Sustav dizalica topline s morskom vodom vrijedan 1,4 milijuna eura uskoro će se ugraditi u strojarnicu gradskog bazena, čime će se ostvariti značajna ušteda na potrošnji energenata od više od 130 tisuća eura na godišnjoj razini.

Projekt ukupne vrijednosti 1.457.557 eura, od čega bespovratna sredstva iznose 1.238.923 eura, danas na gruškom bazenu prezentirao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Investicijom je predviđena rekonstrukcija strojarnice gradskog bazena. Stara tehnologija na lož ulje zamijenit će se s modernim sustavom obnovljivih izvora energije s neprekidnim izvorom grijanja morskom vodom. Iskorištavanjem energije mora i tehnologijom dizalice topline za zagrijavanje vode u velikom i malom bazenu te zagrijavanje samog objekta moglo bi se na godišnjoj razini uštedjeti gotovo 100 posto ukupne godišnje potrošnje lož ulja, a procijenjeno smanjenje emitiranja ugljikovog dioksida (CO2) nakon implementacije projekta je tisuću tona na godišnjoj razini.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ima ulogu Upravitelja Programa "Energija i klimatske promjene", a ovom prigodom ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je Grad Dubrovnik kao primjer dobre prakse za druge gradove i općine u realizaciji sličnih projekata. Uputio je zahvalu zemljama darovateljicama i istaknuo značaj ovakvih programa i mehanizama financiranja. Naime, EGP financijski mehanizam pridonosi smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačanju bilateralne suradnje između država darovateljica (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica.

Predstavljanju projekta nazočili su i veleposlanica Islanda u Republici Hrvatskoj Kristín Aðalbjörg Árnadóttir, zamjenik ravnatelja Ministarstva nafte i energetike Kraljevine Norveške Øivind Johansen, programski direktor Norveške uprave za vodne resurse i energiju Bjørn Aulie, ravnateljica Nacionalne energetske uprave Islanda Halla Hrund Logadóttir, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić te ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju pri MRRFEU Stella Arneri.

Nositelj projekta „Ugradnja sustava dizalica topline s morskom vodom za potrebe Gradskog bazena u Dubrovniku“ je Grad Dubrovnik, dok projektne partnere čine Dubrovačka razvojna agencija DURA, Norveška uprava za vodne resurse i energiju te Energetski Institut Hrvoje Požar.

Procijenjeni početak samih radova na ugradnji sustava dizalica topline je lipnju ove godine nakon okončanja pokrenutog postupka javne nabave za odabir izvođača radova, a završetak projekta u je siječnju 2024. godine.

Investicija je financirana u sklopu programa „Energija i klimatske promjene” te u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) za razdoblje 2014. - 2021.

dpp

Prijedlog odluke o prometovanju oko Grada, odnosno zone posebnog prometnog režima, nakon što je prošao javno savjetovanje, i dalje izaziva polemike. Gradski vijećnik Đuro Capor (SJG) ističe kako se odluka o režimu prometovanja ne može donositi bez stava struke, odnosno bez studije nosivosti kapaciteta koja će pokazati koji je to obim prometa kojega Grad može podnijeti.

- Odluka koje je prošla javno savjetovanje nije bila dovoljno pripremljena niti razrađena. U tekstu te odluke spominje se nekakva prometna studija koju Prometni fakultet u Zagrebu tek treba izraditi. Logično bi bilo da je ona izrađena prije bilo kakve primjene načina prometovanja. Ovako ispada da se naručilo prometnu studiju ne bi li se opravdalo ono što je gradonačelnik predložio i uputio građanima na e-savjetovanje. - kazao je Capor

- Dakle, prvenstveno je trebalo odrediti koliki je taj obim prometa koji može prolaziti Zagrebačkom, a da građani pri tom moraju imati apsolutnu prednost. Ljudi s dubrovačkim tablicama moraju imati nesmetan prolaz jer Dubrovnik nije samo jedinica lokalne samouprave već je i administrativno središte Županije u kojem ljudi imaju brojne druge potrebe. Način na koji je gradonačelnik pristupio problemu pokazuje kontinuitet s onim pozivima Dubravke Šuice građanima da ostanu doma jer je u gradu četiri ili pet kruzera. Glavni je problem što Grad Dubrovnik od 2015. izbjegava napraviti studiju nosivog kapaciteta koju UNESCO od nas traži. Nasuprot tome, gradonačelnik i brojni oglasi, koje skupo plaćamo u medijima, pokušavaju nas uvjeriti da je problem s neodrživosti turizma u Dubrovniku riješen, da imamo odgovaran i održiv, pametni turizam dok nas svaka sezona ili malo oblačnog vremena ili kiše demantira i nisu rijetke situacije da se hitna ne može probiti do Grada. - rekao je.

Sporno je, istaknuo je Capor, što se od građana, da bi prošli Zagrebačkom, traži sanitatova PPK, odnosno mjesečna parkirna karta.

- Ljudi koji žive u Primorju, Konavlima, Župi, oni koji voze djecu u školu, bez PPK neće moći preko Zagrebačke jer svi trebaju plaćati nekakve takse Sanitatu, nekakav poseban harač da bi mogli proći, a to nije poanta zakona kojega je Franković progurao u Saboru, već je poanta zaštita kulturne baštine od prekomjernog prometa i zagušenja. Ono što je ugroženo je funkcija stanovanja, funkcija grada, života kojega imamo, kojega ugrožava prekomjerni turizam, a grad se uporno izbjegava odrediti i naručiti studiju nosivog kapaciteta iz koje bi jasno proizašlo koji su koraci zaštite od prekomjernog turizma i kako njime upravljati. Ovako se samo pokušava prikriti stvarno stanje koje je isti taj Mato Franković stvorio s HDZ-om kroz zakon koji je omogućio liberalizaciju taksi usluga. Sad se problem pokušava riješiti naplatom parkirnih karata za Sanitat. Zapravo je jasno da se ne radi o održivom upravljanju ili nekom podnošljivom obimu prometa nego je cilj što više novca od tog prekomjernog turizma spustiti u blagajnu Sanitata. - smatra Capor i dodaje:

- Ovakvim potezima samo se pridonosi još većem pretvaranju Grada u destinaciju. Takav Frankovićev pristup živi grad sa svojim funkcijama zapravo pretvara u destinaciju u kojoj je na prvom mjestu zadovoljstvo turista dok se svih nas čini građanima trećeg reda. - naglasio je.

Srđevci su, istaknuo je, prilikom e-savjetovanja, podnijeli primjedbe i prijedloge na odluku o prometovanju oko Grada.

- Prvenstveno smo iznijeli stav da za građane s dubrovačkim tablicama nema ograničenog prilaza zagrebačkoj, odnosno Gradu. Također smatramo da je prije slanja odluke na e-savjetovanje trebalo izraditi prometnu studiju jer ta odluka o prometovanju mora počivati na prometnim rješenjima koja predlaže struka, a ne da struka opravdava gradonačelnikova rješenja jer je on to platio. Ključno je izraditi studiju nosivog kapaciteta za cijeli grad Dubrovnik. - kazao je.

Prijedloge i primjedbe na odluku u javno savjetovanje uputili su i vijećnici drugih političkih stranaka. Tako je Željko Raguž (DUSTRA) predložio semaforizaciju pješačkog prijelaza na Pilama, što je gradonačelnik već najavio. Nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić predložio je niz rešenja, a jedno od njih je otvaranje većeg broja vidikovaca jer smatra kako turisti u Dubrovniku prvenstveno plaćaju pogled.

Prijedlozi su to koje Capor drži neozbiljnima.

- Neozbiljno je da imamo prijedloge od vijećnika kojima se zapravo servisira nekakve interesne skupine. Struci je trebalo prepustiti da odredi koja je to količina prometa, koliko taksi vozila može niz Zagrebačku, autobusa, a da to ne ugrožava funkcioniranje grada. Grad Dubrovnik konačno treba izmjeriti broj jednodnevnih posjetitelja jer se dosad to uopće nije mjerilo. Grad uopće nije provodio takvu analitiku i to se pokazalo velikim nedostatkom kad se radio plan upravljanja. - kazao je Capor i dodao:

- Mislim da će gradonačelnik odustati od provođenja ove odluke jer i javno savjetovanje i reakcije građana pokazuju da je ona poslana pred javnost prije nego je pripremljena, prije negoli je struka dala mišljenje. Cijela logika te odluke je u tome da i Sanitat hoće svoj dio kolača za prolaz niz Zagrebačku i zato se od građana traži da ga plate. Pristup u kojem se samo teži povećanju financijskih koristi za grad je isti onaj pristup koji je godinama zagovarao Andro Vlahušić i danas vidimo do kakvog kaosa nas je to dovelo. Nisam pristalica tog gledanja stvari kroz prizmu profita na uštrb funkcioniranja grada i kvalitete života građana. - rekao je gradski vijećnik SJG Đuro Capor.

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršili su kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena osnovana sumnja da je 42-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine kao poslovođa građevinske tvrtke počinio više kaznenih djela te je pritvoren.

Naime, u lipnju prošle godine, tijekom renoviranja ugostiteljskog objekta na području Dubrovnika, osumnjičeni 42-godišnjak, kao poslovođa, nije poduzeo potrebne mjere propisane Zakonom o zaštiti na radu, što je za posljedicu imalo ozljeđivanje jednog od građevinskih radnika na način da je pao s terase kroz otvor visine 4 metra u unutrašnjost ugostiteljskog objekta i zadobio višestruke prijelome torakalne kralježnice i lom zdjelice, navodi policija. U priopćenju se ne otkriva ime osumnjičenog i o kojoj je građevinskoj tvrtki riječ.

Potom je osumnjičeni u veljači ove godine oštećenom radniku direktno i indirektno preko drugih radnika ponudio pet tisuća konvertibilnih maraka kako bi povukao svoju kaznenu prijavu protiv trgovačkog društva, što je oštećeni odbio, navodi PU dubrovačko – neretvanska.

Zatim mu je ponudio veći novčani iznos, odnosno dest tisuća eura, i zapošljavanje u zamjenu za odustajanje od kaznenog postupka, na što je oštećeni pristao, uzeo novac i ovjerio lažnu izjavu u kojoj je navedeno da ne poznaje odgovornu osobu trgovačkog društva, da nikada nije radio u Dubrovniku i da nije nastradao radeći na gradilištu spomenutog ugostiteljskog objekta, a sve kako bi odgovorna osoba i poslovođa trgovačkog društva izbjegli kaznenu odgovornost.

Zbog sumnje da je počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti u svezi kaznenog djela opasnog izvođenja građevinskih radova i kazneno djelo sprječavanje dokazivanja, osumnjičeni 42-godišnjak je tijekom jučerašnjeg dana, uz kaznenu prijavu, predan u zatvor.

dpp

Grad Dubrovnik objavio je Javni Poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika za 2023. godinu.

Predmet ovog poziva jest javno prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Grada Dubrovnika u sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu postojećih višestambenih zgrada, a sve u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030.godine.

Prihvatljivi prijavitelj u sklopu ovog poziva su upravitelji zgrada u ime i za račun suvlasnika višestambene zgrade, a ukoliko postoji više upravitelja jedinstvene arhitektonske cjeline, utoliko predstavnici suvlasnika opunomoćuju jednog upravitelja zgrade koji podnosi projektni prijedlog (punomoć ovjerena kod javnog bilježnika prilaže se projektnom prijedlogu).

Pravo na financiranje mogu ostvariti upravitelji višestambenih zgrada, kao korisnici sredstava u ime i na račun suvlasnika višestambenih zgrade koji u svojstvu krajnjih korisnika, ako udovoljavaju sljedećim uvjetima: da su registrirani za obavljanje poslova upravljanja stambenim zgradama i imaju sjedište na području Republike Hrvatske ukoliko se radi o upravitelju kao trgovačkom društvu ili obrtniku, da suvlasnici višestambene zgrade u svojstvu krajnjih korisnika ulažu sredstva za potrebe provedbe sufinanciranih projekata, ukoliko sklope ugovor s Gradom o zajedničkom ulaganju u energetsku obnovu višestambenih zgrada te da dostave potrebnu dokumentaciju sukladno ovom Javnom pozivu.

Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada sufinancira se do 85% opravdanih troškova ukupne vrijednosti investicije.

Prijave se zaprimaju do isteka sredstava natječaja, a najkasnije do 31. prosinca 2023. godine. S obzirom da se iste rješavaju prema redoslijedu zaprimanja, potrebno je na omotnici istaknut datum i sat zaprimanja.

Tekst Javnog poziva i prijavni obrasci dostupni su u vezanim dokumentima OVDJE.

Grad Dubrovnik

Libertas Dubrovnik tijekom ove godine namjerava obnoviti segment voznog parka kojeg sačinjavaju vozila kraća od klasičnih 12 metara pa je tako nakon dva nova autobusa dužine 10,8 metara koji su predstavljeni u ožujku, u Komolac je stiglo vozilo Iveco Daily, kapaciteta 19 putničkih mjesta, opremljeno najsuvremenijim motorom ekološke norme E6, dužine 7,1 metar, visine 2,1 metara.

Vozilo vrijedno 70.800 eura je opremljenošću i dimenzijama multifunkcionalno i polivalentno, podobno za korištenje u školskom i linijskom prijevozu.

dpp

Protekli tjedan na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna u iznosu od 1.983 eura izrečena je 23-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je u Platu, u Župi dubrovačkoj, zaustavljen tijekom redovne kontrole prometa u subotu, 8. travnja u poslijepodnevnim satima.

Kod vozača je tom prilikom pronađena manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta, a ponuđeni test na prisutnost droge u organizmu vozač je odbio, navodi policija u izvještaju.

Vozač je prekršajno sankcioniran spomenutom novčanom kaznom te mu je određena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske dovršili su dva odvojena kriminalistička istraživanja koja su rezultirala kaznenim prijavljivanjem tri osobe za kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama. Radi se o dvije muške osobe u dobi od 29 godina i ženskoj osobi u dobi od 22 godine. - navodi danas u priopćenju Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„U prvom je kriminalističkom istraživanju utvrđeno kako je 29-godišnjak od kraja prošle godine do travnja ove godine petnaestorici osoba prodavao amfetamin konzumentima sa šireg dubrovačkog područja i to po cijeni od 10 eura po gramu. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku tijekom jučerašnjeg dana pretražen je stan u Dubrovniku, kojeg koristi osumnjičeni kada je pronađena manja količina marihuane i amfetamina. Droga je uz potvrdu oduzeta.” - piše u priopćenju.

„U drugom kriminalističkom istraživanju je utvrđeno da je drugi 29-godišnjak, u istom vremenskom razdoblju, s područja Bosne i Hercegovine nabavljao veće količine marihuane koju je potom u količinama od 5, 25 ili 50 grama višekratno prodavao većem broju osoba, najmanje njih 14. U prodaji mu je povremeno pomagala i 22-godišnja djevojka s kojom živi u zajedničkom kućanstvu na području Nove Mokošice. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku tijekom jučerašnjeg dana pretražen je navedeni stan koje osumnjičeni koriste gdje je pronađena manja količina marihuane i digitalna vaga što je uz potvrdu oduzeto.” - piše dalje u priopćenju.

Dvojica osumnjičenih muškaraca su zatvoreni, dok je 22-godišnjakinja kazneno prijavljena u redovnoj zakonskoj proceduri, izvijestila je PU dubrovačko – neretvanska.

dpp

Projekt „Poštujmo Grad” pokrenut od strane gradske uprave 2017. godine, kroz brojne mjere koje su težile zaokretu prema održivom turizmu, rezultirao je učinkovitom disperzijom posjetitelja i ublažavanjem negativnih učinaka prekomjernog turizma. Pokazuju to rezultati analize Sveučilišta u Dubrovniku „Analiza trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“ danas predstavljene javnosti u Studentskom domu.

Uspoređujući podatke iz 2022. s promatranim razdobljem od 2017. do 2019., uočena je disperzija posjetitelja na godišnjoj, mjesečnoj razini, kao i unutar dnevnih posjeta što je rezultiralo značajno manjim pritiskom na povijesnu jezgru u 2022., iako je ukupan broj posjetitelja bio veći. Posebno su zanimljivi podaci o smanjenom broj posjeta u tri vršna ljetna mjeseca dok broj posjetitelja raste u predsezoni, a najznačajnije povećanje vidi se u rujnu, čak 107 posto u 2022. u odnosu na isto razdoblje u 2017. - što iznosi 21 posto svih godišnjih posjeta.

Pritisak posjetitelja na povijesnu jezgru može se zabilježiti kao indeks ranjivosti destinacije u rasponu od 1 do 16, a ovom metodologijom također su utvrđeni pozitivni pomaci. Ranjivost destinacije smanjuje se između ostaloga i boljom disperzijom unutar dnevnih posjeta - zabilježen je bolji raspored posjetitelja, kao i povećanje broja posjeta u popodnevnim i večernjim satima u razdoblju od srpnja do prosinca čime se uklanja rizik zagušenja prometa i omogućuje normalno odvijanje dnevnih aktivnosti lokalnog stanovništva.

Studija je pokazala kako se indeks ranjivosti u glavnim mjesecima sezone, koji je 2017. godine iznosio 7,8, u 2022. godini smanjio gotovo za pola te iznosio 4,3. Takav ishod u konačnici je rezultirao i padom sveukupne ranjivosti povijesne jezgre na prekomjerne posjete, odnosno smanjivanjem izloženosti negativnim učincima prekomjernog turizma.

Studiju su danas predstavili njeni autori, predstavnici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, prof.dr.sc Ivana Pavlić i izv.prof.dr.sc. Barbara Puh, a na predstavljanju je bio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

„Ovakva analiza, osim što je pokazala konkretne pomakne mjera projekta „Poštujmo Grad”, podloga je za daljnje smjernice i mjere koje Grad Dubrovnik provodi u skladu s Planom upravljanja. Cilj svih dosadašnjih i planiranih aktivnosti je uspostava održivog turizma i time poboljšanje kvalitete života građana i doživljaja destinacija od strane posjetitelja, u čemu je Dubrovnik već prepoznat kao primjer dobre prakse.” - navode pak u priopćenju iz Grada Dubrovnika nakon predstavljanja studije.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je šest prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a sedam ih je lakše ozlijeđeno dok je s materijalnom štetom zabilježeno sedam prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 535 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 325 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 33 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 13 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju.

Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 15 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 41 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja i 22 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

„Ako nije smijenjen („premješten“) zato što nije znao raditi svoj posao, vjerojatnije je da je smijenjen zato je što je nekomu (ili nečemu) smetao”, navode danas iz Srđ je Grad o smjeni pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku dr. sc. Antuna Baće.

Kao što smo već pisali, Baću je razriješila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a do dolaska novog pročelnika posao dubrovačkih konzervatora vodit će Ivan Alduk, inače i pročelnik imotskog Konzervatorskog odjela.

„Pročelnik očito nije smijenjen na vlastiti zahtjev, nije bilo ni nekih sumnji u njegov rad. Ostaje i dalje raditi u instituciji, raspoređen na svoje ranije radno mjesto. Prema tome možemo zaključiti da je ovo „rješenje o premještaju“ doneseno vlastitom, nije jasno čime izazvanom, inicijativom Ministarstva.” - navode iz Srđ je Grad u priopćenju.

„U očitom nedostatku nekoga formalnog razloga za ovakav postupak Ministarstva nabrajaju se tako potencijalni slučajevi gdje je možda pročelnik Konzervatorskoga odjela bio „pretvrd“ u svojim stavovima, u kojima nije dopustio nešto na što je možda mogao „zažmiriti na jedno oko“, pokušava se i naći neki konkretan slučaj koji je mogao kumovati uklanjanju ovog neosporno stručnog čovjeka koji je protekle tri godine vodio dubrovačke konzervatore. Sumnjamo da je ijedan od, u javnome medijskom prostoru pobrojanih slučajeva (sanacija rive u Cavtatu, obnova hotela Grand na Lopudu, potencijalna adaptacija ljetnikovca Crijević-Pucić…) mogao presuditi pročelniku Baći čijem se dvadesetogodišnjem konzervatorskom radu teško mogu naći ozbiljniji prigovori. Prosuđivati da je Antun Baće smijenjen zbog toga što negdje nije u interesu prilagodbe suvremenim potrebama dao ukloniti zid, dodati dva belvedera, ili je dopustio (ili nije dopustio) ugraditi lift… znači promašiti temeljnu (tešku) istinu u ovom slučaju. Sigurno su mnogi kroz protekle tri godine radili na tome da mu ministrica Nina Obuljen Koržinek potpiše „rješenje o premještaju“. Ne nužno zbog njega osobno, nego zbog noga što se „iza brda valja“.” - pišu iz SJG.

„Ako nije smijenjen („premješten“) zato što nije znao raditi svoj posao, vjerojatnije je da je smijenjen zato je što je nekomu (ili nečemu) smetao. A nije teško zaključiti komu i čemu bi to jedan stručan pročelnik, koji radi prema pravilima struke, smetao. Zasigurno investitorima i „investitorima“, vjerojatno projektantima i „projektantima“, ali bez sumnje i svima onima koji smatraju da je Dubrovnik važan i lijep, ali da oni mogu bolje i ljepše i važnije. Jer je Dubrovnik dobro mjesto za ulaganje i zaradu. Dubrovnik i njegovo područje to sigurno jesu, ali posao je konzervatora da skrbe o kulturnoj baštini koja je u slučaju Dubrovnika, ne zaboravimo, ne samo naša nacionalna, nego i svjetska baština. Njihov je posao da ne dopuštaju na prvu i olako i nepromišljeno „prilagođavanje suvremenim potrebama“, da ne kapituliraju odmah pred često megalomanskim idejama koje za naše spomeničko naslijeđe znače možda više danas, ali puno manje sutra ili prekosutra, da sprječavaju da se spomenici prilagođavaju projektima nego da bude obratno.” - stoji u priopćenju SJG.

Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti:

„Neoliberalnom konceptu upravljanja državom najbitnije je da su investitori sretni, da se kapital obrće, spomenici su tu samo kao resurs za zarađivanje i kao ukras. Kultura jest važan dio u održivom rastu i razvoju i turizma i lokalne zajednice, ali ne u prevladavajućem ekonomskom modelu gomilanja profita, nego kao jedna od temeljnih vrijednosti na kojoj se čuva i temelji identitet nekoga grada odnosno zajednice.

Teško da u tom gledanju mogu biti vrijednost sami po sebi. Nitko ne spori da svako vrijeme nosi svoje i da se suvremen život mora odvijati u povijesnim gradovima poput našega kao i na području koje je, poput našega, gusto prekriveno spomenicima i gdje je i sam prostor kao kulturni krajolik oplemenjen stoljetnim promišljenim razvojem zapravo spomenik. U trci oko svakoga kvadrata često se zaboravlja i šira slika, lako se smetne s uma da je cjelovito gospodarenje kulturnom baštinom širi proces i da je za njega potrebno sveobuhvatnije i strateško razmišljanje gospodarenjem prostorom i državom uopće. A takvoga nam razmišljanja, bez obzira na česte deklarativne izljeve (bez obzira na stranački predznak) brutalno nedostaje.

Ne čudi stoga da je našemu Ministarstvu kulture i medija, bez obzira na stranački predznak, na mjestu glavnoga dubrovačkog konzervatora potreban netko tko bi bio „fleksibilniji“ i „prilagodljiviji“. Pod tim se misli na to da ne radi nikakve probleme „investitorima“ i da se uklanja s puta „modernizaciji“ i prilagođavanju. O tome možda najbolje svjedoči činjenica da je tom istom ministarstvu, bez obzira na stranački predznak, na mjestu pročelnika prije Antuna Baće punih dvadeset godina odgovarala pročelnica Žana Baća koja je bila puno otvorenija za kompromise i u čiju je ispravnost i zakonitost rada bilo nebrojeno sumnji. Pod tim je sumnjama napokon i bila smijenjena početkom 2020. godine, ali se neki stegovni ili kazneni epilog do danas nije dogodio (ili bar javnosti nije poznat). Vjerojatno ne zato jer se u Ministarstvu nije našlo načina za dokazivanje osnovanih sumnji o kojima bjelodano svjedoče brojne nagrde spomenika po gradu i okolici kao i poneko obustavljeno gradilište, nego zato jer u uredima u Runjaninovoj ulici u Zagrebu zapravo („u dubini duše“) smatraju kako je takva „mekanija“ pročelnica ustvari idealna.

Naše se Ministarstvo kulture i medija prema kulturnoj baštini Dubrovnika i okolice zapravo ponaša nemušto i nedoraslo. Kako to da u konzervatorskome odjelu koje pokriva raštrkan teritorij od Prevlake do Lastova, s najgušćom koncentracijom spomenika kulture u Hrvatskoj, Ministarstvo već godinama, bez obzira na stranački predznak, drži premalo ljudi? Osim gustoće i rasprostranjenosti kojoj nema premca, spomenici dubrovačkoga područja zbog gospodarskih su razloga najizloženiji potencijalnim ugrozama i devastacijama. Broj takvih slučajeva vjerojatno nadmašuje bilo koji drugi lokalni konzervatorski odjel u Hrvatskoj. Ako se Ministarstvo kulture voli hvaliti i kititi Dubrovnikom i njegovom baštinom, onda joj treba dati i adekvatan kadrovski i zakonodavni tretman. Ali što očekivati od države koja je je dopustila da u Dubrovnik građevinska inspekcija mora dolaziti iz jednoga drugog grada („po potrebi“) ili da inspekcija za kulturu baštinu mora dolaziti iz Zagreba („kada se skupi nekoliko predmeta“), da joj je postupak za formalno proglašenje zaštite nekoga kulturnoga dobra sporije od prosječnog postupka za beatifikaciju (ali obavijen jednakom dozom misterije) ili da za mjesto intendanta Dubrovačkih ljetnih igara ne postoji javni natječaj (što je valjda jedino mjesto u kulturi gdje se na javnu funkciju nekoga imenuje po diskrecijskoj ocjeni i „po milosti Božjoj“ – kao u doba Luja XIV. ili Marije Terezije)?!

Dodajmo da već i vrapci na granama pjevaju kako je jedan od glavnih problem u radu kulturnih (ali i drugih) institucija danas nepostojanje autonomije u upravljanju jer se kadrovi, a time i sve glavne odluke, politički instaliraju i nameću odozgo.

Da se ničemu dobrome ne možemo nadati svjedoči i činjenica da je umjesto smijenjenoga („premještenoga“) pročelnika Baće ovlaštenja za „obavljanje poslova i zadaća te potpisivanje svih akata iz djelokruga rada pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku“ dobio Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskoga odjela u Imotskome. Iz informacija koje se mogu saznati u medijskome prostoru nejasno je je li Ivan Alduk imenovan možda vršiteljem dužnosti pročelnika ili privremenim pročelnikom te hoće li i koliko dolaziti raditi u Dubrovnik. Znamo samo da se smije ponašati kao da je pročelnik u Dubrovniku te da mu pripada pravo na „potpisivanje svih akata iz djelokruga rada pročelnika Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.“ Ako dobro razumijemo, osim što Ministarstvo kulture i medija nikoga od drugih djelatnika Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku nije našlo podobnim za „pravo potpisa“, imotski će pročelnik Ivan Alduk moći potpisivati sve akte Konzervatorskoga odjela u Dubrovniku bez da u grad pod Srđem uopće kroči nogom. Bitno samo da potpiše!

A kada je riječ o gospodarenju prostorom, sliku o radu konzervatora u Dubrovniku dodatno zamagljuje i puno toga što uopće ne bi trebao biti njihov (primarni) posao. Komunalni nered, klima-uređaji, tende, bankomati, kabeli svih vrsta, signalizacija i slična pitanja zapravo su pitanja dobroga upravljanja gradovima i u ozbiljnijim zemljama rješavaju ih jedinice lokalne samouprave, dok konzervatori možda daju kakav načelan savjet. Ali kako već znamo da naše strukture vlasti, bez obzira na stranački predznak, rijetko čime uopće suvereno upravljaju, ne čudi da često minorna pitanja dobiju veću pozornost javnosti od onih puno važnijih.

Možda je baš zbog toga u ovome trenutku najvažnije pitanje zapravo: što nam se sprema nakon smjene pročelnika Baće? Jer ako se bez valjanoga razloga uklanja šef lokalnih konzervatora, očito se radi o tzv. velikoj politici iza koje se po pravilu krije nešto što se treba odigrati. Nešto veliko treba progurati i pogurati. Samo što? U sad već dugogodišnjem izostanku ozbiljnijeg zalaganja sustava središnje državne uprave u borbi za zaštitu javnoga interesa, „nagađamo“ da to neće biti u interesu građana i u interesu spomenika - od kojih većina građana, zapravo, posredno ili neposredno živi.” - piše u priopćenju SJG.

Grad Dubrovnik i ove godine nastavlja podupirati rad Dječjeg doma Sveta Ana u Vinkovcima osiguravanjem sredstava za police životnog osiguranja štićenika doma.

Naime, u sklopu projekta „Dobri ljudi - djeci Hrvatske“ Grad Dubrovnik će u 2023. godini, temeljem ugovora o donaciji sa Zakladom Vaša pošta, financirati police životnog osiguranja za tri štićenika Doma u ukupnoj vrijednosti 2.754 eura.

Grad Dubrovnik djeci Doma Sveta Ana sustavno pomaže još od 2016. godine kada se uključio u humanitarni projekt „Dobri ljudi - djeci Hrvatske“ Zaklade Vaša pošta i inicijativu „Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik djeci Vukovarsko-srijemske županije“. Od tada Grad Dubrovnik osigurava sredstva za trošak polica životnog osiguranja za jedanaestoro djece korisnika doma u dobi od 9 do 17 godina. Na ovaj način, štićenicima doma olakšava se početak samostalnog života nakon izlaska iz doma i napuštanja institucionalne skrbi.

Sredstva za police životnog osiguranja djece Doma Sveta Ana osigurana su u Proračunu Grada Dubrovnika kroz Mjere socijalnog programa.

U 2021. Grad Dubrovnik donacijom je sudjelovao i u novom projektu Doma pod nazivom „Učionica za život“, koji je krajem prošle godine uspješno završen opremanjem zasebne stambene jedinice, stana od 43,6 m2 u vlasništvu Doma, a koji će služiti za smještaj mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

dpp

U srijedu, 12. travnja, u Ulici Frana Supila, kod ulaza u staru gradsku jezgru, započinje sanacija rupa na prometnicama, zbog čega će se danas u popodnevnim satima na Pločama kod ulaza u povijesnu jezgru ograditi parking mjesta od wok bara SNOGU do izlaska iz parkinga Tenis-Tabor s ciljem preusmjeravanja prometa i olakšanog odvijanja radova na tom području.

U narednim danima kroz redovno održavanje nerazvrstanih cesta i javnih površina grada uslijedit će i sanacije rupa na lokacijama: Pile (kod autobusnog stajališta i okretišta), u Ulici branitelja Dubrovnika (kod hotela Hilton Imperial), u neposrednoj blizini restorana Sesame te na Boninovu. Za vrijeme radova promet u Ulici branitelja Dubrovnika regulirat će se i propuštati kroz jednu prometnu traku.

Grad Dubrovnik