Iz Ministarstva zdravstva poručili su u nedjelju da bolničkim liječnicima koji rade i privatno i pritom ne ispunjavaju svoje radne obaveze, prijete sankcije, nakon što je ministar Vili Beroš ove jeseni zatražio strože vođenje evidencije o radnom vremenu u bolnicama.
„Za utvrđene nepravilnosti pokrenuti su postupci utvrđivanja odgovornosti, a nadležna tijela sustava odlučit će o sankcijama u skladu s važećim propisima.” - ističe ministar Beroš u priopćenju.
U studenom je ravnateljima bolnica stigao dopis iz Ministarstva u kojemu je zatraženo strože vođenje evidencije o radnom vremenu pomoću bolničkog informacijskog sustava koji prati ispunjavanje obveza iz radnog odnosa za svakog djelatnika. Poslano je i upozorenje poslodavcima koji ne vode evidenciju o radnom vremenu, da će biti prekršajno odgovorni.
„Nažalost, naši inspektori utvrdili su da ima i liječnika koji nisu poštivali svoje radne obveze neopravdanim izostancima u radno vrijeme, radom u privatnim ustanovama bez odgovarajućih odobrenja ravnatelja ili neispunjavanjem svojih radnih obveza. Inspekcijski nadzori nastavit će se i ubuduće.” - poručuje ministar.
Inspekcija je utvrdila i da se najveći dio zaposlenika odgovorno odnosi prema obvezama, od pridržavanja propisanog radnog vremena do ispunjavanja radnih obveza i pružanja usluga pacijentima.
„Liječnici iz javnog zdravstvenog sustava moći će i nadalje u svoje slobodno vrijeme dodatno raditi u privatnoj praksi po propisanim uvjetima i uz odobrenja ravnatelja ako su prethodno ispunili sve svoje radne obveze i odradili propisano radno vrijeme.” - poručuje ministar.
Ministar se u priopćenju osvrnuo i na preventivne zdravstvene preglede koje će se provoditi od ove godine i poručio da će oni donijeti višestruku korist građanima, poslodavcima i zdravstvenom sustavu. Naglasak je na kontroli zdravstvenog stanja, sprječavanju oboljenja ili što ranijem otkrivanju bolesti, posebno zloćudnih, čime se povećava mogućnost njihova uspješnog liječenja.Time se želimo priključiti razvijenim zemljama koje preventivnim pregledima postižu puno bolje rezultate u zaštiti zdravlja svojih građana i učinkovitije liječenje bolesti.
„Mnogostruke su koristi preventive, prvenstveno za pojedinca i zdravstveni sustav, a nije zanemariva ni dobrobit poslodavcima kao i zdravstvenom i državnom proračunu.” - kaže ministar zdravstva u najavi sveobuhvatnih priprema zdravstvenog sustava za početak primjene preventivnih pregleda u našoj zemlji.
Kako bi se uspješno provodili ovi preventivni pregledi, potrebna je bolja organiziranost i učinkovitost zdravstvenog sustava.
Stoga je ministar uputio krajem prošle godine svim ravnateljima javnih zdravstvenih ustanova zahtjev da se odgovorno posvete prilagodbi organizacije rada ustanova, korištenju radnog vremena i ispunjavanju svih radnih obveza, a od inspekcijskih službi Ministarstva zdravstva zatražio da nadziru njihovo provođenje.
Na širem gradskom području postavljeni se znakovi za prihvatne površine za evakuaciju građana u slučaju potresa. U Ulici kardinala Stepinca započeli su radovi na investicijskom održavanju vodoopskrbnog cjevovoda. Na kupalištu ispod Belvedera saniran je preostali dio obale. Dubrovnik Pass u 2022. zabilježio je dobre rezultate.
DUBROVNIK OZNAČIO PRIHVATNE POVRŠINE U SLUČAJU POTRESA
Započelo je postavljanje znakova za prihvatne površine za evakuaciju građana u slučaju potresa na širem i užem području grada, a prvi znakovi postavljeni su u Ulici iza Grada te Vinogradarskoj ulici u Mokošici.
Naime, u sklopu projekta „Korak u sigurnost“ osmišljen je dizajn i idejno rješenje znakova koji će označavati prihvatne površine te je započela prva faza označavanja u kojoj će se znakovi postaviti na 10 prihvatnih površina. Riječ je o jednoj od aktivnosti koja se provodi u sklopu projekta „Korak u sigurnost“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda, čiji je nositelj Udruga za kreativno-održivi razvoj i konkurentnost Dubrovnik.
Grad Dubrovnik je podržao projektnu aktivnost čijom će realizacijom postati prvi grad u Hrvatskoj koji je na javnim površinama istaknuo znakove s poveznicama na karte s prihvatnim površinama i evakuacijskim koridorima. Na službenim stranicama Grada objavljena je karta s označenim prihvatnim površinama kojoj će se odsada moći pristupiti i skeniranjem (pokretanjem aplikacije kamere na mobilnim uređajima) integriranog QR koda jasno označenog na znakovima. Karta će građane i posjetitelje usmjeriti na najbržu prihvatnu sigurnosnu gradsku zonu u slučaju potresa. Na starijim uređajima koji ne podržavaju skeniranje QR koda biti će potrebno instalirati aplikaciju koja je specijalizirana za čitanje QR kodova.
Cilj projekta je podizanja razine svijesti o važnosti edukacije i pripreme za krizne situacije kako bi cjelokupno društvo bilo spremnije i kako bi na njih učinkovitije odgovaralo. Nositelj projekta je Udruga za kreativno-održivi razvoj i konkurentnost, Korak Dubrovnik uz partnere Udrugu Erasmus Student Network Dubrovnik, Udrugu Centar za karijere mladih Dubrovnik, Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik, Ekološko ronilački klub Ragusa i Zajednicu tehničke kulture Grada Dubrovnika.
Prihvatna mjesta odredila je Civilna zaštita Grada Dubrovnika, a lokacije na kojima će se postaviti ukupno 10 znakova namijenjenih za što bržu evakuaciju građana su u Ulici Frana Supila kod hotela Argentina, Ulici iza Grada - parking ispod žičare, u Bogišićevu parku, u Gospinu polju, Ulici Roka Mišetića te ulicama Mata Vodopića, Iva Dulčića, Obali Ivana Pavla II. u Sustjepanu i Vinogradarskoj ulici u Mokošici.
U ULICI KARDINALA STEPINCA RADOVI NA ODRŽAVANJU VODOOPSKRBE
U Ulici kardinala Stepinca započeli su radovi na investicijskom održavanju vodoopskrbnog cjevovoda, koji se izvode u sklopu EU projekta Aglomeracije Dubrovnik, povijesnog ulaganja u sustav vodoopskrbe i odvodnje na širem području Dubrovnika.
Radovi rekonstrukcije vodoopskrbnog cjevovoda u dužini 450 metara izvode se u sklopu Tendera 2 projekta Aglomeracije na potezu prema hotelu Neptun, odnosno na dijelu ulice od hotela More do skretanja za Ulicu Iva Dulčića. Investitor je Vodovod Dubrovnik, a radove izvodi tvrtka Texo Molior.
Radove postavljanja nove vodo-komunalne infrastrukture pratit će i Grad Dubrovnik izvođenjem potrebnih instalacija za postavljanje stupova javne rasvjete u dužini od 570 metara. Na prethodno neosvijetljenoj dionici izvest će se temelji za ugradnju 14 stupnih mjesta, a uredit će se i asfaltni zastor prometnice. Tijekom izvođenja radova kretanje navedenim dijelom bit će omogućeno uz poštivanje privremene regulacije prometa.
Prilikom izvođenja radova na sustavu oborinske odvodnje Ulice kardinala Stepinca tijekom 2020., Vodovod je proveo izmjenu dijela vodoopskrbnog cjevovoda, a rekonstruirana je javna rasvjeta, uređen kolnik i nogostup.
Projekt Aglomeracija Dubrovnika vrijedan 880 milijuna kuna u sljedećih nekoliko godina donijet će vodno-komunalni standard koji mu je dugo izmicao. Planirano je više od 40 kilometara radova na modernizaciji sustava vodoopskrbe, kao i 31 kilometar radova na sustavu javne odvodnje, izgradnja novih crpnih stanica, vodosprema i ostalih potrebnih objekata te izgradnja novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Petki, dok je objekt pročistača pitke vode već izgrađen te se trošak njegove izgradnje također refinancira putem projekta Aglomeracije. Najveći dio ukupne vrijednosti investicije čine bespovratna EU sredstva iz Kohezijskog fonda, dok će preostala potrebna sredstva osiguravaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske vode te Vodovod Dubrovnik.
Sukladno najavama, upravo će se u 2023. odvijati veliki dio radova na gradskim ulicama, zbog čega se građani pozivaju na razumijevanje i strpljenje. Sve radove koje u sklopu projekta provodi Vodovod, sukladno potrebama, pratit će i Grad Dubrovnik, a kako bi se spriječilo bespotrebno kopanje u budućnosti.
SANIRAN PREOSTALI DIO OBALE NA KUPALIŠTIU ISPOD BELVEDERA
U sklopu aktivnosti redovnog održavanja pomorskog dobra, pristupa moru i javnim kupalištima, a koje spadaju u djelokrug rada Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Grada Dubrovnika, završena je sanacija donje terase ispod hotela Belvedere
Naime, zbog djelovanja mora na kupalištu Belvedere došlo je do oštećenja postojećeg obalnog zida i armirano betonske konstrukcije zbog čega se pristupilo spomenutom zahvatu vrijednom 249.833,13 kuna.
Još je prošle godine na istom javnom kupalištu sanirano oštećenje gornje terase i obalnog zida. U oba slučaja izvedeni su podmorski radovi zbog temeljenja zida na postojećoj podlozi, radovi ugradnje kamenog nasipa do vrha postojećeg obalnog zida, sanacije postojećeg zida te, konačno, armirano betonski radovi na postojećoj ploči, čime je navedeni dio obale doveden u prvobitno stanje.
ODLIČNI REZULTATI DUBROVNIK PASS-A U 2022.
Dubrovnik Pass, digitalna nadogradnja nekadašnje Dubrovačke kartice i novo Smart City rješenje Grada Dubrovnika, u prvoj godini uvođenja bilježi rekordne rezultate.
Bruto prihod od prodaje Dubrovnik Pass-a u 2022. premašio je 45 milijuna kuna, nadmašivši time i bruto prihod zabilježen 2019. Uvažavajući činjenicu da je ova digitalna zajednička ulaznica u kulturne i spomeničke atrakcije Grada predstavljena tek krajem lipnja, kao i činjenicu da je turistički promet 2022. godine dosegnuo razinu od 80 posto referentne 2019., puni učinak projekta moći će se ocijeniti tek na osnovi rezultata ostvarenih u 2023. godini.
Unatoč navedenom, financijski rezultati novog pristupa, u kojem se koriste prednosti digitalnog sustava te se u realnom vremenu prilagođava potražnji, pokazali su se vrlo uspješnima u iznimno kratkom roku, pa je Dubrovnik Pass potvrdio opravdanost već u prvom mjesecu uvođenja. U srpnju 2022. ostvareni su prihodi od prodaje u iznosu od 5.965.870,00 kuna i s indeksom 106 u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
U kolovozu i rujnu 2022. prodaja Dubrovnik Pass-a nastavila je rasti te su zabilježeni najbolji rezultati još od uvođenja projekta 2010. godine. U kolovozu je prodano 33.796 dnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih inačica ove ulaznice, odnosno 11.541 više u odnosu na kolovoz 2019. godine, dok su prihodi od prodaje iznosili 8.974.800,00 kuna s indeksom 157. U rujnu je rekord ponovno oboren. Posjetitelji Dubrovnika kupili su 36.683 digitalnih ulaznica s ostvarenim prihodom od prodaje od 9.830.350,00 kuna (indeks 152). Usporedbe radi, u promatranom razdoblju 2019. prodano je 25.018 komada ili 11.665 primjeraka manje. Veća prodaja zabilježena je i u listopadu, studenom i prosincu 2022.
Grad Dubrovnik je tijekom prve polovice godine proveo projekt digitalne transformacije i rebrendinga Dubrovačke kartice. Uvođenjem informacijskog sustava elektronske naplate i kontrole, omogućena je jednostavnija prodaja, kupnja, očitavanje te kontrola korištenja, ekonomičnije upravljanje resursima i vremenom, kao i optimizacija marketinških aktivnosti kroz digitalnu promociju i upravljanje zajednicama.
Od početka nove godine Dubrovnik Pass dostupan je po novim cijenama - 35 eura za dnevnu, 45 eura za trodnevnu i 55 eura za sedmodnevnu inačicu ulaznice.
GRAD DUBROVNIK DOBITNIK POVELJE SAVEZA DRUŠTAVA „NAŠA DJECA”
Središnji nacionalni koordinacijski odbor akcije "Gradovi i općine prijetelji djece" dodijelio je Gradu Dubrovniku Povelju za uspješno provedenu naj akciju za djecu u 2022. pod nazivom "STEM ljeto u Centru za mlade Dubrovnik", kojom je poboljšan i uljepšan život djece u Dubrovniku.
"STEM ljeto u Centru za mlade Dubrovnik" zajednički su organizirali Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji sa svojim članicama Informatičkim klubom Futura i Jedriličarskim klubom Hydro.
Cilj programa bio je da djeca kvalitetno provedu svoje slobodno vrijeme tijekom ljeta te da se potakne njihova vezanost za tehničku kulturu, STEM područje i moderne tehnologije. Radionice su bile otvorenog tipa, što znači da su roditelji i skrbnici mogli gledati ili sudjelovati na radionicama sa svojom djecom. Radionice u sklopu STEM ljeta u Centru za mlade Dubrovnik bile su besplatne za sve polaznike.
Program se odvijao u Centru za mlade Dubrovnik od 1. srpnja do 9. rujna 2022. Održale su se 23 radionice na kojima je sudjelovalo preko 200 djece. Program radionica bio je bogat i raznovrstan: LEGO igraonice, LEGO radionice „Obnovljivi izvori energije“, modelarstvo i pirografija, jedriličarsko modelarstvo, robotika i programiranje bez ekrana, radionice izrade elektro makete, 3D olovke i “Sam svoj elektro majstor”.
Naučene vještine se nastavljaju dalje nadograđivati na raznim radionicama iz područja tehničke kulture u Centru za mlade Dubrovnik.
Program se sufinacirao kroz Javne potrebe u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2022. godinu s iznosom od 15.000,00 kn te kroz projekt Centar za mlade Dubrovnik s iznosom od 2.500,00 kn. Projekt je s iznosom od 75.000 kuna sufinancirao i Središnji državni ured za demografiju i mlade Republike Hrvatske.
OBROCI ZA DUBROVAČKE ŠKOLARCE
Dio osnovnih škola u gradu Dubrovniku koje imaju kuhinju od idućeg tjedna kreću s organiziranim obrocima za svoje učenike. Ovakva odluka donesena je nastavno na Uputu Ministarstva znanosti i obrazovanja koju je Grad Dubrovnik jučer zaprimio te će škole, sukladno svojim kapacitetima, same pripremati zdrave sendviče za učenike dok se ne provedu postupci nabave.
Od ponedjeljka 9. siječnja s obrocima kreću škole Ivana Gundulića, Montovjerna i Marina Držića, dok će škole u Mokošici i Lapadu krenuti od tjedna 16. siječnja.
One škole koje ne posjeduju kuhinju, a to su OŠ Marina Getaldića i OŠ Orašac, za sada neće imati organizirane obroke za svoje učenike, s obzirom na postojeća prostorna ograničenja za pripremu i posluživanje hrane te će se morati pričekati provedba postupka nabave.
Uzimajući u obzir zakonske rokove ovaj se postupak može provesti najranije kroz 20-ak dana te bi do 1. veljače sve škole u gradu Dubrovniku trebale imati organiziranu besplatnu prehranu za učenike.
Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. prosinca 2022. odluku o sufinanciranju troškova prehrane za učenike osnovnih škola u iznosu od 10 kuna dnevno, a škole su, zajedno s osnivačima, dužne provesti organizaciju prehrane na terenu.
Sadržaj Grada Dubrovnika
Već godinama, još dok je bio član Građanske inicijative Srđ je naš, a danas kao gradski vijećnik stranke Srđ je Grad u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Đuro Capor upozorava na loše strane projekta Gornji horizonti jer, naglašava, ozbiljna istraživanja o utjecaju prevođenja sliva Neretve u sliv Trebišnjice, nikada nisu provedena. Vrlo važna u tom projektu, kazao je Capor, je hidroelektrana Dubrovnik, odnosno HE Dubrovnik II koju se planira realizirati, a zbog koje bi neretvanska plodna dolina mogla isušiti.
- Radi se o projektu koji je svoje konture dobio još kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća, i to u vrijeme kad se nije vodilo računa o utjecajima takvih zahvata na okoliš, niti na ljude i poljoprivredu. Promjene će, doduše, direktno osjetiti najveći broj ljudi u dolini Neretve koji su vezani uz poljoprivredu. No, promjene koje se već događaju u krškom podzemlju tiču sesvih nas od Prevlake do doline Neretve. - kazao je Capor te istaknuo kako su jednako kao i za Donje horizonte, istražne radnje za hidroenergetski projekt Gornji horizonti, rađene u vremenu kad su vrijedili posve drugi standardi, odnosno nisu se vršila dovoljno ozbiljna istraživanja.
- Gornji horizonti su zastarjeli projekt kojim se vode iz jednog sliva, iz jedne rijeke, pokušavaju ugurati u sliv druge rijeke, odnosno u Platski zaljev na objekte koji su tamo izgrađeni. Krško podzemlje i svi naši izvori, potoci i vodnosnici, njima ta voda prirodno treba i kad se ona oduzima iz podzemlja radimo nesagledive štete za to krško podzemlje koje ima najbogatiji biodiverzitet još od vremena zadnjeg ledenog doba. - rekao je Capor.
Naglasio je kako je za Gornje horizonte iznimno važna hidroelektrana Dubrovnik, koju bi trebalo nadograditi. Naime, hidroelektrana Dubrovnik u Platu pokraj Dubrovnika, zadnja je hidroelektrana na slivu Trebišnjice. Ta akumulacijska hidroelektrana je specifična jer se njezina brana, umjetno jezero i dio tlačnog cjevovoda nalazi u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Vodu Trebišnjice HE Dubrovnik koristi iz umjetnog Bilećkog jezera koje je nastalo izgradnjom brane Grančarevo, dok je zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Brana Gorica je nizvodno od HE Trebinje pa je ona donja voda od HE Trebinje, a gornja voda HE Dubrovnik. HE Dubrovnik ima instaliranu snagu od 216 MW, odnosno ima dvije vodne turbine od po 108 MW, od kojih jedna radi za Hrvatsku, a druga za Bosnu i Hercegovinu
HE Dubrovnik godišnje proizvede 1 321 GWH električne energije pa je već godinama planirana druga faza hidrolekrane ili Dubrovnik II, čime bi se instaliralo još 200 MW snage. Taj zahvat već se godinama planira i odgađa. No, 2012. tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i tadašnji premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić dogovorili su zajednički izgradnju HE Dubrovnik II vrijednu 170 milijuna eura. Iako su bili zadani rokovi do kada bi HE Dubrovnik II trebala biti realizirana, to se još uvijek nije dogodilo.
Foto: Davor Mladošić
Vijećnik Srđ je grad u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Đuro Capor stava je da će se HE Dubrovnik II ipak graditi.
- Možemo primijetiti da neovisno koje su vlade na vlasti, lijeve ili desne, smjer kojim su hrvatske Vlade išle bio je prema izgradnji HE Dubrovnik II, dakle druge faze hidrolektrane u Platu i zato je izgrađena trafostanica iznad Plata. Čak je i tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić potpisao neke međunarodne ugovore s Elektroprivredom RS-a. Moj je dojam da se od tog projekta nije odustalo nego se samo čeka povoljan trenutak da ga se predstavi kao nekakvo spasonosno rješenje. - kazao je Capor.
Dok je za energetske stručnjake isplativost gradnje HE Dubrovnik II neupitna, ekološke udruge s obje strane granice već dugo upozoravaju kako bi intervencije u podzemnom slivu rijeke Trebišnjice, bez kojih je nemoguće realizirati HE Dubrovnik II, dovele do isušivanja sliva rijeke Neretve, što bi uništilo daljnji razvoj poljoprivrede u toj plodnoj dolini u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.
- Ne smijemo zaboraviti da niti javne rasprave ili procjene utjecaja na okoliš tog projekta, koje su se vodile u BiH, nisu zadovoljile niti minimalne zakonske uvjete da bi se istražio utjecaj projekta na dolinu Neretve gdje će oduzimanjem toliko vode Neretvi i njenim pritocima apsolutno utjecati na poljoprivredne kulture u dolini Neretve. - rekao je Capor te se osvrnuo na utjecaj Gornjih horizonata na Malostonski zaljev i tamošnja uzgajališta školjaka.
- Već godinama imamo pomor periski na cijelom Jadranu jer su školjke osjetljive na bilo kakve promjene u eko sustavu tako da nije teško predvidjeti što mogu manipulacije s vodom u zaleđu izazvati za proizvodnju školjaka u Malostonskom zaljevu. - kazao je Capor te naglasio kako odgovornost snosi i hrvatska strana.
- Bilo bi lako prigovarati susjedima kako ne vode računa o prirodi, ali nismo ni mi bez grijeha jer mi smo prvi koji zbog Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju direktno ugrožavamo opstanak školjkarstva i to radimo na potpuno neznanstevnim osnovama, tako da je i s jedne i druge strane granice zajednički taj prezir prema znanosti i prema prirodi koja se nastoji konzumirati i unovčiti.- rekao je gradski vijećnik SJG u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika koji još od vremena kad je bio član Građanske inicijative Srđ je naš upozorava na loše strane projekta Gornji horizonti.
Izvor: Južni/juzni.hr - Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Nakon što je prije više od pola godine kupljen TUP gradonačelnik Mato Franković najavljuje kako će društvo UTD Ragusa uskoro biti sposobno samo vraćati ratu kredita za tu kupovinu. U 2023. slijedi i spajanje dvaju društava.
- Vjerujem da će uskoro, kroz mjesec, dva, UTD Ragusa moći sama iz svojih prihoda plaćati kredit za TUP, bez da treba pomoć ili subvenciju. Mi smo stekli veliku imovinu, a kredit će plaćati UTD Ragusa iz svog poslovanja. - kazao je Franković.
- Inače, u 2023. će doći do spajanja UTD Raguse i TUP-a i tada će se ostvarivati višak prihoda koji će se moći implementirati dalje u osnaživanje UTD Raguse i tako će sigurno tvrtka biti solventna provoditi određenu vrstu investicija. - rekao je Franković te se osvrnuo na planove koje gradska uprava ima s prostorom TUP-a.
- Kao jedan od 20 europskih gradova realizira se projekt Europski Bauhaus i dobio sam poziv od europske povjerenice za regionalni razvoj da sudjelujem na konferenciji koja će se odnositi na taj projekt. Prostor TUP-a prepoznat je kao jedan od 20 europskih projekata i to je veliki uspjeh kroz koji smo dobili stručnjake koji će razvijati ideju što i kako će se događati u TUP-u. Vjerujem da će vrijeme pokazati kako je kupnja TUP-a bila dobar potez te što taj prostor može donijeti gradu u budućnosti. - rekao je gradonačelnik Franković.
Gotovo tjedan dana nakon ulaska Hrvatske u europodručje, prelazak Hrvatske na euro u početnoj fazi dobro napreduje, pokazuje anketa Europske komisije (EK), izvršnog tijela EU-a koje taj događaj ocjenjuje važnom prekretnicom za Hrvatsku, europodručje i cijelu Uniju.
"Većina gotovinskih plaćanja (51 %) u eurima u trgovinama je postignuta 5. siječnja 2023. Kod većine transakcija, njih čak 93 %, potrošačima je ostatak vraćen isključivo u eurima, 35 % ispitanih hrvatskih građana izjavilo je da sa sobom nose samo novčanice eura, a njih 36 % samo kovanice eura", doznaje se iz ankete koju prenosi predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.
Prema ispitivanju eurobarometra, od 199 ispitanika njih šest posto je 5. siječnja u novčaniku imalo hrvatske kune, pet posto uglavnom kune, 19 posto uglavnom eure, samo eure 35 posto, pola kuna i pola eura je imalo njih 27 posto, a osam posto nije imalo nikakve novčanice.
Svoju zadnju kupovinu u gotovini je na taj dan u kunama obavilo 25 posto ispitanika, njih tri posto je to učinilo i u kunama i u eurima, njih 29 posto samo u eurima, a karticom 13 posto. Taj dan njih 30 posto nije ništa kupilo.
Dvojno iskazivanje cijena postalo je obvezno 5. rujna 2022., a završit će 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura (31. prosinca 2023.).
Povlačenje novčanica i kovanica kune iz optjecaja započelo je u prosincu 2022. te je do 31. prosinca već iz opticaja povučeno 55 % novčanica kune i trećina kovanica kune.
EK navodi da se hrvatski maloprodajni sektor dobro nosi s postupkom prelaska i paralelnim korištenjem dvaju valuta.
"Nisu prijavljeni veći problemi s čekanjem u redovima ni problemi sa samim blagajnama. Konverzija na bankomatima također se odvija neometano, pri čemu 70 % svih bankomata u Hrvatskoj već distribuira euronovčanice od prvog sata 1. siječnja 2023. Broj i opseg povlačenja ostali su na razinama usporedivim s onima prije prelaska na euro." - ističe Komisija.
S prelaskom na euro Hrvatska je uvela Etički kodeks kako bi se osigurala stabilnost cijena robe i usluga te pomoć tvrtkama da ispravno i bez neopravdanih povećanja izračunaju i prikazuju cijene. Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i kontrolu cijena te u slučaju prekršaja ima ovlasti poduzeti odgovarajuće mjere.
Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu.
Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao svoju valutu i u potpunosti se pridružila schengenskom području. Uključujući Hrvatsku, zajedničku valutu EU-a sada koristi 20 država članica i 347 milijuna građana EU-a. Što se tiče Schengena, ovo je njegovo osmo proširenje, prvo nakon 11 godina.
Schengensko područje omogućuje slobodno putovanje među državama članicama, bez graničnih kontrola, za 420 milijuna ljudi.
(Hina)
Iako se na posljednjoj sjednici konavoskog Općinskog vijeća razgovaralo i o premještanju Inine benzinske crpke u Čilipima, u INA-i tvrde im to nije u planu.
Naime, prilikom rasprave o izmjena i dopunama Urbanističkog plana uređenja „Zračna luka Čilipi“ kojim je predviđena i rekonstrukcija pristupnog dijela dubrovačkog aerodroma, kao i izmještanje navigacijskog uređaja, moglo se čuti i pitanje što će biti s benzinskom crpkom u Čilipima. Tako je na sjednici rečeno kako će benzinska crpka ostati u Čilipima, ali da će biti premještena stotinjak metara dalje u pravcu Cavtata.
Kako bismo dobili što točniju informaciju obratili smo se INA-i s pitanjima kada se planira izmještanje pumpe te koliko će trajati. No, dobili odgovor da oni ne planiraju izmještanje.
„INA nema u planu izmještanje maloprodajnog mjesta INA Čilipi. Kupci se na ovoj lokaciji mogu opskrbiti visokokvalitetnim Ininim gorivima i mazivima te obaviti kupovinu namirnica i ostalih proizvoda po pristupačnim cijenama od 6 do 21 sata.” - odgovorili su iz INA-e.
Načelnik Općine Konavle Božo Lasić pojasnio nam je nakon toga, da su svi ti planovi „na dugom štapu”.
- Jedino se izmještanje navigacijskog uređaja VOR očekuje tijekom studenog ili prosinca kad bude najmanji intenzitet slijetanja i polijetanja aviona. - pojasnio je načelnik Lasić, dodajući kao je novi urbanistički plan uređenja tog dijela Čilipa bitan zbog nove Poslovne zone koja je predviđena tik uz Zračnu luku Dubrovnik.
U ponedjeljak 9. siječnja trebali bi se nastaviti radovi na sanaciji i proširenju ulice Put svetog Luke u Donjoj Čibači u Župi dubrovačkoj. Radovi su započeli 14. studenoga prošle godine te je privremeno za promet zatvoreno pedesetak metara dionice od križanja s ulicom Put dr. Ante Starčevića do kućnog broja 16.
Međutim, već duže vrijeme nema radova na toj dionici što je uzburkalo duhove žitelja župskog naselja Čibača. Prema riječima Iva Breškovića koji nam se obratio na redakcijski e-mail, a čija je kuća u blizini gradilišta, radovi na toj dionici koja je bitna za prometnu komunikaciju tog dijela Župe dubrovačke donijeli su i probleme.
„Stanovništvo Donje Čibače je prisiljeno služiti se alternativnim putem koji je oko dva kilometra duži i upućuje dalje na glavnu komunikaciju, odnosno Jadransku magistralu. Sve to dodaje kilometražu kako bi se došlo do željenog cilja. Uglavnom za ono što nam je prije trebalo 50 metara sada nam treba najmanje dva kilometra.” – pojasnio je Ivo Brešković.
„Sve bi se i moglo tolerirati da se za uređenje tog puta predvidio razuman rok. Ali od 14. studenog 2022. godine do danas put je raskopan, zatvoren, a radovi obustavljeni do daljnjeg. Razlog je što HEP u Dubrovniku nema potrebne elektro kablove da zamjeni postojeće koji su ukopani u putu i za sve treba pitati centralu u Zagrebu. Navodno u HEP-u je takva birokracija, kao da smo u 19. stoljeću, pa im treba enormno mnogo vremena da se riješi minoran problem infrastrukture ali zato ekspresno dostavljaju enorme račune za struju.” – naveo je Ivo Brešković.
Navode o problemu s HEP-om pročelnik jedinstvenog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić smatra smiješnim.
- Na toj je dionici trebalo ručno otkopati kabele visokog i srednjeg napona. Međutim, počele su velike kiše i bilo je previše opasno da se ti radovi izvode po kiši dok je voda radnicima bila gotovo do koljena. Nakon kiše, izvođači su otišli na kolektivni godišnji odmor, što je i bilo planirano. Nakon Sveta tri kralja, radovi se nastavljaju u ponedjeljak i ako više ne bude velikih kiša, sve bi se trebalo ubrzati. Procjena je da bi se radovi na tom dijelu trebali obavljati još nekih dvadesetak dana, a onda se prelazi na sljedeću, odnosno gornju dionicu koja ide prema trafostanici. – pojasnio je Marić, dodajući kako i on sam živi u tom dijelu Župe dubrovačke te sa svojom obitelji dijeli sudbinu i svojih susjeda.
Ističe nadalje kako s HEP-om nikad nisu imali nikakvih problema na nijednom gradilištu diljem Župe dubrovačke, te da su njihovi djelatnici spremni prespojiti kabele nakon što izvođač, a to je Texo gradnja završi svoj dio radova.
- Netko misli da je lako riješiti taj nered s kabelima koji se stvarao proteklih 50 godina. Ima tu svakojakih kabela, duplih, ma svega, a i trafostanica je već jednog bila pregorila. Sad želimo da se konačno uvede red. – rekao je župski pročelnik Jure Marić.
Pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda zaživjet će do kraja prvog kvartala ove godine, sistematski pregledi obavljat će se u bolnicama i domovima zdravlja, a građani će dobiti za njih plaćene slobodne dane, doznaje se u Ministarstvu zdravstva.
Svi će se pregledi obavljati najduže u dva dana, a odaziv na preventivni zdravstveni pregled vodit će se kao slobodan i plaćen dan, ističu u Ministarstvu.
Sistematskim pregledima bit će obuhvaćeni svi punoljetni građani, no prioritet u pozivanju imat će osobe koje u zadnje dvije godine nisu posjetile svog izabranog liječnika.
Trenutno su u izradi analitičke obrade podataka i projekcije koje pokazuju da, očekivano, što su ljudi mlađi, manje posjećuju liječnika, dok su najrevniji oni između 80. do 84. godine.
U Ministarstvu kažu da im je cilj usmjeriti se baš na građane koji ne posjećuju liječnika te možda ni ne znaju da su bolesni.
Vezano za spol, prikupljeni podaci pokazuju da do 70 godina više žene posjećujuju liječnika od muškaraca (u omjeru 65:35), no nakon 75. liječniku više odlaze muškarci nego žene (u omjeru 60:40). Podaci po županijama pokazuju da najveći broj osoba, od 45. do 64. godine, ne posjećuje liječnika u Istarskoj županiji (13,4 posto), a najmanje je takvih u Krapinsko-zagorskoj županiji (5,4 posto). Što se tiče starijih od 65 godina koji ne idu kod liječnika, najviše ih je u Ličko-senjskoj županiji (7,2 posto), a najmanje u Krapinsko-zagorskoj županiji (1,8 posto).
No, koja će županija biti odabrana za pilot-projekt još nije poznato. Radna skupina u Ministarstvu analizira i učestalost kroničnih bolesti na određenom području te će na osnovi niza parametara biti odlučeno gdje će početi pilot-projekt, a nije isključeno ni to da bude odabrano više županija.
Pilot projekt će obuhvatiti što raznovrsnije situacije, urbano i ruralno područje, kako bi se prevenirali svi rizici prije potpune provedbe projekta koji bi nacionalnoj razni trebao zaživjeti do kraja drugog kvartala ove godine.
Radna skupina još uvijek definira obuhvate pregleda, koji će ovisiti o dobi i spolu, a njenim radom koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Istovremeno i stručne službe Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) rade na izradi načina upućivanja na sistematski pregled, organizacije rada kao i informatičkog povezivanja.
Sve aktivnosti u okviru preventivnih zdravstvenih pregleda posebno će se pratiti i vrednovati unutar zdravstvenog sustava, uključujući i financijsko vrednovanje i plaćanje od strane HZZO-a.
Liječnici obiteljske medicine, odnosno izabrani liječnici, imat će iznimno važnu ulogu, no ne i veću administraciju, a organizacija će se razlikovati od županije do županije jer su i potrebe populacije i zdravstveni kapaciteti u svakoj županiji različiti.
U Ministarstvu ističu da su preventivni zdravstveni pregledi jedna od najvažnijih mjera u okviru reforme zdravstva, a zakonskim izmjenama, koje su u proceduri, omogućit će se njihova provedba kroz obvezno zdravstveno osiguranje. Najvaljuju i da će se ove godine revidirati preventivni programi za djecu te unaprijediti aktivna uloga građana unutar javnog zdravstvenog sustava. To se prije svega odnosi na mogućnost da će svaki građanin moći dati ocjenu zadovoljstva primljenom zdravstvenom uslugom.
Da će biti problema s natječajem za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje vrtića kojeg je provelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, nagovijestio je još u lipnju prošle godine konavoski načelnik i predsjednik Zajednice općina RH Božo Lasić. On je tada u otvorenom pismu ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu izrazio bojazan da bi proces mogao rezultirati fijaskom. Također je naveo kako su zadane cijene izgradnje po metru kvadratnom niske i nerealne, posebno za jug Hrvatske.
Natječaj je proveden, mnogi gradovi i općine su dobili novac, neki nisu pa su se žalili, drugi čekaju novi rok... Novac je dobio i Grad Dubrovnik, ali izgleda da su za dubrovačku gradsku upravu sada na pomolu novi problemi. Naime, neslužbeno smo saznali da će Grad Dubrovnik biti najvjerojatnije primoran vratiti novac jer sredstva koja su dobili nisu dovoljna za izgradnju vrtića, a zbog sve većih cijena građevinskog materijala.
Gradskoj upravi poslali smo upit da nam potvrde ili negiraju tu informaciju, ali iz dobivenog odgovora ne može se iščitati kakav bi mogao biti epilog. No, iz odgovora je vidljivo da su dobili tek manji dio novca koji im je potreban za rekonstrukciju jednog te izgradnju drugog vrtića. Grad Dubrovnik, kao i mnoge druge jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske, morat će se itekako potruditi za osigurati dodatna sredstva.
U odgovoru iz dubrovačke gradske uprave su naveli kako su nakon provedenog natječaja „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ Ministarstva znanosti i obrazovanja kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Gradu Dubrovniku odobrena bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu po vrtiću za nekoliko projekata.
Tako je za rekonstrukciju, odnosno dogradnju i nadogradnju Dječjeg vrtića i jaslica Pčelica odobreno 12,24 milijuna kuna, dok je procjena tih radova 65,18 milijuna kuna, što znači da udio odobrenih sredstava u procjeni investicije iznosi tek 18,78 posto.
Za izgradnju Dječjeg vrtića Komolac odobreno je bespovratnih sredstava u iznosu 15,05 milijuna kuna, dok je procjena izgradnje 42,74 milijuna kuna, što znači da je udio odobrenih sredstava u procjeni investicije 35,2 posto.
„Iz gore navedenog jasno je vidljivo kako odobrena bespovratna sredstva nisu dostatna za izgradnju dva navedena vrtića te u ovom trenutku Grad Dubrovnik razmatra modele i mogućnosti kako i na koji način realizirati navedene investicije u predškolski odgoj.” - stoji u odgovoru iz dubrovačke gradske uprave.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku za Božić parohu dubrovačkom protojereju stavroforu Vladanu Perišiću i svim sugrađanima pravoslavne vjeroispovijesti:
„Poštovani gospodine Perišić, u ovo blagdansko vrijeme, s porukama nade i mira, dočekujemo rođenje Spasitelja, koji u naše domove unosi radost, spokoj i zajedništvo. U duhu ovih poruka, koje posebno veliko značenje imaju za najradosniji kršćanski blagdan Božić, baštinimo zajedno istinske vrijednosti ljubavi i međusobnoga poštovanja.
U daru života, optimizmu i nadi pronađimo poticaj za razumijevanje i povjerenje, oplemenimo naša srca, ispunimo ih radošću.
Vama i svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti čestitam Božić, neka je mir i veselje svakome domu i svakoj obitelji. Mir Božji, Hristos se rodi!”
Gradonačelnik
Mato Franković
Redovito ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje provest će se u subotu u 12 sati, priopćeno je u petak iz Ravnateljstva policije.
"U subotu, 7. siječnja u 12 sati, provest će se redovito ispitivanje ispravnosti sirena i sustava za uzbunjivanje korištenjem znaka prestanka opasnosti. Ispitivanje se, sukladno odredbama Pravilnika o postupku uzbunjivanja stanovništva, provodi svake prve subote u mjesecu u 12 sati, osim ako je taj dan blagdan u Republici Hrvatskoj." - navodi se u priopćenju.
dpp