Na području Policijske uprave dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 1.710 eura izrečena je 47-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka kojem je prilikom prometne kontrole 12. siječnja, na D-414, u blizini mjesta Zamaslina, utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 0,84 g/kg, izvijestila je danas PU DN.

„Daljnjim provjerama je utvrđeno kako isti upravlja vozilom dok mu je na snazi zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije.” - navodi policija u obrazloženju visoke kazne.

dpp

Kuna s današnjim danom i definitivno odlazi u povijest, s obzirom da završava dvotjedno razdoblje dvojnog optjecaja u kojemu su građani osim eurima, proizvode i usluge mogli plaćati i kunama.

Hrvatska je s 1. siječnjem 2023. postala 20. članica eurozone, kada je započelo i razdoblje dvojnog optjecaja, koje završava u subotu, 14. siječnja, u 24 sata.

Dvojnim optjecajem željela se dodatno olakšati zamjena preostalih kuna te prilagodba i opskrba eurima, a prilikom gotovinskog plaćanja u kunama građani su u pravilu od blagajnica u trgovinama, konobara, frizera i ostalih pružatelja usluga "kusur" trebali dobivati u eurima, uz oslonac na fiksni tečaj konverzije, koji iznosi 7,53450 kuna za euro.

Inače, građani mogu isključivo tijekom ove godine kunsku gotovinu u eursku bez naknade mijenjati u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte.

No, pritom kod Fine i Pošte postoji limit, pa ako građani u jednoj transakciji mijenjaju više od 100 novčanica i 100 kovanica, te institucije će im naplatiti naknadu, dok u bankama nema ograničenja i zamjena kuna za eure je besplatna bez obzira na broj kovanica i novčanica.

Također, građani kunsku gotovinu mogu bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure i polaganjem novca na bankovne račune.

Hrvatska narodna banka (HNB) će pak gotov novac kune za gotov novac eura mijenjati od 1. siječnja 2024. godine, bez naknade, po fiksnom tečaju konverzije, i to kovanice kune, uključujući lipe, do 31. prosinca 2025., a novčanice kune bez vremenskog ograničenja.

Za lakše privikavanje građana na novu valutu ostaje obveza dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga, u kunama i eurima, koje je započela u rujnu prošle godine, a protegnut će se i na cijelu ovu godinu.

Južni

Nakon što je potpuno nova semaforska oprema postavljena na raskrižjima Stadion Lapad i Dom Zdravlja u ponedjeljak, 16. siječnja bit će pušten u radi novi „pametni“ način upravljanja sustavom, a koji će doprinijeti bržem protoku prometa te smanjenju čekanja na samim raskrižjima, navode danas iz Grada Dubrovnika.
 
„Nova semaforska rješenja implementirana na navedenim raskrižjima predstavljaju najmodernija i najučinkovitija rješenja na tržištu, vozačima i pješacima omogućit će sigurno prometovanje uz maksimalno korištenje mjera energetske učinkovitosti. Naime, radi se o tehnologiji koja omogućava da predmetna raskrižja budu u tzv. „prometno ovisnom radu“, tj. da se ciklusi izmjene crvenih, žutih i zelenih signala, temeljem automatskog brojenja prometa, prilagođavaju stvarnom broju vozila (količini prometa) koja prolazi kroz raskrižje. To je omogućeno ugradnjom posebnih video detektora prometa na svim privozima raskrižja koji registriraju prolazak svakog vozila, a tako prikupljene podatke obrađuje računalo koje regulira cikluse izmjene prometnih svjetala – semafora.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika, ali ono što je najvažnije jest da upozorvaju na sljedeće:

„Na posebnu pozornost upućuju se pješaci koji će svakim nailaskom na raskrižje morati pristisnuti tipkalo da bi se pojavilo zeleno svjetlo za pješake te tako omogućio njihov prolazak, a sve zbog spomenutog načina upravljanja prometom.”
 
„Modernizacijom semaforske opreme i uređaja na raskrižjima Stadion Lapad i Dom Zdravlja  omogućen je puni daljinski nadzor i upravljanje radom semaforiziranih raskrižja iz nadzornog centra, analitika i daljinsko dojavljivanje svih nepravilnosti u radu te automatsko prikupljanje podataka o prometnim opterećenjima.” - piše također u priopćenju.

dpp

Zbog pokušaja prijevare pri čemu je krivotvorio ugovor o kupoprodaji nekretnina na Lopudu, u Zagrebu je, izvijestila je danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska, u petak uhićen 48-godišnjak, čiji identitet policija nije navela. On je prepraćen u dubrovački zatvor.

Za njim je bila raspisana potraga, a osumnjičen je za više kaznenih djela krivotvorenja isprava, ovjeravanja neistinitog sadržaja i prijevaru.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je krivotvorio ugovor o kupoprodaji nekretnina u vlasništvu osobe koje je preminula 2018 godine. Radi se o vrijednoj starinskoj kući sa zemljištem na otoku Lopudu. U krivotvorenom ugovoru u kojem je osumnjičeni naveden kao kupac, a preminuli vlasnik kao prodavatelj, osumnjičeni je krivotvorio potpis prodavatelja kao i ovjeru kod javnog bilježnika.” - navodi policija.

„Potom je presliku krivotvorene dokumentacije u studenom 2021. godine priložio zahtjevu Općinskom sudu u Dubrovniku radi uknjižbe prava vlasništva navedenih nekretnina na svoje ime čime je doveo u zabludu djelatnike zemljišnoknjižnog odjela koji su nekretnine upisali na ime osumnjičenog.” - piše također i priopćenju PU DN iz koje ističu kako za nekretninu koju je 48-godišnjak pukušao i u prvom navratu čak i upisao na sebe, postoje i nasljednici.

dm

U svim dubrovačkim osnovnim školama za učenike su osigurani besplatni obroci. Iz gradske uprave pojasnili natječaj za zakup restorana Dubravka. Održana je druga sjednica Izvršnog odbora Plana upravljanja. Sanirana je ograda na igralištu Osnovne škole Mokošica.

SVI DUBROVAČKI OSNOVNOŠKOLCI IMAJU BESPLATAN OBROK

Svih sedam dubrovačkih osnovnih škola, kao i područne škole na Elafitima i u Zatonu, osigurale su besplatne obroke za 3 500 učenika.

S podjelom obroka prve su započele škole Montovjerna, Marina Držića i Ivana Gundulića i područna škola na Šipanu. Već drugog dana besplatne obroke imale su i Osnovna škola Mokošica te OŠ Antuna Masle u Orašcu, a s pripravljanjem i dijeljenm besplatnih obroka krenule su i škola u Lapadu i Gradu.

Ovakav način organizacije obroka za učenike privremeno je rješenje koje će biti na snazi do trenutka kada bude okončan proces javne nabave za obroke, kojeg će za sve škole objedinjeno provesti Grad Dubrovnik. S obzirom na zakonske rokove, to se očekuje početkom veljače.

IZ GRADSKE UPRAVE O NATJEČAJU ZA ZAKUP „DUBRAVKE”

Budući da su se u javnom prostoru pojavile određene informacije koje su temeljene na pogrešnom i spekulativnom interpretiranju činjenica, ali i na temeljnom nerazumijevanju materije, Grad Dubrovnik kao većinski vlasnik društva UTD Ragusa d.d. radi interesa javnosti daje sljedeće informacije:

Trgovačko društvo UTD Ragusa d.d. objavilo je javni natječaj o zakupu poslovnog prostora restorana „Dubravka“. Natječaj je izrađen, objavljen i provodi se sukladno svoj važećoj zakonskoj proceduri, uključujući Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.

Financijske propozicije i uvjeti natječaja izrađeni su na osnovu provedenih stručnih procjena i u skladu su s tržišnim uvjetima.

Početni iznos mjesečne zakupnine određen je na 40.000 eura, uvećano za PDV. Dosadašnji iznos mjesečne zakupnine za navedeni prostor iznosio je 15.396 eura, uvećano za PDV.

To znači da će društvo u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika od najma jednog poslovnog prostora godišnje uprihodovati najmanje 480.000 eura plus PDV. Usporedivši taj iznos s dosadašnjim godišnjim iznosom od 184.752 eura, prihodi od najma navedenog prostora bilježit će indeks povećanja od 160 posto, odnosno iznosit će gotovo 300.000 eura više.

Takav prihod od najma vrijedne imovine Grada Dubrovnika, primjerice, dostatan je za pokrivanje godišnjeg troška kreditnog zaduženja za kupovinu društva TUP, najveće pojedinačne akvizicije Grada Dubrovnika u posljednjih 50 godina.

Dosadašnji zakupac uredno je i na vrijeme ispunjavao sve svoje obveze prema Društvu te je natječajem osigurano i prvenstvo zakupa za dosadašnjeg zakupca.

Natječajni uvjet o ostvarenom prihodu od ugostiteljske djelatnosti u svakoj kod tri prethodne godine od najmanje 25 milijuna kuna, a što su zainteresirani ponuditelji dužni dokazati, propisan je iz razloga kako bi se osigurala profesionalna ozbiljnost prijavitelja koji moraju biti financijski sposobni ispunjavati obveze prema društvu UTD Ragusa te biti u mogućnosti ispuniti natječajni uvjet isplate konstruktivnog ulaganja u objekt koji iznosi 480.000 eura plus PDV. Također, želi se osigurati i kontinuitet kvalitete ponude objekta koji se nalazi na samoj „recepciji grada“.

Namjera društva UTD Ragusa d.d. i Grada Dubrovnika jest na adekvatan način valorizirati vrijednu imovinu Grada kako bi se na osnovu prihoda od najma iste osiguralo nesmetano poslovanje Društva te nastavilo raditi na osiguravanju boljih i dostupnijih javnih usluga usmjerenih prema povećanju kvalitete života građana. Iz tog razloga, podsjetimo, Grad Dubrovnik je i preuzeo vlasništvo nad društvom UTD Ragusa što je u konačnici dovelo i do kupovine društva TUP.

DRUGA SJEDNICA IZVRŠNOG ODBORA PLANA UPRAVLJANJA

Održana je druga sjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije Plana upravljanja. Članovi Izvršnog odbora izvršili su analizu Akcijskog plana, trenutnog stanja provedbe pojedinih aktivnosti, plana radnji u 2023. s financijskim pokazateljima te raspravljali o dugoročnom planu radnji po pojedinim aktivnostima.

Na sjednici je prezentirano Tehničko izvješće Međunarodnog vijeća za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS), u kojem je analiziran Plana upravljanja svjetskim dobrom ,,Starim gradom Dubrovnikom“. ICOMOS  je, podsjetimo, Plan upravljanja ocijenio kao izrazito sveobuhvatan, temeljit i ambiciozan.
„Ukoliko se ostvari puni potencijal Plana upravljanja, isti bi trebao u potpunosti osigurati očuvanje iznimne univerzalne vrijednosti svjetskog dobra“. - navedeno je, između ostalog, u Izvješću.

Kao prioritete u provođenju ističe se izrada Plana nosivog kapaciteta za sva područja obuhvata svjetskog dobra te Plana pripravnosti i upravljanja rizicima. Prezentiran je i Izvještaj o stanju dobra kojeg Ministarstvo kulture i medija periodički dostavlja UNESCO-u.

 Nova sjednica Izvršnog odbora kao i sjednica Upravnog odbora Upravljačke komisije Plana upravljanja planirane su krajem siječnja ili početkom veljače.

SANIRANA OGRADA NA IGRALIŠTU OŠ MOKOŠICA

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika putem ugovornog izvođača proveo je radove na sanacije žičane ograde i vrata sportskog igrališta ispred Osnovne škole Mokošica.

Radovi sanacije oštećenja i popravak vrata na ogradi igrališta provedeni su kroz program redovnog održavanja dječjih igrališta i sportskih terena na području Grada Dubrovnika.

Najnužnijem održavanju pristupilo se iz razloga jer će se projekt dogradnje OŠ Mokošica realizirati upravo na mjestu sadašnjeg vanjskog igrališta. Dogradnja će sadržavati ukupno 16 učionica, prostorije  za urede i administraciju, polivalentnu prostoriju, potrebne sanitarije i tehničke prostore, te novo vanjsko ograđeno igralište tlocrtne dimenzije 26 x 14 metara.
Nadogradnjom OŠ Mokošica, podsjetimo, ostvarit će se preduvjeti za organizaciju jednosmjenske nastave u svim školama na području Grada Dubrovnika, a realizacijom dvotračne spojne ceste Tamarić, čiji je početak izgradnje planiran u ovoj godini, riješit će se dugogodišnji problem loše cestovne komunikacije s kojim se suočavaju roditelji koji dovode djecu u vrtić i školu, ali i svi stanovnici ovog dijela Mokošice.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što su policijski službenici Postaje granične policije Gruda u utorak spriječili krijumčarenje 11 kilograma heroina kojeg su dvojica albanskih državljana pokušala u osobnom vozilu, jučer je isto pokušao 24-godišnjak, također državljanin Albanije.

Naime, spomenuti 24-godišnjak je nešto iza ponoći, u osobnom vozilu albanskih nacionalnih oznaka, pristupio ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Karasovići. Dobrom profilacijom policijskih službenika posumnjalo se na krijumčarenje te je zatražen nalog za pretragu vozila.

„Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku tijekom jučerašnjeg dana policijski službenici, u suradnji s djelatnicima carine, pretražili su spomenuto vozilo kada su u prednjem dijelu, između motora i instrument ploče, pronašli prepravljeni prostor u kojem je pronađeno 20 paketa s ukupno 11 kg heroina i manja količina kokaina.” - navodi danas PU dubrovačko – neretvanska.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je heroin bio namijenjen zapadnoeuropskom narko tržištu, a 24-godišnjak je kasno sinoć odveden u dubrovački zatvor.

„Posljednjih pet godina Postaja granična policije Gruda spriječili su krijumčarenje preko pola tone marihuane, 1100 komada indijske konoplje, oko 18 000 tableta koje se nalaze na popisu droga, 26 kg heroina, 6 kg kokaina i 250 kg ketamina.” - ističu iz policije.

dpp

Na negativne utjecaje mega hidoenergetskog projekta Gornji horizonti kojim bi se kaskadnim spletom tunela, brana i hidrolektrana Dabar, Nevesinje i Bileća dvije milijarde kubika vode iz rijeke Neretve te njenih pritoka Bune, Bunice i Bregave, prevelo u sliv rijeke Trebišnjice već godinama upozorava karstolog dr. sc. Ivo Lučić.

Naime, dok postoji bojazan da će prevođenjem voda plodna dolina Neretve zaslaniti i presušiti te bi mogao biti ugrožen i Malostonski zaljev u kojem su uzgajališta školjki, kamenica i mušula, dr.sc. Lučić smatra kako je za oduzimanje vode iz Trebišnjice isključivo odgovorna HE Dubrovnik.

Iako je kroz projekt Gornji horizonti potrebno izgraditi tri hidroelektrane, za taj sustav najvažnija je HE Dabar. Izgradnja dovodnog tunela za HE Dabar započela je još 2016., a nakon što je 12 kilometara dug tunel probijen u njemu se zapravo izvode završni radovi koji bi trebali biti gotovi do proljeća 2023. U posao bi potom trebali biti uvedeni Kinezi kojima je povjerena izgranja brane i HE Dabar. Taj bi posao trebao biti okonačan kroz četiri godine.

NISAM VIDIO NITI JEDNU DRŽAVNU ODLUKU KOJA BI ZAGOVARALA IZMJENE ILI PONIŠTAVANJE PROJEKTA

I dok se u susjednoj državi intenzivno izvode radovi, dr.sc Ivo Lučič smatra kako hrvatske vlasti nisu dovoljno učinile kako bi zaštitile Malostonski zaljev i dolinu Neretve od negativnih, moguće i katastrofalnih utjecaja projekta Gornji horizonti.

- Vlasti s obje strane granice dijele iste vrijednosti, a u slučaju projekta Hidrosistem na Trebišnjici (HST) dijele i zajedničke interese i zajedničku dobit. Jedino u čemu se razlikuju je nešto razvijenija javnost u Hrvatskoj, koja na nekim mjestima i nekim pitanjima utoliko utječe na ponašanje vlasti. Projekt HST-a zajednički je dogovoran između BiH i Hrvatske još od '50-tih do '80-tih godina i nisam vidio ni jednu državnu odluku koja bi zagovarala izmjene ili poništavanje toga projekta. Sjetimo se kako je Radimir Čačić još kao ministar u Milanovićevoj vladi išao u Banja Luku dogovarati povećanje kapaciteta HE Dubrovnik u Platu, što je izvorno i planirano prema projektu Gornji horizonti. - kaže dr. sc. Ivo Lučć.

- Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. - kazao je Lučić.

NERETVANI SU SAMI ODBILI PROGLASITI PARK PRIRODE

Ekološki sustav donje Neretve, smatra Lučić, jedno od središta iznimnog geo i biodiverziteta, koji se sustavno napada kroz prošlo i ovo stoljeće.

- Najprije su isušene četiri petine tamošnje močvare, a taj proces divljeg zaposjedanja tla traje i danas. Potom je na Neretvi izgrađen sustav hidroelektrana i još će se neke izgraditi. One su tu bistru planinsku rijeku pretvorile u muljevite jezerske terase koje više ne mogu udovoljiti izvornom živom svijetu. Te su rijeke smanjile pronos ogromnih količina materijala iz divlje planinske unutrašnjosti. Zato se neke akumulacije pune i smanjuje im se radni volumen pa ih treba prazniti. Taj materijal je prije brana održavao ravnotežu između utjecaja mora i donje Neretve, kako je raslo more, tako se podizalo tlo. Uz to, velika eksploatacija pijeska s ušća Neretve taj je sustav otvorila moru čija je snaga neusporedivo veća. Dakle, problemi su veliki i vrlo komplicirani i nepošteno ih je svesti na Gornje horizonte. - smatra dr.sc Lučić i dodaje kako su se u dolini Neretve propustili opredijeliti za ekološki razvoj, koji, mišljenja je, jedini može koliko - toliko pomoći.

- Odbili su prijedlog uvođenja parka prirode. Ne kažem da bi park sam po sebi spasio stvar, ali bi bio znak da se ondje shvaća da ne možeš raditi toliko protiv prirode, a da dobro završi. Vlast nije uspjela nametnuti taj zaokret, nego je odustala i zadovoljila se proglašenjem par krpica prostora koje nikome ne smetaju nekakvim rezervatom prirode. - kazao je Lučić te se osvrnuo na negativne utjecaje projekta Gornji horizonti na prirodne vrijednosti i okoliš u Hrvatskoj.

HIDROELEKTRANE NE PRIPADAJU ODRŽIVIM IZVORIMA ENERGIJE

Gornji horizonti se odnose na zahvate na Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju. Ta su polja dosad bila rubno zahvećana izvođenjem HST-a. Nešto vode, koja je prirodno pripadala Dabarskom polju pa Bregavi i dalje Neretvi, već ranije je prevedeno tunelom u Fatničko polje pa u Trebišnjicu. No sada se gradi HE Dabar koja će sve vode prirodnih slivova Bune, Bunice i Bregave, koje im bude moguće, preusmjeriti u sliv Trebišnjice, gdje će se još graditi HE Bileća. Tehničkim rječnikom oni to zovu preusmjeravanje, ali to je doslovce krađa, jer njezine korisnike nitko za to nije pitao niti su se oni s tim složili. Utjecaj Gornjih horizonata na donju Neretvu bit će izraženiji nego što se planira zbog sve većih klimatskih zatopljenja i jačih ekstrema suše. - rekao je Lučić.

dr.sc. Ivo Lučić. Foto: Dora Lučić

- Zagovornici Gornjih horizonata kažu da će oduzeti oko 20 kubičnih metara vode u sekundi ili 30 posto vodne bilance Bune, Bunice i Bregave. Ostalo im srećom bježi u podzemlje i ne mogu ga dohvatiti. To je malo manje od cijele Omble. Oni kažu kako će to donijeti dosta dobroga, da će se područja navodnjavati, da će podići razinu Bregave ljeti kad presušuje. Inače je kroz projekte Donji i Gornji horizonti planirano sedam hidroelektrana, šest brana, šest tunela dužine oko 60 kilometara, 63 kilometara betoniranog korita Trebišnjice, te oko 10 kilometara kanala. Dosad su napravljene HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik, crpna HE Čapljina; priprema se gradnja HE Dabar i planira još HE Bileća. Dosadašnji zahvati zadržali su na površini oko četiri milijarde kubičnih metara vode, ali neki političari krivo tumače da je to oduzeto donjoj Neretvi. U planu je da se još oduzme polovica toga, dvije milijarde kubika. Nigdje do sada nije učinjeno toliko štete podzemnim ekosistemima, koji su pri tome sjedište najbogatije endemske podzemne faune na svijetu. - kazao je dr.sc. Lučić te upozorio kako je svaka kap vode prožeta životom, mikroorganizmima od kojih žive veći organizmi.

- Svako uništenje nižih organizama izaziva kolaps viših oblika. Nikad nisu pitali ekologe što to znači za ekosistem, pa čak i kad su koristili njihova znanja, to je bilo samo da potvrde neke mehaničke teze sustava. U tome je i kvaka o tobožnjoj prihvatljivosti energije iz hidroelektrana. Za nju kažu da je iz obnovljivih izvora, suprotstavljajući je neobnovljivim izvorima kao npr. fosilnim gorivima. Međutim, to za biodiverzitet ne znači puno, jer one nisu održiva energija. Naše brane su strašna nesreća za živi svijet. Zamislite bilo koji ekološki sustav kojem ćete oduzeti trećinu uvjeta za život. Zamislite da se radi o mom ili vašem organizmu?! Da od danas imate pravo koristiti samo dvije trećine zraka ili vode koji su vam nužni za život. Pa koja bi budala mogla reći da će to biti bolje?! - zapitao se na kraju karstolog dr.sc. Ivo Lučić.

Izvor: Južni / Juzni.hr / Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Građani su i u 2022. godini vrlo aktivno koristili platformu Dubrovačko oko, još jedan interaktivni alat Grada Dubrovnika za komunikaciju s građanima. Kako bi omogućio što neposredniji kontakt i lakše rješavanje manjih komunalnih pitanja Grad je, uz Dubrovačko oko, formirao i Pododsjek za hitne intervencije, s novim komunikacijskim kanalima. To je omogućilo brži protok informacija i bržu realizaciju sitnih popravaka te utjecalo na poboljšanje kvalitete života građana.
 
Zahvaljujući direktnom kontaktu s građanima, najveći dio manjih popravaka bilo je moguće otkloniti u najkraćem roku. Tako je tijekom protekle godine riješeno 94 posto od ukupno obrađenih 835 urednih prijava na Dubrovačkom oku, točnije njih 708 dok je preostalih šest posto, odnosno 53 prijava, u postupku rješavanja.
 
Kod dodatne 102 prijave radilo se o ponovljenim i novim prijavama koje ukazuju na isti problem, a obrađeno je i 68 prijava izvan nadležnosti Grada Dubrovnika koje su dalje proslijeđene nadležnima.
 
Na platformu su također pristigle ukupno 54 prijave nepropisnog parkiranja, no građani se ovim putem pozivaju da za ovu vrstu prijava kontaktiraju direktno prometno redarstvo na broj 099 882 730, kako bi se u najkraćem roku pristupilo rješavanju problema.  
 
Od 835 urednih prijava, ponovno su najučestalije bile one vezane uz čišćenje javnih površina (129 prijava) i javnu rasvjetu te su svi kvarovi otklonjeni (112 prijava). Od ostalih prijavljenih problema i nepravilnosti vrijedi istaknuti prijave koje su se odnosile na sanaciju prometnih površina (50), neuredan okoliš (39), opreme na gradskim igralištima (25), klupa i skalina (19) te pločnika u staroj gradskoj jezgri (12). Što se tiče kršenja komunalnog reda, najčešći problemi su se odnosili na nepropisno odlaganje otpada (39) te ostavljena neregistrirana vozila (28).
 
Podsjetimo, Grad Dubrovnik pokrenuo je  platformu „Dubrovačko oko“ kako bi građanima omogućio jednostavnu prijavu, pregled i komentiranje nepravilnosti i problema u Gradu Dubrovniku te zaprimanje povratnih informacija od Grada po pitanju rješavanja njihovih zahtjeva, odnosno prijava. Najveći dio zaprimljenih prijava građana moguće je riješiti brzo, dok je za druge potrebno više vremena, ali rješavanju svih prijava se pristupa bez odlaganja. Nepravilnosti građani prijavljuju uz kratak opis problema, fotografiju i lokaciju.
 
Kako bi se omogućila što lakša i neposrednija komunikacija, osim Dubrovačkog oka, građani na raspolaganju imaju i dva broja telefona Pododsjeka za hitne intervencije - 0800 203020 i 020/333-792 s mogućnošću ostavljanja govornih poruka van radnog vremena, ali i e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Otvorena je i Facebook stranica Hitne intervencije na komunalnoj infrastrukturi Grada Dubrovnika.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što su se u medijima pojavile razne interpretacije o javnom natječaju koji je UTD Ragusa raspisala za zakup prostora na Pilama u kojem je restoran Dubravka, a prema kojem se od budućeg zakupca traži dokaz o ostvarenom godišnjem prometu od 25 milijuna kuna, iz tvrtke Nautika, zakupca tog prostora uputili su priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti.

„Stav odgovornih osoba i vlasnika Nautike d.o.o. je da se javni natječaj poništi i ponovi zbog raznih interpretacija istog i mogućih sudskih postupaka koji nisu u interesu niti jedne stranke u postupku.

Pošto se sadašnjim vlasnicima Nautike d.o.o. nikad u zadnjih 20 godina nije pogodovalo u ovom Gradu, a da bi otklonili sve sumnje, mi inzistiramo da se javni natječaj poništi i objavi novi natječaj.

Vlasnici Nautike d.o.o. pozivaju sve medije da istraže sve javne natječaje u zadnjih 20 godina u Gradu, a koji su bili sve osim javnih i da u tim natječajima istraže tko je pogodovao i kome se pogodovalo.” - naveli su iz tvrtke Nautika d.o.o.

dpp

Kada je riječ o prilagodbi bankomatske mreže za isplatu novčanica eura, izvijestili su iz Hrvatske udruge banaka (HUB) na upit Hine, zaključno s jučerašnjim danom eurima je opskrbljen 3.831 bankomat, a sukladno ranije definiranim rokovima, do 15. siječnja trebala bi biti opskrbljena cjelokupna mreža, odnosno oko 4.000 bankomata.

Također, zaključno s 15. siječnjem, podsjetili su iz HUB-a, traje mjera obustave naplate naknade za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka.

Stoga, od 16. siječnja u ponoć građani mogu podizati gotov novac u eurima bez naknade isključivo na bankomatima svojih banaka.

Na bankomatima će se do 1. travnja, u skladu s odlukom HNB-a, u većini slučajeva isplaćivati novčanice od 10 i 20 eura u cilju opskrbljivanja građana sitnijim novcem u početnoj fazi korištenja nove valute, a novčanice od 50 eura isplaćivat će se ako bankomati imaju za to potrebne tehničke mogućnosti te isključivo kada klijenti zatraže isplatu gotovine veću od 150 eura.

Južni

Općina Konavle kroz projekt Ćiro uložila je znatna financijska sredstva u sređivanje i opremanje trase nekadašnje uskotračne željeznice koja prolazi kroz Konavle u dužini od oko 37 kilometara. Tamponirala se i čistila staza, sanirale problematične točke, postavila ograda kao bi sigurnost korisnika bila veća. U Mihanićima je uređeno vanjsko vježbalište, na Vojskom dolu napravljen je piknik park i dječje igralište s posebnim spravama za balansiranje, kakvim se rijetko tko može pohvaliti.

Upravo se završava uređenje nekoliko odmorišta, postavlja signalizacija, klupe i pametne klupe duž cijele staze, punionice za električna bicikla, uređenje Info bike centra (multimedija) pored biciklističkog kluba na Zvekovici i još dosta toga.

Ali...

„Značajna sredstva i velika energija uložena je kako bismo imali posebno lijepu i atraktivnu pješačku i biciklističku stazu, prepoznatljivi sadržaj Konavala. I nema ništa ljepše, nego ovih dana sresti i vidjeti koliko je puno ljudi i djece šetalo, bicikliralo i uživalo na samoj stazi i njezinim sadržajima. Nažalost, istovremeno, postoje neki pojedinci koji već neko vrijeme uništavaju, kao što možete vidjeti na priloženim fotografijama. Ruše ogradu, čupaju stupove, raskopavaju trasu, iskreću otpad. Osuda njima vjerojatno neće predstavljati ništa, zato sve uredno prijavljujemo nadležnim službama. I baš zato što ne prestaju, ovaj put ćemo čvrsto inzistirati da se stane u kraj vandalizmu.” - naveli su danas u priopćenju iz konavoske općine.

dpp

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković danas je u Dubrovniku potpisala ugovor s ravnateljicom Caritasa Dubrovačke biskupije Sanjom Šanje vrijedan 200 tisuća kuna. Riječ je o sredstvima iz Programa potpore posrednicima u lancu doniranja hrane čiji je cilj ojačati infrastrukturne kapacitete u svrhu stvaranja osnovnih preduvjeta za povećanje količina donirane hrane, čime se doprinosi smanjenju bacanja hrane te povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva.

Dobivena sredstva Caritas Dubrovačke biskupije uložit će u kvalitetnije opremanje infrastrukture i prostora namijenjenih skladištenju hrane i potrepština.

Nakon potpisivanja ugovora u palači Ranjina gdje su bili i župan Nikole Dobroslavića, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i dubrovački biskup Roko Glasnović, ministrica Vučković istaknula je kako je i ovaj Program jedan od načina smanjivanja otpada od hrane, kao i pomoći Vlade usmjerene prema financijski ugroženijim skupinama društva.

- Na raspolaganju upravo u ovom segmentu imamo oko 32 milijuna kuna, no ne znači da, ukoliko uvidimo potrebe, ta sredstva nećemo i povećavati. Cilj nam je stvoriti jednu nacionalnu banku hrane, kroz naše posrednike, kroz potporu njima, a sve s jednim plemenitim i nadasve korisnim ciljem. Nacionalni program oporavka i otpornosti nudi brojne mogućnosti i ja vas sve ovdje zajedno pozivam na nastavak dobre suradnje i nastavak razvoja i pripreme projekata. - poručila je ministrica Marija Vučković.

dpp