Izmjene Poslovnika o radu Županijske skupštine bile su tema prvog sastanka predstavnika klubova političkih stranaka s predsjednicom Skupštine Terezinom Orlić. Kako stvari stoje, predstavnici oporbenih klubova sa sastanka su izašli zadovoljni.

Ivo Karamatić (SDP) bio je prvi od vijećnika oporbe, koji je od predsjednice Županijske skupštine Terezine Orlić tražio da vijećnicima omogući vrijeme za postavljanje vijećničkih pitanja, odnosno s druge strane ograniči vremenski župana Nikolu Dobroslavića u odgovorima na pitanja.

Vijećnička pitanja u Skupštini ograničena su na sat vremena, a Karamatić je prošle godine bio stava da bi puno više vijećnika stiglo postaviti pitanje kad bi župan kraće na njih odgovarao.

IVO KARAMATIĆ (SDP): VAŽAN JE DEMOKRATSKI KAPACITET ONIH KOJI ODLUČUJU

S prošlotjednog sastanka predstavnika klubova, prvom u nizu na kojem će se dogovarati izmjene Poslovnika, Karamatić je, prema onom što je kazao, izašao zadovoljan.

- Prijedlozi koje su iznijeli predsjednici oporbenih klubova su dobri jer svi imaju duboki smisao, a što će od toga biti prihvaćeno, to ćemo vidjeti. Bio je ovo prvi sastanak i jedni drugima smo dali vremena da na bazi iznesenih prijedloga napravimo jedan koji ćemo potom razmotriti i o njemu razgovarati. Inače, neke bi stvari, kao što su Statut i Poslovnik, trebalo usvajati aklamacijom i nadam se da će se na kraju to dogoditi s usvajanjem Poslovnika o radu Županijske skupštine. - kazao je Karamatić.

- Opozicija će sigurno dignuti ruke za navedene prijedloge jer su oni u velikoj mjeri inicirani od opozicije. Važna je samo dobra volja i demokratski kapacitet onih koji odlučuju. Moja je želja i nadam se da dijelim želje ostalih predsjednika klubova, da izmjene Poslovnika usvojimo jednoglasno, ali sve je na većini jer je većina ta koja odlučuje. - rekao je Karamatić.

Koji su prijedlozi SDP-a kad su u pitanju izmjene Poslovnika, Karamatić nije precizirao, ali je otkrio u kojem je smjeru išla njegova rasprava na sastanku.

- Moja je rasprava išla u smjeru da vijećnik, ako hoće, može naći točku dnevnog reda na kojoj će istupati i raspravljati. Može sazvati i konferenciju za novinare, ali mislim da je Skupština mjesto na kojem trebamo izlaziti s argumentiranim prijedlozima pa i onima koji se u datom trenutku većini i županu možda ne sviđaju jer je uloga opozicije da ukazuje na probleme i zapravo potiče one koju obnašaju vlast da to rade što kvalitetnije u interesu svih u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. - rekao je Karamatić.

MARKO GILJAČA (SJG): ŽUPANA NE TREBA OGRANIČAVATI, ALI TO VRIJEME NE TREBA SE NI URAČUNAVATI

Nešto više otkrio je Marko Giljača (SJG) koji je na jednoj od sjednica uputio prijedlog za raspravu o izmjenama Poslovnika, koji u konačnici nije uvršten u dnevni red.

- Svi smo se složili da je Poslovnik zastario i da ga treba mijenjati, a naši prijedlozi išli su u smjeru izmjena oko postavljanja vijećničkih pitanja, održavanja sjednica izvan sjedišta županije te još nekih tehničkih poboljšanja koja se mogu unijeti u Poslovnik. - kazao je Giljača.

Naime, Klub vijećnika SJG – Možemo – NLJ – Zaokret već je predlagao da produži vrijeme trajanja vijećničkih pitanja.

- Župana u odgovaranju na vijećnička pitanja ne treba ograničavati jer je on taj koji nam mora dati kvalitetne odgovore. Mi smatramo da se vrijeme koje župan potroši na odgovaranje na naša pitanja ne bi trebalo ubrajati u onih 60 minuta koliko traju vijećnička pitanja. Dakle, predsjednica Skupštine bi unutar tih 60 minuta trebala oduzeti vrijeme koje je pripalo županu, odnosno trebala bi računati samo ono vrijeme koje su potrošili vijećnici. - rekao je Giljača, koji je prvim održanim sastankom zadovoljan.

- Moj je dojam da postoji dobra volja za izmjenama Poslovnika. Svatko je iznio neke svoje prijedloge i razmišljanja i cilj je da zajedno pokušamo izraditi izmjene Poslovnika, vidjet ćemo hoćemo li u tome uspjeti. - kazao je te odgovorio na pitanje kad očekuje da bi izmjene Poslovnika mogle doći na dnevni red neke od sljedećih sjednica.

- Sve ovisi o tempu koji će zadati predsjednica Županijske Skupštine. Svakako će biti još nekoliko sastanaka i moguće je da ćemo Poslovnik usvojiti na sjednici u rujnu. - kazao je Marko Giljača (SJG).

PERO JERKOVIĆ (MOST): DIJELU VIJEĆNIKA TREBA OMOGUĆITI ONLINE SUDJELOVANJE

Prijedlozi Mosta, kazao je Pero Jerković, na tragu su prijedloga srđevaca.

- Predložio sam da se vijećnicima omogući vrijeme od tri minute da se očituju na odgovore na pitanja koja su uputili pisanim putem, da izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo na te odgovore također odgovorom, da se mogu obratiti Skupštini ako nisu dobili odgovor na postavljeno pitanje. - rekao je Jerković, koji je predložio da se Skupština češće sastaje.

- Istaknuo sam da bi bilo poželjno da se sjednice održavaju češće, a ne svako tri mjeseca. Također sam predložio da se, kao za vrijeme pandemije, vijećnicima koju su nekad spriječeni doći, omogući da u radu Skupštine sudjeluju online putem. Naravno, treba paziti, odnosno odrediti Poslovnikom način online sudjelovanja, ograničiti koliko bi to bilo vijećnika po sjednici, da ne bi dobili sjednice u čijem bi radu svih 37 vijećnika sudjelovalo online, putem video veze. Možda da to bude broj od pet, šest vijećnika po sjednici.
Predložio sam da nam se kao u Saboru omogući vrijeme za slobodne govore.- kazao je Jerković.

Osvrnuo se i na prijedlog o dispreziranju sjednice u druge dijelove Županije.

- S tim prijedlogom je kroz vijećničko pitanje izašao naš vijećnik Mario Galov, on je to prvi problematizirao i s tim prijedlogom se načelno slažemo. Mi iz doline Neretve, kao i kolege s Korčule, jako puno vremena gubimo na putovanje do Dubrovnika, a na sjednicama bude i preko 40 točaka dnevnoga reda i znaju jako dugo trajati, pa nam se onda prigovara ako krenemo doma ranije, iako ne napuštamo sjednicu dok na red ne dođu one tehničke točke, poput prvokupa ili koncesija. Svakako podržavamo disperziju sjednica, one neće bit česte, ali važno je da ih bude. - kazao je Jerković, koji je također istaknuo kako je s prvim sastankom zadovoljan.

- Prijedlozi su bili dobri, kao i reakcije predsjednica Terezine Orlić i Tea Andrića iz HDZ-a. Razgovarat ćemo i dalje i vidjet ćemo što će predstavnici vladajućih, koji imaju većinu, o svemu reći, na što će pristati, za koje će prijedloge doći do kompromisa. Još nas razgovora čeka i dogovorili smo se ponovo sastati u svibnju. - kazao je Pero Jerković (Most).

Na sjednici Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije u utorak za novog vijećnika prisegnut će Stijepo Radić (Zaokret). Radić, naime u Skupštinu ulazi nakon Nikole Dupera (SJG) temeljem koalicijskom sporazuma o zamjenama vijećnika.

Stijepo Radić, 44 – godišnjak koji dolazi iz Kućišta iz Općine Orebić, za sebe ukratko kaže kako je ponosni otac troje djece, zaposlen u privatnoj tvrtki kao telekomunikacijski tehničar, a vremena nađe i za pčele.

- U slobodno vrijeme se bavim pčelarstvom. Aktivni sam vatrogasac već 25 godina u matičnom društvu DVD Orebić. Nositelj sam vlastitog OPG-a s kojim sam na međunarodnim natjecanjima postigao brojna priznanja za pčelinje proizvode te sam nositelj oznaka Med hrvatskih pčelinjaka i Hrvatski otočni proizvod. Vodim i dugogodišnji obiteljski obrt u turizmu. - kazao je Radić.

- Inicijator sam i osnivač više udruga civilnog društva koje djeluju na području Općine Orebić, a jedan sam od inicijatora osnivanja nezavisne liste za izbore za mjesne odbore i naša lista već pet godina vodi Mjesni odbor Kućište, u kojemu volontiram. Kroz rad u Mjesnom odboru javila se želja za izlazak na izbore za Vijeće Općine Orebić u kojemu imamo tri vijećnika. Također sam jedan od inicijatora i osnivača stranke Zaokret, u kojoj smo okupili ljude raznih profesija, većinom mlade, željne promjena. Na koalicijskoj listi stranaka Srđ je grad – Nova ljevica – Možemo – Zaokret bio sam četvrti kandidat na listi za Županijsku skupštinu. - kazao je Stijepo Radić koji će u utorak na sjednici Skupštine izreći vijećničku prisegu.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas ključeve kombi vozila predsjednici Društva distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko neretvanske županije Antoniji Roszahegy Nikolić.

Riječ je o vozilu marke Mercedes tipa Vito Tourer kapaciteta osam osoba s vozačem, prethodno u vlasništvu Grada Dubrovnika, a koje će Društvu biti od višenamjenske koristi u njihovom svakodnevnom radu.
 
Gradonačelnik i predsjednica Društva prethodno su potpisali ugovor o donaciji, a predaji ključeva u ime Grada Dubrovnika prisustvovali su pročelnica Upravno odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.
 
Predsjednica Društva Roszahegy Nikolić uputila je zahvalu Gradu Dubrovniku i gradonačelniku na ovoj vrijednoj donaciji i kontinuiranom praćenju rada Društva.

dpp

Ulica Splitski put zatvorit će se za sva vozila od utorka, 2. svibnja do petka, 5. svibnja u vremenu od 8 do 16 sati, zbog radova na sanaciji asfaltnog zastora.

Promet iz smjerova ulica Put od Republike i Pera Čingrije preusmjerit će se na Ulicu Vladimira Nazora.

Radovi će obuhvaćati frezanje starog asfalta i nanošenje novog asfaltnog sloja na potezu od semafora na Domu zdravlja do skretanja za Hrvatske ceste.

Grad Dubrovnik

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, sa suradnicima, primio je danas delegaciju grada prijatelja Montereyja. Prijemu su nazočili i direktor Dubrovačkog polumaratona ''Du Motion'' Alen Bošković te direktor američkog maratona Big Sur Doug Thurston.

I ovom je prigodom istaknuta izvrsna suradnja dva grada prijatelja, a gradonačelnik Mato Franković upravo je Dubrovački polumaraton nazvao ''krunom suradnje''. Naime, još 2017. godine dva su grada primila nagradu međunarodne organizacije ''Sister Cities International'' za suradnju na pripremi i organizaciji događanja ''Du Motion'' u kategoriji "Inovacije: Gospodarski razvoj'' za gradove koji imaju ispod 100 tisuća stanovnika.

Laurie Huelga iz Grada Montereya predstavila je članove izaslanstva, među kojima su bili i pobjednici ovogodišnjeg međunarodnog maratona Big Sur koji se održava u Montereyu, a koji je 30 godina stariji od dubrovačke utrke. Zahvalili su na gostoprimstvu i izrazili zadovoljstvo što su svake godine prisutni na polumataronu ''Du Motion'', koji se nadolazeći vikend održava u Dubrovniku.

dpp

Prošlo je deset godina od prvog lokalnog referenduma koji je na zahtjev građana održan u Dubrovniku 28. travnja 2013. godine. Tada je 10.051 građana i građanki Dubrovnika reklo jasno „ne” nekretninskom projektu na Srđu. Činjenica da su volonteri Inicijative Srđ je naš (SJN) uspjeli prikupiti dovoljan broj potpisa kako bi se referendum održao, rezultat je upornog i predanog rada te sedmogodišnjih aktivnosti i kampanja organizacija civilnog društva. - navode danas u priopćenju iz Srđ je Grad sjećajući se obljetnice referenduma pri čemu Dubrovčanima iz SJG čestitaju „Dan obrane Srđa i grada od Golfograda”

„U radu Inicijative SJN-a sudjelovale su lokalne udruge Baština, Domovina, Art radionica Lazareti, Kinookus, Čovjek na zemlji, udruga Grad, Eko-omblići te nacionalne organizacije Zelena Akcija, Pravo na Grad i GONG. Podršku Inicijativi pružala su i strukovna udruženja Društvo arhitekata Dubrovnik (DAD) i Udruga hrvatskih arhitekata (UHA). Volja ogromne većine građana koji su izašli na referendum formalno nije bila obvezujuća za gradske vijećnike. Stoga, broj od preko 10.000 građana, koji je inače dovoljan za izbor gradonačelnika Dubrovnika u drugom krugu lokalnih izbora, nije mogao ugroziti spregu vijećnika Dubrovačkog dogovora i tvrtke Razvoj golf d.o.o.” - piše u priopćenju SJG uz obljetnicu referenduma.

Priopćenje u nastavaku prenosimo u cijelosti:

„Tako je svega dva mjeseca nakon referenduma, kako bi na Gradskom vijeću bio izglasan urbanistički plan za golf resort na Srđu, kojem su se građani usprotivili na referendumu, astala tzv. golf koalicija „Dubrovački dogovor“, koju su činili vijećnici HDZ-a, SDP-a, HNS-a, HSS-a, HSP-a, DUSTRA-e i liste Pera Vićana. Toj koaliciji i gaženju javnog interesa u gradskoj vijećnici su se od 2013. godine do danas nastavili suprotstavljati vijećnici najprije nezavisne liste, a potom stranke Srđ je Grad koji su se 2020. godine uspjeli izboriti za raskid koncesijskog ugovora tvrtke Razvoj golf nad tvrđavom Imperijal.

Tome su prethodile tri pravosudne pobjede kroz koje su organizacije civilnog društva na sudu dokazale da je HDZ-ov povjerenik Bosnić 2006. godine nezakonito povećao obuhvat golf igrališta na Srđu sa 100 ha na 310 ha te da je za projekt nezakonito izdano Rješenje o prihvatljivosti na okoliš pa su pravomoćno bile poništene lokacijska i građevinske dozvole izdane za infrastrukturu projekta.

Potom je, ne odustajući od interesa Razvoj golfa, suprotno volji građana iskazanoj na referendumu, HDZ-ov župan Nikola Dobroslavić uspio naknadno legalizirati nezakonito povećanje obuhvata golf resorta na Srđu da bi tadašnji ministar Ćorić, poznatiji po aferi Vjetroelektrane, izdao novo Rješenje o prihvatljivosti za okoliš, a Vlada Andreja Plenkovića izdala novu lokacijsku dozvolu, identičnu onoj prvotno osporenoj na sudu.
Brojna pogodovanja u vezi projekta na Srđu pretočila su se u arbitražne tužbe u Washingtonu gdje tvrtke i osobe povezane s golferima od svih građana RH-a potražuju iznose od 500 milijuna dolara. Arbitražni postupci suprotni su europskoj pravnoj stečevini jer nisu u nadležnosti sudova i stvoreni su za zaštitu interesa investitora te su loose-loose kombinacija za javni interes. Novci koje bi, primjerice, trebali biti uloženi u hrvatski zdravstveni sustav ili potresom poharanu Baniju mogli bi, nažalost, biti potrošeni na arbitražne troškove i presudu. Prijetnja arbitražnom odštetom cijena je političke korupcije i „dubrovačkih dogovora“ kakvi i danas upravljaju Gradom.

Zamislimo samo da se ostvarila namjera da se na Srđu izgradi 300.000 m2 vila i apartmana dostatnih za 20.000 novih kreveta u njima! Koliki bi to pritisak stvaralo na ionako zagušenu gradsku infrastrukturu, živote građana i funkcioniranje grada?

Stoga, sretan vam dan obrane Grada od političke korupcije i nekretninske megalomanije.” - piše u priopćenju Srđ je Grad.

dpp

Kako bi povećao dostupnost svojih usluga i korisnicima olakšao aktivnosti vezane za produživanje abonamenata, Libertas Dubrovnik, u suradnji s općinom Župa dubrovačka, od utorka, 2. svibnja, nastavlja s pružanjem svojih usluga na prodajnom mjestu u Župi dubrovačkoj.

Prodajno mjesto nalazi se u zgradi Općine, Vukovarska 48, prostoru Pisarnice.

Radno vrijeme ovog prodajnog mjesta je od 02.05. – 07 .05. 2023. uključujući i subotu, u vremenu od 7 do 14 sati.

Libertas Dubrovnik

Grad Dubrovnik nastavlja podupirati rad Medicinsko – biokemijskog laboratorija u Mokošici. U prošloj godini za otoke je izdvojeno 250 000 eura. Prvi put u Hrvatskoj, upravo u Dubrovniku, građani su uključeni u izradu GUP-a i PPU-a.

GRAD DUBROVNIK NASTAVLJA PODUPIRATI RAD MEDICINSKO – BIOKEMIJSKOG LABORATORIJA U MOKOŠICI

Radi nastavka osiguravanja zdravstvenog nadstandarda i pružanja adekvatne razine zdravstvene usluge za građane, Grad Dubrovnik i u 2023. nastavlja suradnju s Medicinsko biokemijskim laboratorijem Ivanke Maldini u naselju Mokošica.

Naime, radi pružanja laboratorijskih usluga primarne razine, Grad Dubrovnik već petu godinu, od 2018., preuzima trošak bruto plaće laboranta te ostalih materijalnih i režijskih troškova za rad pogona smještenog u ambulanti, a sve kako bi stanovnici najvećeg gradskog naselja Mokošice mogli svih pet radnih dana u tjednu, izvaditi krv i predati uzorke.

Realizacija usluge kroz godine se pokazala izrazito korisnom i važnom, poglavito tijekom razdoblja pandemije COVID-19, a nastavak djelovanja biokemijskog laboratorija omogućit će odgovarajuću zdravstvenu zaštitu te brzo obrađivanje i utvrđivanje eventualnih zdravstvenih poteškoća za više od 10 tisuća stanovnika koji žive na ovom području.

U gradskom proračunu, sukladno novom Ugovoru o suradnji, za ovu namjenu od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine planirani iznos je 17.519,00 eura, dok je od 2018. do 2023. godine za djelovanje medicinsko biokemijskog laboratorija izdvojeno ukupno 74.324,77 eura (560 tisuća kuna).

Iako zdravstvena skrb nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ova gradska uprava kroz brojne potpore, donacije i projekte kontinuirano pomaže rad zdravstvenih ustanova u vidu stvaranja najboljih uvjeta za liječnice, liječnike i ostale medicinske i stručne djelatnike, stavljajući u središte kvalitetu života i zdravlje svih građana.

GRAD DUBROVNIK ZA OTOKE U 2022. IZDVOJIO 250 000 EURA

Grad Dubrovnik je u protekloj 2022. godini u različite projekte i programe na otocima na svom administrativnom području uložio oko 1,9 milijuna kuna, odnosno oko 250 tisuća eura.

Najveći dio ovog iznosa, 480 tisuća kuna, izdvojen je za poboljšanje prometne dostupnosti otoka Koločepa. Grad Dubrovnik već duži niz godina subvencijama pomaže nesmetano odvijanje cjelogodišnje neprofitabilne lokalne brodske linije na relaciji Dubrovnik - otok Koločep i to dva puta dnevno, kako bi se stanovnicima otoka, posebice učenicima, studentima, onima koji u gradu rade te umirovljenicima učinio lakše dostupnim Dubrovnik kao županijsko i administrativno središte.

Značajna sredstva, iznos od 368 tisuća kuna, uložen je u unapređenje zdravstvene zaštite na Elafitskim otocima. Tako je za rad ambulante na otoku Koločepu, za sufinanciranje plaće liječnika, isplaćeno 138 tisuća kuna, dok je za punkt pripravnosti hitne medicine na Elafitima osiguran iznos od 230 tisuća kuna.
Bitno je poboljšana i javna rasvjeta na Elafitima, gdje je ugradnjom 31 solarne ulične svjetiljke proširena mreža javne rasvjete na otoku Lopudu. Projekt je vrijedan 357 tisuća kuna, od čega je polovica sredstava sufinancirana od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na Koločepu je postavljeno 17 novih stupnih mjesta javne rasvjete, vrijednosti 204 tisuće kuna te na Šipanu 7 novih stupnih mjesta sa solarnim svjetiljkama u LED tehnologiji, vrijednosti 53 tisuće kuna.

Za mjesta Suđurađ i Šipanska Luka, Grad Dubrovnik je osigurao građevinski materijal za uređenje lokalnih puteva, u vrijednosti 95 tisuća kuna. Ujedno je sa 44 tisuće kuna financirana projektna dokumentacija za uređenje šumsko-edukacijske staze u Suđurđu. Na otocima Koločepu i Šipanu organizirana je i akcija ''Zelena čistka'' za uklanjanje otpada odbačenog u prirodu.

Financirani su i brojni kulturni i zabavni programi, od Ljetne škole filma na Šipanu do koncerata, festivala, kazališnih predstava.

Od ostalih ulaganja potrebno je istaknuti i važne infrastrukturne radove na izgradnji kanalizacijskog sustava, u izvedbi Vodovoda Dubrovnik, vrijedne 12 milijuna kuna, koji se nastavljaju i kroz ovu godinu. Vodovod je, ujedno, krajem prošle godine potpisao i ugovor o sufinanciranju izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Suđurađ na Šipanu, vrijednosti 13,9 milijuna kuna, na kojem bi radovi trebali uslijediti nakon što se provede javna nabava.

Prošle je godine završen i veliki infrastrukturni projekt rekonstrukcije rive Donje Čelo na Koločepu, vrijedan oko 30 milijuna kuna, financiran iz EU fondova u iznosu od 85 posto, dok je ostatak financiran sredstvima iz državnog proračuna.

GRADONAČELNIK U OBILASKU NOVE ZGRADE OSNOVNE ŠKOLE MARINA GETALDIĆA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, biskup dubrovački mons. Roko Glasnovićć i predsjednik Zaklade Caboga Stiftung Ivo Felner obišli su novu zgradu Osnovne škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake.

Radovi obnove, uređenja i adaptacije objekta izvedeni su zahvaljujući vrijednoj donaciji Zaklade Caboga Stiftung, a nekadašnju palaču omeđenu ulicama Ilije Sarake i Pobijana za potrebe organiziranja osnovne škole Gradu je na korištenje bez naknade ustupila Dubrovačka biskupija.

Predstavnici donatora izrazili su zadovoljstvo realizacijom projekta koji je osmišljen i temelji se na ideji revitaliziranja zapuštenih objekata unutar zidina s konceptom „povratka stalnog života“ u Grad, a zahtjevni radovi adaptacije palače u školu usklađeni su i s Planom upravljanja jer je upravo revitalizacija povijesne jezgre jedna od važnih odrednica Plana.

Nakon opremanja novog objekta i, u manjoj mjeri, školske zgrade Centar, a što se očekuje u lipnju ove godine, nova škola u povijesnoj jezgri otvorit će vrata za prve male korisnike s početkom nove školske godine. Opremanje potrebnom nastavnom i ostalom školskom opremom također je financirano sredstvima Zaklade. U novom objektu OŠ Marina Getaldića izvodit će razredna nastava od 1. do 3. razreda, čime će se u i ovoj školi steći uvjeti za uvođenje jednosmjenske nastave za sve učenike.

Podsjetimo, radove na obnovi, adaptaciji i uređenju Osnovne škole Marina Getaldića na dvije lokacije izvela je tvrtka Alfaplan građenje d.o.o., dok je nadzor bila zadužena tvrtka Struktura projekt. U realizaciji ovog projekta značajna je bila suradnja s Ministarstvom kulture i medija RH te s Konzervatorskim odjelom u Dubrovniku.

PRVI PUT U HRVATSKOJ GRAĐANI UKLJUČENI U IZRADU GUP-a I PPU-a

Nakon što su prethodno održani inicijalni sastanci s predstavnicima gradskih kotara i mjesnih odbora, a sve u cilju aktivnog uključivanja javnosti u proces izrade sveobuhvatnih Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika, održane su fokus grupe stručnih izrađivača PPU-a i GUP-a s predstavnicima građana. Ovo je prvi put u Hrvatskoj da se na ovakav način, direktnim uključivanjem građana, radi na pripremi prostorno-planske dokumentacije koja će definirati budući urbani razvoj grada.

U sklopu izrade Sociološke studije za Izmjene i dopune PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika održane su četiri fokus grupe kao ključni dio participativnog procesa za potrebe izrade dokumentacije. Vodila ih je dr. sc. Jana Vukić, voditeljica istraživanja i predstavnica izrađivača Sociološke studije, uz prisustvo stručnih izrađivača Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a iz tvrtke Urbanistica d.o.o.

Sastanci su tako održani s gradskim kotarima, mjesnim odborima, predstavnicima udruga civilnog društva i lokalnim stručnjacima te upravnim odjelima Grada Dubrovnika za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša i komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu.

Participacija javnosti zbog svoje važnosti u složenom procesu izrade prostornih planova Grada Dubrovnika osmišljena je kao proces prikupljanja relevantnih podataka za naručitelja i izrađivača izmjena i dopuna. Ciljevi ovih fokus grupa su identificirati ključne aspekte zaštite prostora, prirodne i kulturne baštine uz omogućavanje održivog razvoja i kvalitete života, kako bi se identificirane potrebe u prostoru uvrstile u prijedloge izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika.

Novi prostorno planski okvir osigurat će skladnost gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika s jedne te s druge strane omogućiti razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja.

Grad Dubrovnik je tijekom 2020. i početkom 2021., u jednoj jednostavnijoj proceduri, proveo postupak izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika. Tada je u Odredbe za provođenje ugrađen set mjera i restriktivnijih odredbi koje za cilj imaju doprinijeti unaprjeđenju stanja u prostoru. Odmah potom uslijedio je novi, bitno složeniji postupak sveobuhvatnih izmjena i dopuna. Ugovori za izradu novog PPU-a i GUP-a potpisani su u rujnu 2022. godine. Proces koordinira Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika.

POTVRĐENA USPJEŠNOST PRIJAVE GRADA DUBROVNIKA NA ITU MEHANIZAM

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske prihvatilo je kao uspješnu prijavu Grada Dubrovnika na Poziv za urbana područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma) u financijskom razdoblju 2021. – 2027., putem kojeg će Dubrovnik i okolne općine imati na raspolaganju 22 milijuna eura za realizaciju strateških projekata.

Naime, Ministarstvo je izvršilo pregled i provjeru prihvatljivosti prijave Grada Dubrovnika od 10. veljače 2023. te je utvrđeno kako su ispunjeni svi uvjeti, odnosno kriteriji prihvatljivosti definirani Pozivom.  Ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u Republici Hrvatskoj iznose 681,28 milijuna eura. Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Urbano područje Dubrovnik s Gradom Dubrovnikom kao gradom središtem te općinama Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka i Konavle kao sastavnicama uspostavljeno je u srpnju 2021.

Grad Dubrovnik pripremio je potpunu dokumentaciju za niz projekata koji se planiraju financirati sredstvima iz dostupnih fondova Europske unije, među ostalima i iz ITU mehanizma. Jedna od ključnih investicija je Park 'n' Ride sustav na području Pobrežja čime bi se prometno rasteretilo uže gradsko područje. Ističe se i nabavka električnih vozila kroz projekt „Elektrifikacija i digitalizacija javnog autobusnog prijevoza“ te ulaganja u zelenu infrastrukturu. Tako se među projektima izdvajaju i rekonstrukcije parka u Pilama, prostora oko Platane na Brsaljama i Parka Gradac, čime bi se ozelenio i potpuno krajobrazno preuredio prostor od Pila do Boninova.

Prijavi je prethodila izrada Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik usvojena od strane Koordinacijskog i Partnerskog vijeća te je prošla proces savjetovanja s javnošću, a koja je preduvjet svih ulaganja kroz ITU mehanizam.

GRAD DUBROVNIK POSTAO VLASNIK LJETNIKOVCA BUNIĆ - KABOGA

Grad Dubrovnik postao je u cijelosti vlasnik ljetnikovca Bunić - Kaboga. Ugovor o prijenosu vlasništva potpisali su danas u Zagrebu gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda Boris Mostarčić.

Na inicijativu Grada Dubrovnika, formalizirana je odluka Vlade Republike Hrvatske o prijenosu prava vlasništva na nekretnini Hrvatskog restauratorskog zavoda u korist Grada Dubrovnika, bez naknade. Ugovorom o darovanju od 17. svibnja 2018. godine Grad je prethodno preuzeo dvije trećine suvlasničkog prostora i time postao većinski vlasnik, dok je prizemlje objekta nastavio koristiti Hrvatski restauratorski zavod.

Hrvatski restauratorski zavod svoju djelatnost će nastaviti obavljati u primjerenijem prostoru u Gružu, u suvremeno obnovljenoj zgradi Državnog arhiva u Dubrovniku gdje su uređene dvije restauratorske radionice.
Ljetnikovac je u potpunosti obnovljen donacijom Batahovina Foundation u iznosu od tri milijuna eura, a prijenosom prava vlasništva Gradu omogućit će se bolje i svrsishodnije upravljanje ljetnikovcem koji će i dalje biti korišten za različite javne, kulturne i društvene namjene.

UREĐENO IGRALIŠTE „NOVA MOKOŠICA – NAŠ DOM”

Završeni su radovi uređenja sportskog igrališta "Nova Mokošica - Naš dom". Na sportskom terenu u potpunosti je asfaltirana podloga nakon čega su ponovno iscrtane crte za mali nogomet i košarku, a postojeći zidovi i tribine nanovo su obojeni. Golovi za mali nogomet u cijelosti su popravljeni i obojeni, na golovima i na koševima su postavljene nove mrežice te su sanirane rupe u zaštitnoj ogradi.

Investiciju vrijednu 27.972,70 eura s uključenim PDV-om izveo je ugovorni izvođač tvrtka Tehnogradnja d.o.o., sukladno ugovoru o redovnom održavanju dječjih igrališta i sportskih terena na području Grada Dubrovnika.

Grad nastavlja s utvrđenim programom uređenja sportskih i dječjih igrališta, a sve kako bi najmlađi sugrađani imali adekvatne vanjske prostore za rekreaciju, zabavu, igru i druge brojne aktivnosti. Za ovu namjenu u ovogodišnjem proračunu osigurano je približno 160 tisuća eura.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dana 30.04.2023. u razdoblju od 9 do 13 sati, zbog održavanja Dubrovačkog polumaratona, dio prometnica zatvara se za promet vozilima uslijed čega će posljedično doći do izmjena u trasama prometovanja gradskih i prigradskih linija kako slijedi:

Linija 1A

Mokošica – Pile:

Mokošica - kiosk Nova Mokošica - Lozica - most Dr. Franja Tuđmana - Nuncijata - Ilijina Glavica - INA crpka (Pod dubom).

Pile – Mokošica:

INA crpka (Pod dubom) - Ilijina Glavica - Nuncijata - Most dr. Franja Tuđmana - Lozica - kiosk Nova Mokošica - Mokošica.

Polasci s INA-e kretati će 5 minuta kasnije u odnosu na važeći vozni red sa Pila

Linija 1B

Nova Mokošica – Pile:

Nova Mokošica - Lozica - Most dr. Franja Tuđmana - Nuncijata - Ilijina Glavica - INA crpka (Pod dubom).

Pile – Nova Mokošica

INA crpka - Ilijina Glavica - Nuncijata - Most dr. Franja Tuđmana - Lozica – Nova Mokošica.

Polasci s INA crpke kretati će 5 minuta kasnije u odnosu na važeći vozni red sa Pila

Linija broj 3

Neće prometovati u vremenu održavanja manifestacije

Linija broj 4

Hotel Palace – Pile

Hotel.Palace - Ulica Iva Vojnovića -Gorica - Gospino polje.

Pile – Hotel Palace

Gospino polje - Gorica - Ulica Iva Vojnovića – Hotel Palace.

Polasci iz Gospina polja kretat će 5 minuta kasnije u odnosu na predviđene polaske sa Pila

Linija broj 6

Trasa linije za vrijeme održavanja manifestacije je:

Babin Kuk - pošta Lapad - igralište Lapad - Batala 1 ( stanica kod trgovine Studenac) - pošta Lapad - Babin Kuk.

Linija broj 9

Trasa linije za vrijeme održavanja manifestacje je:

Gorica sv. Vlaha – Opća bolnica - igralište Lapad - Batala 1 (stanica kod trgovine Studenac) - pošta Lapad – Opća bolnica – Gorica sv. Vlaha.

Prigradski prijevoz

Sve prigradske linije (Istok i Zapad), u vremenu održavanja polu maratona prometovati će do INA-e (Pod dubom), odakle će i kretati prema svojim odredištima. Vrijeme polaska je deset minuta kasnije u odnosu na vozni red.

Libertas Dubrovnik

Novi asfalt, betonski rubnjaci i nova javna rasvjeta postavljeni su u sklopu radova uređenja dijela Ulice žrtava s Dakse. Ulica je obnovljena sukladno iskazanoj volji stanara, koji su svoje prijedloge uređenja iznijeli na sastanku s gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem.

„Ova ulica u Lapadu proteže se usporedno s prometnicom, a služi kao pješačka zona i kolni prilaz za stanare koji imaju osiguran parking na svojim parcelama, dok parkiranje vozila u ulici neće biti dozvoljeno. U okviru radova uklonjen je postojeći asfaltni zastor koji je bio u jako lošem stanju te je nakon tamponiranja postavljen novi sloj asfalta. Uz cestu su postavljeni betonski rubnjaci i javna rasvjeta kojom je obuhvaćen dosad neosvijetljeni dio ulice.” - navode iz Grada Dubrovnika po završetku radova.

Grad Dubrovnik ove je radove proveo u okviru redovitog održavanja i sanacije nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina na svom području, putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Vrijednost radova uređenja ulice, koje je izveo ugovorni izvođač Tehnogradnja d.o.o., iznosi oko 32 tisuća eura, odnosno 240 tisuća kuna. Za postavljenje rasvjete Grad Dubrovnik osigurao je dodatnih 9 tisuća eura, odnosno oko 67 tisuća kuna.

dpp

Grad Dubrovnik kroz svoju bogatu povijest uvijek se dičio ljudima koji su znali računati. Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Stjepan Gradić, Benedikt Kotruljević koji je izumio dvostruko računovodstvo, bili su ponajbolji svjetski znanstvenici, matematičari, prirodoznanci. Svijet im se divio, te su ih angažirali vodeće europske zemlje i Vatikan. Kroz stoljeća Dubrovačka Republika na svojim Vijećima, najmanje dvaputa tjedno detaljno je upravljala brojkama. Znala je za svakoga vlastelina i pučanina, imala popis stanovništva čijim se brojkama i danas divimo u dubrovačkome Arhivu. Upravljala proračunom, kovala novac, trgovala na Mediteranu i svjetskim morima vodeći računa o svakome kilogramu, a ne samo toni ukrcane robe.

Prođoše tako stoljeća, živimo u modernom dobu, dvadeset prvoga stoljeća. Svijet uživa blagodati digitalnoga svijeta, sveprisutnoga Interneta, pohrane podataka u „oblacima“, umjetnoj inteligenciji.

A u našemu gradu, događa se suprotni smjer. Izgubili smo sposobnost računanja, čak i osnovnih matematičkih radnji kao što je zbrajanje do tisuću. Nisu to izgubili građani i pučani, nego stručnjaci i vlastela.

Pred tri mjeseca proveden je popis stanovnika povijesne jezgre. Tiskano je 1 400 listića za popis, koje su vrijedni volonteri i stanovnici povijesne jezgre detaljno ispunili. Hodajući od kuće do kuće popisali su sve prisutne stanovnike. Javno su rekli da je određeni broj popisnih listića ostao neispunjen, iako su popisali ama baš svakoga stalnoga stanovnika. Koliko točno je listića ispunjeno, te koliko stalnih stanovnika ima u povijesnoj jezgri dosada nismo saznali. Kažu listiće su predali Zavodu za obnovu na čuvanje, koji sukladno i Planu upravljanja treba prebrojiti listiće, napraviti stručnu analizu podataka, te ih predstaviti javnosti. Trošak brojanja stanovnika povijesne jezgre iznosi oko 3 000 eura ili dvadeset tisuća kuna, novaca kojih nema na računu Zavoda za obnovu, niti u gradskome proračunu.

Sve političke stranke, udruge, znanstveni savjeti i instituti u zadnjih trideset govora suglasni su da Dubrovnik mora biti Živi grad, a ne grad Muzej. Predstavljeni su razni projekti kako zaustaviti iseljavanje domicilnoga stanovništva, uključujući projekt Živi grad predstavljen 2015. godine i projekt Respect the City od pred šest godina.

Zadnjim popisom iz 2016. godine utvrđeno je da u povijesnoj jezgri živi 1557 stanovnika, zbog čega je i predstavljen projekt Živi grad, koji je godišnje trebao osigurati 30 milijuna kuna za postizanje ciljeva Živoga grada.

Projekt Respect the City predstavljen je pred šest godina, a za glavni cilj ima rasterećenje povijesne jezgre od turista, te ostanak i povratak domaćih ljudi u Grad.

Koliko je stanovnika ostalo u povijesnoj možemo samo nagađati. U javnosti se spominju brojke od 850 – 1200 stanovnika. Prema dostupnim informacijama samo u zadnjih šest godina, koji se sasvim slučajno podudaraju sa mandatom nove gradske vlasti, dogodio se najveći mirnodopski pad broja stanovnika u povijesti Grada i Republike, a iznosi od 20 – 40 % . Ako Zavod za obnovu nema novaca predlažem da mi gradski vijećnici izdvojimo mjesečnu vijećničku naknadu od tisuću kuna, te tako platimo troškove obrade popisa stanovnika povijesne jezgre. Konačno utvrdimo stvarnu brojku i na jednoj od narednih sjednica usvojimo novi , poboljšani projekt Živi grad s osiguranim proračunskim sredstvima prikupljenih od turističke potrošnje, a ne od poreza građana.

Neusvajanjem projekta Živi grad iz 2015. godine izgubili smo 150 milijuna kuna u proteklih šest godina, te direktno utjecali na dramatično iseljavanje stanovnika povijesne jezgre.

Gubitak sposobnosti računanja broja stanovnika u povijesnoj jezgri, prelio se i na brojenje posjetitelja u povijesnoj jezgri, jer već više tjedana ne radi aplikacija Dubrovnik visitor.

Očito gradska uprava smatra da je sakrivanje broja stanovnika, te broja turista u povijesnoj jezgri najbolja mjera projekta Respect the City.

Gradski vijećnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić

Ova Vlada je partner lokalnoj i područnoj samoupravi i predstavit ću program i zakon o upravljanju državnom imovinom kojim ćemo državnu imovinu prepustiti na upravljanje prije svega županijama i velikim gradovima, ali i drugim jedinicama lokalne samouprave. - najavio je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Bačić je to kazao na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Blato koja slavi 30. obljetnicu osnivanja.

- Na taj način će i Blato i Vela Luka i svaka druga jedinica lokalne samouprave imati na raspolaganju tu imovinu, ne treba se u Zagrebu, iz jednog centralnog mjesta upravljati svom imovinom Republike Hrvatske. Cilj je ove Vlade daljnja decentralizacija i fiskalna i funckionalna kako bi i jedinice lokalne samouprave, Općina Blato, imala vlastita sredstva u puno većem iznosu od onih koje ima danas. - kazao je Branko Bačić.

dm