo jer znam koliko ovaj projekt znači vama ovdje na otoku. Drago mi je da je Vlada prije dvije godine donijela odluku o uspostavi cjelogodišnje linije prema Dubrovniku. Nikad dosta linija i nikad dosta rada na boljoj prometnoj povezanosti. Drago mi je da i na ovom projektu nastavljamo suradnju s Dubrovačko-neretvanskom županijom koja je vodeća u pripremi I realizaciji projekata lučke infrastrukture u Hrvatskoj. - kazao je potpredsjednik Vlade Oleg Butković.

Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je projekt rekonstrukcije luke Ubli iznimno važan, kako za Lastovo, tako i za cijelu našu županiju te kazao kako je ovo još jedan dokaz kvalitetnog rada Dubrovačko-neretvanske županije na povezanosti otoka.

- Ponosni smo što možemo istaknuti kako imamo za nama završene projekte luke Donje Čelo na Kalamoti, luke Trpanj, Puntina, rive Dominče. Praktički su završeni radovi na Pomorsko- putničkom terminalu Vela Luka, u tijeku su radovi na luci Polačište. Slijede nam sad još dva velika projekta, luka Perna i luka Prigradica. - rekao je župan Dobroslavić.

Načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić kazala je kako je projekt rekonstrukcije luke u Ublima preduvjet daljnjeg razvoja Lastova.

Projekt „Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, otok Lastovo” uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte od 54,48 m, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom Ž6230 (koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate), a sve u svrhu povećanja sigurnosti i kapaciteta pomorskog prometa u luci Ubli, osiguranja usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti otoka Lastova s kopnom. Predviđeni početak radova je mjesec lipanj 2023. godine, a očekivano trajanje projekta je 24 mjeseca.

dpp

Dali smo 800 tisuća kuna za hamburgere koji se prodaju za 15 eura, rekao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić na sjednici Gradskog vijeća o tzv. Street food festivalu Bavarin koji se održava u Lazaretima. Toliko je naime Turistička zajednica grada Dubrovnika spremna dati za ulični festival brze hrane Bavarin na kojem se od pečenja pljeskavica, hamburgera, ćevapa ili čega već pravi nekakva valjda umjetnost.

Da je 800 tisuća kuna, odnosno nešto više od 196 tisuća eura previše složio se i gradonačelnik, a kako stvari stoje, moglo bi biti još ovakvih festivala nezdrave hrane.

- Veliki broj ljudi je zainteresiran da je više ovakvih projekata koje potiču poduzetnici i generiraju nove vrijednosti. - kazao je Franković te pojasnio računicu financiranja te nove vrijendosti.

- Ključno i vezano za natječaj je 50 posto i TZ je rekla, ukoliko radite manifestacije, mi vam financiramo 50 posto, a ostalo sami do maksimalno 800 tisuća kuna. Dakle, TZ može dati 800 tisuća, a oni će morati izdvojiti 1,6 milijuna kuna za tu priču, ovisno o njihovim troškovima. Mislim da je to dobro za generiranje novih ponuda i puno je prijedloga koji mogu biti nadogradnja turističkoj ponudi grada u pred i posezoni. - rekao je Franković te dodao kako Grad ne može biti taj koji stalno kreira događanja.

Kao primjer dobre manifestacije istaknuo je DuMotion i druga outdoor sportska događanja.

- Krajem listopada će biti Spartan u Gradu i znate koliko ima pratitelja u cijelom svijetu i koji broj noćenja takvi događaji mogu i trebaju privući i takve aktivnosti moramo poticati. - kazao je Franković.

Bilo bi zanimljivo vidjeti koliki je broj noćenja generirao Bavarin.

Na Općinskom sudu u Dubrovniku ponovo je odgođen nastavak suđenja za TUP, odnosno postupak u kojem se bivšeg direktora TUP-a Ivicu Žuvelu, bivšeg predsjednika i članove Nadzornog odbora tog društva Nikšu Njirića, Matea Milkovića i Stjepana Zekića tereti za štetu nanesenu TUP-u 2008. godine prihvaćanjem ponude za izradu tehničke dokumentacije društva Kapiteling d.o.o. Zvonimira Franića, koja je, prema mišljenju Državnog odvjetništva, bila višestruko prenapuhana

Suđenje je odgođeno jer se bivša gradonačelnica Dubravka Šuica nije odazvala svjedočenju.

Inače, nije ovo prvi put da se, pravdajući se obvezama u Europskoj uniji Šuica nije odazvala svjedočiti. Za iduće ročište uputit će joj se poseban poziv.

Inače, TUP, čiji je vlasnik u međuvremenu otkupom dionica postala UTD Ragusa, promijenio je odvjetnika. Tako ih umjesto Branke Skansi Ratković sada zastupa Lovro Zovko iz Zagreba.

nm

Sanitat će s 1,9 milijuna eura kredita rekonstruirati placu, odlučila je tako vladajuća većina u Gradskom vijeću dajući toj tvrtki suglasnost za kredit. Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako je Sanitat likvidan i sposoban vraćati kredit. Umjesto o novcima koji se ulažu u placu puno se više raspravljalo o njezinoj namjeni nakon obnove, a ona, već sad je jasno, neće biti baš ista kao i dosad.

- Činjenica da 41 posto troškova na placi otpada na konstrukciju pomične tende, govori koliko se radi o specifičnim poslovima. - kazao je Franković, dodavši da je placa u Gružu potrebna, o čemu je, dodao je, donio političku, upravljačku odluku.

Pomična konstrukcija za tendu inače košta oko 800 000 eura,

No kako su poslovni prostori na placi u privatnom vlasništvu postavilo se pitanje s čime je privatnik sudjelovao u investiciji. Tražen je i odgovor hoće li se na placi poslijepodne odvijati ugostiteljska djelatnost.

Kako stvari stoje, privatnik, za kojeg su rekli na Vijeću kako je riječ u Vidu Nadramiji, izgleda u obnovu prostora koju izvodi Sanitat nije uložio ništa.

- Čovjek je izgubio devet mjeseci najma, a nakon što se završi investicija, sklopit će se ugovori kojima će se objasniti neke stvari po pitanju visine ulaganja u prostor. - rekao je Franković pa se osvrnuo na ugostiteljsku djelatnost za koju se već duže govori da će se događati kad se zatvori placa.

- Stolovi nam nikad nisu bili na pameti. - rekao je Franković.

Vlahušić mu je odgovorio kako je osnovni razlog zašto je za arhitekta za placu izabrao Dinka Peračića upravo koncept prema kojemu je taj prostor ujutro placa, a popodne ugostiteljski.

- Na placi će bit stolovi i stolice u neograničenom broju. Pokazat ću vam kasnije, to je moj projekt. - kazao je Vlahušić s kojim se složio i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) te pozvao gradonačelnika da reče kako će na placi ipak biti stolovi i stolice.

- Idemo gradonačelniče, recite, ako taj prostor bude popodne zjapio prazan onda mi zaludu bacamo 18 milijuna kuna. - rekao je Potrebica.

Vlahušić je potom ispričao kako mu Niko Kapetanić (bivši direktor Sanitata, op.a.) nije dao da nakon ribarnice obnovi placu.

- Rekao mi je „ne dam ni ogradu da se sruši” i morao sam ga smijeniti. - kazao je Vlahušić i još jednom ponovio kako je tržnica zamišljena kao druga postaja od terminala u Gružu prema Gradu.

- Predviđeno je da bude ugostiteljstvo i prodajna namjena i da radi 24 sata dnevno. - istaknuo je Vlahušić.

Hoće li na placi kad se maknu banci u popodnevnim satima biti stolovi ugostiteljskih objekata Franković je izbjegavao odgovoriti, isticao je da tamo treba biti nešto autohtono.

Istini za volju, stolovi posljednjih godina i jesu autohtoni u Dubrovniku pa kad pameti za ništa drugo osim za stolove nema, vijećnik Đuro Capor (SJG) pitao je Frankovića „kome ide mercedes”, odnosno restoran na placi.

- Kome ide budući ugostiteljski objekt na placi, za koga se sve ovo radi? Bilo bi lijepo da znamo tu informaciju kad već dižemo kredit od dva milijuna eura. - pitao je Frankovića Capor, ali na to pitanje nije dobio odgovor.

Capor je inače ispao vrlo lukavi Konavljanin, prefrigan i pokvaren, barem ga je takvim okarakterizirao Marko Potrebica (HDZ), a sve radi Caporova inzistiranja da Elektrocentar Petek nije mogao biti izabran za izvođača na javnoj nabavi jer se radi o tvrtki u predstečajnoj nagodbi dok Franković i njegova većina temeljem mišljenja jedne stručnjakinje smatraju da nije bilo prepreka da se navedena tvrtka izabere na natječaju pa je gradonačelniku prema jednoj od poslovica ostalo da zaključi kako su samo oni koji su se prodali, uvjereni da se svi mogu kupiti.

Capor je inače na kraju od Potrebice tražio isprike za uvrede, ali ih nije dobio jer je Potrebica rekao kako je Capor prethodno iskonstruirao cijeli niz konstrukcija koje su puno gore od onih kojima se on poslužio.

- Vrlo ste zlonamjerno interpretirali kazneno udruživanje gradonačelnika koji se, prema vama, udružio s Vićanom i neću se ispričati. - kazao je Potrebica.

Uvjeren kako se ne mogu stići rokovi, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić istaknuo je da je aktualni gradonačelnik Mato Franković jedina osoba u Dubrovniku koja vjeruje da će se nova sportska dvorana izgraditi do Svjetskog rukometnog prvenstva 2025.

- Za godinu u i pol dana je Svjetsko rukometno prvenstvo, kakvo je stanje s projektom izgradnje dvorane i je li izdana građevinska dozvola i raspisan natječaj za izvođača radova? - pitao je Vlahušić.

Franković mu je odgovorio kako je jako zadovoljan brzinom rješavanja građevinske dozvole.

- Građevinska dozvola bi treba biti ishodovana do polovice lipnja. - rekao je.

No, kako izgradnja dvorane stoji preko 50 milijuna eura, a sredstva još nisu osigurana, Franković je kazao kako planira financirati njezinu izgradnju.

- To Grad ne može sam bez resornog Ministarstva koje je uključeno u razgovore i vrlo skoro ćemo složiti financijsku konstrukciju. Do siječnja ćemo završiti javnu nabavu, a da bi je završili treba osigurati potrebna financijska sredstva. - kazao je Franković.

No, Vlahušić smatra kako je tu dvoranu nemoguće izgraditi do Svjetskog rukometnog prvenstva.

- Nemoguće je napraviti dvoranu za devet mjeseci, a nemamo ni novac osiguran, nema ga ni Vlada, nema ni u EU fondovima, a 50 milijuna eura je ozbiljan novac. - rekao je Vlahušić.

Da će se izgraditi do Svjetskog rukometnog prvenstva možda sumnja i Franković, ako je suditi po odgovoru.

- Hoće li se izgraditi za mjesec, dva, tri, pet, Bogu dragom je svejedno. Građanima će ta dvorana služiti pet desetljeća kao sportska građevina. - kazao je Franković.

Nakon što su ga srđevci dugo vremena zagovarali, a gradonačelnik najavljivao njegovu primjenu, na dnevni red sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u ponedjeljak uvršten je prijedlog odluke o provedbi participativnog budžetiranja za Grad Dubrovnik. Participativno budžetiranje zapravo je demokratski alat putem kojeg se odluke o raspodjeli dijela javnih sredstava donose u izravnoj suradnji s građanima. U Dubrovniku će se participativno budžetiranje provoditi u 17 mjesnih odbora i osam gradskih kotara.

Svaki će mjesni odbor u ovoj godini moći predložiti projekte u ukupnoj vrijednosti do 60 tisuća eura ili 452 tisuće kune s PDV-om, dok će svaki od gradskih kotara moći predložiti projekte ukupnoj vrijednosti do 120 tisuća eura ili nešto više od 904 tisuće kuna s PDV-om.

Dok će gradskoj upravi kroz participativno budžetiranje biti omogućen bolji uvid u potrebe zajednice, građani će imati priliku ukazivati na probleme te odlučivati o prioritenim djelovanjima, implementaciji projekata i nadzoru njihove provedbe.

Naime, građanima će se omogućiti da u svojim mjesnim odborima i gradskim kotarima predlažu projekte te glasanjem izabiru najbolje.

Prijedloge će građani moći iznositi javno na radionicama u njihovim gradskim kotarima i mjesnim odborima. Tim radionicama će moći nazočtiti svi punoljetni građani koji imaju prebivalište u određenom kotaru ili mjesnom odboru, uz predočenje osobne iskaznice

Građani će moći predlagati samo projektne koji se odnose na njihov mjesni odbor ili kotar, a svaki od sudionika moći će predstaviti jedan prijedlog.

Da bi bili prihvaćeni, prijedlozi građana morat će udovoljavati određenim kriterijima, primjerice, projektni prijedlog mora biti u nadležnosti Grada Dubrovnika, ne smije prelaziti maksimalno definirani iznos sredstava za realizaciju koja treba biti izvediva u razdoblju od 12 mjeseci. Prijedlozi trebaju doprinositi općem dobru i biti u skladu s razvojnim strategijama grada te ne mogu biti vjerske ili stranačke naravi. Prijedlozi će morati zadovoljiti i određene tehničke uvjete, poput riješenih imovinsko – pravnih odnosa i usklađenosti s Prostornim planom.

Postupak tehničke analize prijedloga provodit će povjerenstvo, koje će izraditi, i uputiti listu projektnih prijedloga na glasanje, koje će se provoditi putem online platforme Voxpopuli na stranicama Grada Dubrovnika.

S ni manje ni više nego 55 projekata pohvalio se gradonačelnik Mato Franković u svom izvješću o radu za drugu polovicu 2022. No, umjesto projekata bivši je gradonačelnik Andro Vlahušić istaknuo kako su novci ipak najvažniji, što je na kraju izazvalo burnu reakciju aktualnog gradonačelnika Frankovića, koji je podsjetio na brojne kosture iz Vlahušićeva ormara.

- Po meni je proračun nezakonit jer nismo stavili 10 milijuna eura obveza koje moramo vratiti Ministarstvu financija. Grad je zadužen preko 20 posto i ne možemo se zaduživati u ovoj i idućoj godini. Trenutno smo najzaduženiji grad u Republici Hrvatskoj. - rekao je Vlahušić, kojemu je Franković odgovorio kako u svojim gradonačelničkim mandatima nije napravio ništa.

- Niste ništa uspjeli napraviti. Grad ste promatrali kao kasicu i pričali okolo kako nam ne treba novac niti europski fondovi. Čudim vam se da ste smogli pronaći snage dignuti se i izgovoriti sve ovo. - kazao je Franković.

Na Vlahušićeve primjedbe kako je na Grabovici planina smeća, Franković mu je odgovorio kako je upravo za njegova mandata smeće na tom odlagalištu odlagano izvan folije.

- Niste ugradili pročistač za procjedne vode. Kao gradonačelnik ste vijećnicima prezentirali sustav u kojem ćemo otpad voziti u Gunju bez da ste pročitali zakon koji kaže da članica EU ne može izvoziti otpad u zemlje trećeg svijeta jer za doći do Gunje treba proći preko granice. - rekao je Franković.

- Pričate o projektima i EU fondovima i pitate se zašto nijedan projekt kulturne baštine nismo prijavili na natječaj. Vi ste bili gradonačelnik u trenutku kada je bilo najviše europskih novaca. Imali ste enormne mogućnosti, ali i problem jer ste bili pravomoćno osuđeni i niste mogli potpisati izjavu o časti. - rekao je Franković.

Ako su brojke točne, Dubrovnik je svjetski rekorder po broju taksista, riječi su kojima je reagirao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nakon što mu je aktualni Mato Franković odgovorio koliko je u gradu taksista.

No kako je ta brojka odavno poznata, nije jasno čemu se Vlahušić čudi. Nije li Dubrovnik već nekoliko godina zapravo grad taksista? Potvrdio je to svojim odgovorom i aktualni gradonačelnik Franković.

- Znate da dozvole za taksi ne izdaje samo na odjel nego i resorno Ministarstvo. - rekao je Franković te otkrio koliko je taksi dozvola izdano od siječnja do danas.

- Od siječnja do sad izdano je preko 900 dozvola. Ne možemo reći da ih nećemo izdati, a vrijede pet godina i možete mislit koliko ih ima. - rekao je Franković te dodao koliko je u gradu taksista.

- Naša procjena prema podacima iz 2019. je kako je u gradu oko sedam tisuća izvršitelja autotaksi usluga preko sezone. - rekao je gradonačelnik Franković.

nm

Iz gradske uprave podsjećaju građane kako je Lapadska obala zbog radova na rekonstrukciji ceste i dalje potpuno zatvorena za promet pješaka i vozila. Također navode kako sva vozila, koja se neovlašteno zateknu u obuhvatu gradilišta i blokiraju prolaz mehanizacije ukoloniti pauk dok će novčanu kaznu podmiriti vlasnik vozila. Naselje Šumet uskoro će dobiti multifunkcionalan prostor za mještane. U ulicama Iva Vojnovića, mata Vodopića te ispred hotela Kompas Vodovod je sanirao gotovo kilometar dotrajalih cjevovoda.

KRETANJE LAPADSKOM OBALOM I DALJE JE STROGO OGRANIČENO

Grad Dubrovnik podsjeća javnost da je Lapadska obala u potpunosti zatvorena za sav promet vozila i pješaka te da kretanje gradilištem nije dozvoljeno. Iz Grada ističu kako prometovanje Lapadskom obalom nije dozvoljeno ni osobnim automobilima, ni vozilima gospodarskih subjekata i t taksi vozilima.

Naime, na gradilištu su u tijeku radovi dovršetka obalnog zida zadnje faze te radovi na polaganju instalacija. Isti se trenutno odvijaju na nekoliko pozicija te je zbog skučenog prostora i potrebne mehanizacije dozvoljen kolni prolaz samo stanarima i vlasnicima poslovnih prostora koji imaju osiguran parking na privatnim površinama.

Omogućena je i djelatnost dostave robe hotelima i restoranima kao i prilaz organiziranom prijevozu gostiju kad je to moguće i isključivo u dogovoru s izvođačem radova.

Sva vozila koja se neovlašteno zateknu u obuhvatu gradilišta i/ili blokiraju prolaz mehanizacije bit će uklonjena „paukom“, dok će novčanu kaznu podmiriti vlasnik vozila.

Građani se stoga mole za strpljenje i poštivanje posebne prometne regulacije.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale kapitalna je investicija od javnog interesa koja ujedno predstavlja najveće ulaganje u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima. Radovi napreduju u skladu s usvojenim dinamičkim planom, a završetak projekta očekuje se u studenom 2023. Po završetku projekta povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ NA PANELU O BALANSIRANJU POTREBA TURIZMA I GRADA

U okviru Adriatic Sea Foruma održan je panel ''Jadranske turističke destinacije - Rasprava o balansiranju potreba turističkih destinacija u odnosu na rast pomorskih turista na Jadranu'', na kojem je sudjelovao i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Predstavio je pozitivna iskustva Dubrovnika u tom kontekstu, mjere i odluke koje su donesene s ciljem smanjenja gužvi i postizanja boljih uvjeta prvenstveno za građane, a potom i za goste grada.

- Pokrenuli smo projekt Respect the City, donijeli smo nekoliko brzih mjera, a istovremeno radili na dugoročnom rješenju problema i stvari su se prilično brzo počele rješavati. U dogovoru s CLIA-om smanjili smo broj cruisera na dva istovremeno i produžili njihov boravak u našoj luci. Shvatili smo da je bitno postići balans između onoga od čega grad živi – turista i stanovnika samog grada, koji moraju moći voditi normalan život. - kazao je gradonačelnik Franković.

Na pitanje što vodeća destinacija može savjetovati drugim gradovima na Jadranu, gradonačelnik Franković kazao je da je bitno osluškivati potrebe lokalnog stanovništva.

- Kad pogledate sto su u prošlosti, prije 10, 20 ili više godina stanovnici povijesnih jezgri govorili o tadašnjem stanju i kvaliteti života, ustanovit ćete da nikada nisu bili zadovoljni. Ne samo u Dubrovniku, slična je situacija u svim povijesnim gradovima, što je i razlog zašto su ti gradovi danas opstali. Nezadovoljan građanin je najveća motivacija za promjene nabolje, a upravljanje je kontinuirani posao. Naš posao je slušati ih i napraviti što je više moguće kako bi im se povećala kvaliteta života. - naglasio je.

Istaknuo je i brojna Smart City rješenja koja Dubrovnik koristi za upravljanje gradom, kao što su Bus Web Shop, Dubrovnik Visitors, Du pass, Smart parking, Car sharing, Dubrovačko oko i web kamere na gradskim ulicama.

Uz gradonačelnika Frankovića na panelu su sudjelovali i Alberto Cappato, tajnik Upravnog odbora – AIVP-a (Međunarodno udruženje gradova i luka), Mateja Hrvatin Kozlovič, zamjenica gradonačelnika Kopra, Dritan Leli, gradonačelnik grada Vlore, Rikardo Novac, gradonačelnik Hvara, Massimo Seri, predsjednik – FAIC (Forum jadranskih i jonskih gradova) i gradonačelnik grada Fano.

ŠUMET ĆE DOBITI MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR ZA MJEŠTANE

Naselje Šumet uskoro će dobiti multifunkcionalan prostor za mještane svih generacija. U tijeku je postupak javne nabave za izvođenje radova na projektu “Sportsko i dječje igralište Šumet”, u sklopu kojeg je planirano uređenje i opremanja dječjeg i sportskog igrališta za basket i mali nogomet.

Na sportskom igralištu dužine 15,5 metara i širine devet metara, na završnoj oblozi asfaltbetonu iscrtat će se crte za igralište za basket te mali nogomet. Ugradit će se koš za basket te dva gola za mali nogomet dužine 1,5 metara i širine jedan metar, dok je na dijelu igrališta predviđena izgradnja dva reda tribina za gledatelje.

Uz sportski teren projektni zadatak obuhvatio je i gradnju dječjeg igrališta za djecu od 2 do 12 godina s toboganom, ljuljačkom i vrtuljkom. Igrališta će imati zasebne ulaze, a ogradit će se zaštitnom ogradom te opremiti s tri LED reflektora snage 95 W na dva rasvjetna stupa koji će se povezati na postojeću javnu mrežu. Zahvatom na površini od ukupno 540 metara kvadratnih igrališta će se urediti sa svom potrebnom urbanom opremom poput adekvatnih završnih obloga, riječnog šljunka i asfaltbetona, klupa, koševa za smeće te slavine za vodu.

Za najmlađe korisnike osigurat će se primjeren i siguran prolaz do pojedinih zona igrališta, a glavni prilaz biti će uređen betonskim opločnicima. Na inicijativu stanovnika, usuglašeno je kako će se sportski teren u iznimnim slučajevima privremeno koristiti kao površina za parkiranje vozila.

Procijenjena vrijednost nabave radova je 92.900,00 eura uvećano za PDV, a sredstva su prethodno osigurana u Proračunu za 2023. godinu. Planirani rok završetka izvođenja radova je 90 dana od dana uvođenja izvođača u posao.

VODOVOD SANIRAO GOTOVO KILOMETAR DOTRAJALIH VODOVODNIH CIJEVI

Gotovo kilometar dotrajalih cjevovoda javne odvodnje u ulicama Iva Vojnovića, Mata Vodopića i ispred hotela Kompas sanirano je provlačenjem CIPP monolitne cijevi kroz postojeće cijevi. Riječ je o novoj tehnologiji koju je Vodovod Dubrovnik prethodno već isprobao na dijelu Ulice Iva Vojnovića, a koja ne zahtjeva kopanje kako bi se cijev zamijenila, već se stara koristi kao podloga za uvlačenje nove cijevi.

Sanirano je 950 metara dotrajalih cjevovoda raznih profila, a ukupna investicija bila je vrijedna nešto više od 400 tisuća eura, što je Vodovod financirao vlastitim sredstvima.

- Ova tehnologija djeluje na način da se cijev u tekućem stanju, kroz posebnu oplatu od staklenih vlakana upuhuje unutar postojeće cijevi, a nakon što se stvrdne može se normalno koristiti. U suštini se koristi već postojeći otvor kako bi se što brže i jednostavnije postavila nova cijev. Korištenjem ove metode značajno smo skratili vrijeme radova, uz stalno prilagođavanje situaciji na terenu da bi što manje remetili svakodnevne aktivnosti građana.- , izjavio je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Kako bi se sanacija sustava mogla sigurno i uspješno izvesti, tijekom radova bilo je potrebno gasiti kanalizacijske crpne stanice Pile, Libertas i Batala pa je stoga brzina bila ključan faktor.

Sadržaj Grada Dubrovnika