Katalog izložbe „Moje Konavle - Stare fotografije iz privatnih zbirki - Prikupila Katica Radić” autorica Liljane Kovačić i Barbare Margaretić nova je publikacija Dubrovačkih muzeja. Riječ je o hrvatsko – engleskom katalogu istoimene izložbe koja je bila otvorena u žitnici „Rupe“ u studenome 2021. godine.

Uz pomoć 300 odabranih fotografija, na 250 stranica kataloga, kroz osam tematskih cjelina dokumentirani su segmenti tradicijskog načina života počevši od obiteljskih fotografija, pojedinačnih portreta, nadaleko prepoznatljivog tradicijskog odijevanja, fotografija djece, fotografija svakodnevnice poput poljodjelskih radova, fotografija kulturnih spomenika, tradicijske arhitekture, javnih i crkvenih događaja. Katalog fotografija sadrži naslov, mjesto i vrijeme nastanka, autora fotografije, te imena osobe ili sudionika i njihove godine rođenja i smrti. Obuhvaćeno vremensko razdoblje je od posljednjih desetljeća 19. stoljeća od kada datiraju najstarije fotografije do 60-ih godina 20. stoljeća, a većina njih je nastala između dva svjetska rata. Ovdje se prvi put iznosi i dio fotografija prvog konavoskog fotografa amatera Vuka Klaića – Krtice koji je po svemu sudeći svoju aktivnost započeo osamdesetih godina 19. stoljeća.

„U Konavlima je bio običaj javno pokazivati fotografije što je jedna od najvažnijih vrijednosti ovoga medija jer prisjećajući se vlastite prošlosti izgrađujemo svoj identitet, a egzistenciji dajemo svrhu, smisao i vrijednost. Katalog je prilog budućim istraživanjima brojnih konavoskih tema.” – istaknule su autorice kataloga izložbe.

dpp

U Kuli Norinskoj svečano je otvoren Centar za obuku operativnih snaga civilne zaštite. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 7,5 milijuna kuna.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije svečanom otvorenju nazočili su župan Nikola Dobroslavić, zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević.

- Čestitam vatrogasnim postrojbama, domaćem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kula Norinska, Općini, ali i svim ostalim pripadnicima operativnih snaga civilne zaštite. Ovaj centar je prvenstveno namijenjen njima i zasigurno će im biti od velike pomoći u njihovoj radu. Dubrovačko-neretvanska županija će i dalje, u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA, pomoći u korištenju europskih sredstava. Zaista je dobro da imamo europska sredstva za sve projekte koji su jako vrijedni i koje bismo bez njih teško realizirali. - poručio je župan Nikola Dobroslavić.

Okupljenima na svečanosti, među ostalim su se obratili i načelnik Općine Kula Norinska Nikola Krstičević te zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović.

Današnjem svečanom otvaranju nazočili su brojni predstavnici vatrogasnih postrojbi s područja Dubrovačko-neretvanske županije, predstavnici Crvenog križa, HGSS-a, Ravnateljstva civilne zaštite te Splitsko-dalmatinske županije.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić primio je danas u nastupni posjet veleposlanika Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj Juana Gonzáleza-Barbu.

Tijekom razgovora Gonzalez-Barba izrazio je zanimanje za potencijale u razvoju gospodarstva županije, posebice poljoprivrede i obnovljivih izvora energije. Istaknuo je i kako sad, nakon što se i sam uvjerio u prirodne ljepote naše županije, razumije zašto je turizam primarna djelatnost.

U svjetlu trenutnih događanja, bilo je govora i o ulasku Hrvatske u Schengen i važnosti te odluke za sve stanovnike RH.

Župan Nikola Dobroslavić upoznao je veleposlanika s bogatom poviješću i kulturom županije, posebice Dubrovnika i Stona te istaknuo kako je upravo to, uz iznimne prirodne ljepote, najbolja pretpostavka za razvoj turizma, koji zato i je naša glavna gospodarska grana. Dodao je i kako se glavni projekti Županije temelje na prometnom povezivanju, prije svega cestovnom, ali i izgradnji lučke infrastrukture. Pelješki most bio je naš najvažniji infrastrukturni projekt, kazao je župan, a s čime se složio i veleposlanik Gonzalez-Barba.

Kazao je i kako Hrvatska prijateljska zemlja Španjolskoj, a što se posebno odnosi na Dubrovnik, po kojemu je Hrvatska i prepoznatljivija, ali i zbog kojeg je omiljeno odredište španjolskih turista.

dpp

Gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima održao je u petak radni sastanak s ravnateljicama osnovnih škola kojima je Grad Dubrovnik osnivač na temu školskog obroka za sve učenike. Sastanku su nazočile ravnateljice OŠ Ivana Gundulića Vedrana Elez, OŠ Montovjerna Lucija Vujicom, OŠ Lapad Nikolina Soko, OŠ Antuna Masle Roberta Soko, OŠ Marina Držića Veronika Šmanjak i OŠ Marina Getaldića Silvana Bjelovučić.

„Nadležni upravni odjel zatražit će od Ministarstva znanosti i obrazovanja uputu o postupanju vezano uz odluku Vlade Republike Hrvatske o financiranju besplatnog školskog obroka za sve učenike osnovnih škola, usuglašeno je na sastanku. S obzirom na postojeća prostorna ograničenja za pripremu i posluživanje jela za učenike, za svu djecu organizirat će se nutritivno vrijedni hladni obrok sukladno smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i to dok se ne steknu infrastrukturne i resorne mogućnosti za uvođenje toplog obroka.” - navode u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

„Preduvjet ovoj mjeri je provođenje postupka javne nabave za dobavljača hrane, što je Grad Dubrovnik u obvezi kao jedinica lokalne samouprave. Organizacija produženog boravka za učenike prvih i drugih razreda neće biti obuhvaćena ovim izmjenama te će za njih uvjeti prehrane, odnosno toplog obroka i užine, ostati jednaki kao i do sada.” - navodi se u priopćenju.

dpp

Koordinacija za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorila je u petak da će zbog odluke HZZO-a o snižavanju cijena više od 200.000 pacijenata ostati bez pomagala od početka iduće godine, a zalihe pojedinih proizvoda neće biti dostupne već za tjedan dana. HUP-ova Koordinacija za medicinske proizvode zatražila je hitno povlačenje jednostrane odluke HZZO-a o snižavanju cijena medicinskih i ortopedskih pomagala ističući da će njome više od 300 medicinskih proizvoda postati nedostupno hrvatskim pacijentima.

Ističu da su odlukom HZZO-a najugroženiji bolesnici s teškom inkontinencijom kojima su potrebne pelene, ulošci, podmetači te osobe s invaliditetom koje se koriste ortopedskim pomagalima.

- Cijene su ove godine otišle 30 do 40 posto gore u puno segmenata pa su 'škare' porasta nabavnih cijena i troškova te stalnog spuštanja cijena na popisu pomagala dovele do toga da je veliki broj proizvoda ugrožen i neće biti u mogućnosti biti isporučen. - kazao je dopredsjednik HUP-Koordinacije za medicinske proizvode Marko Husić.

Među 300 medicinskih proizvoda koji neće biti dostupni bolesnicima su dječja aktivna kolica, hodalice za djecu, aktivna kolica za odrasle, svi rezervni dijelovi za invalidska kolica, većina protetičkih stopala i koljena, silikonske navlake za bataljak, pelene za odrasle svih dimenzija, pelene za djecu, anatomski ulošci, podloge za inkontinenciju, pojedine vrste obloga za ranu.

Osim hitnog povlačenja odluke HZZO-a i usklađivanja cijena s općom stopom inflacije, Koordinacija traži izmjene HZZO-ova Pravilnika o mjerilima za određivanje cijena, uklanjanje mehanizma automatskog spuštanja cijene za svaku novu prijavu proizvoda te promjenu standarda pomagala i uvrštenje novih pomagala.

Predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije i četverostruka paraolimpijka Ana Sršen kazala je da je lista ortopedskih pomagala loša, u opskrbi s pomagalima prestigle su nas Slovenija, Srbija i BiH.

- Ako se osobe opskrbljuju nekvalitetnim, tehnološki zaostalim pomagalima onda su one i najskuplje za državu jer se ne zapošljavaju ni odlučuju za roditeljstvo. - kazala je.

Istaknula je da je samo dva posto od 220.000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi zaposleno, a jedan od razloga su loša pomagala.

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina poručio je da HZZO, inzistiranjem na nepromjenjivosti cijena za ortopedska i druga pomagala ili čak i njihovim snižavanjem u vremenima poskupljenja, pokazuje potpunu neosjetljivost za društvena događanja i ne uzima u obzir potrebe građana.  

Južni

Još od prvog otvorenja Dubrovački zimski festival dijeli javnost jer dio smatra da takav festival nije u duhu dubrovačke tradicije, a ima i onih koji samo smatraju kako kućicama nije mjesto na Stradunu.

Ove godine, nakon što je upaljena prva adventska svijeća i otvoren Festival, primjedbe je iznio dubrovački gradski vijećnik Hrvatskih suverenista Krešimir Marković, koji smatra da „vilenjacima, djedovima mrazovima i svim tim mitskim bićima koja se vezuju uz Božić, nije mjesto na Dubrovačkom zimskom festivalu”.

- Biskupiji, odnosno za četiri župe i Gradu u Dubrovniku idu sve pohvale za otvaranje festivala i paljenje prve adventske svijeće. Prvu je svijeću upalio gradonačelnik i bio je to jedan prekrasan trenutak koji nas uvodi i adventsko vrijeme i proslavu blagdana Kristova rođenje. U zraku se osjećalo to predbožićno vrijeme, suho, lijepo, pun Stradun ljudi, baš prekrasno ozračje. Bilo je prelijepo vidjeti i slušati taj dječji zbor ispred crkve svetoga Vlaha i program koji su pripremili s gospođama Dražić, kojima svaka čast na trudu jer zaista sebe daju Gradu kroz pjesmu i rad s djecom. I koncert Dalmatina bio je prekrasan. - kazao je Marković, ali onda je i naveo što mu je to na otvorenju festivala zasmetalo.

- Posebno me pogodilo kad su voditelji tog programa prije koncerta Dalamtina naglašavali nekakve vilenjake, djedove božićnjake, djedove mrazove... Ja ne znam otkuda te izmišljotine. Tko su ti djedovi božićnjaci, koji je lik taj Djed Mraz i ima li on ikakve veze s kršćanskom kulturom? To nema nikakve veze s dubrovačkom tradicijom.- rekao je Marković te istaknuo kako naglasak treba staviti na svece.

- Mi imamo svetu Luciju, svetoga Nikolu, maloga Isusa. To su ti likovi koji donose djeci darove i bilo bi lijepo da se u tom smjeru ubuduće promišlja Dubrovački adventski zimski festival. - smatra Marković.

- Pozivam Grad, a i kao vijećnik sam na Gradskom vijeću otvoreno zamolio da maknemo te likove koji nemaju veze s nama, s našom kršćanskom, hrvatskom i dubrovačkom tradicijom. Trebamo se držati onoga što jesmo i što baštinimo, a to su sveta Lucija, sveti Nikola i mali Isus koji djeci donose darove. - kazao je Marković.

- Mislim da je i sveti Vlaho prevrtao očima na sve te likove – vilenjake i djedove mrazove, jer tko su ti likovi. Oni proizlaze iz američkog i skandinavskog marketinga i nemam ništa protiv da oni tamo to njeguju, ali oni nemaju veze s nama i nije im ni u kojem kontekstu mjesto na našem Festival, posebno u adventskom vremenu pripreme proslave blagdana Kristova rođenja. Kršćanska i dubrovačka baština, kultura i tradicija vezana je uz stvarne likove koji djeci donose darove, ljude koji su svojim životom posvetili vjeri, koje štujemo i koji su podignuti na čast oltara. Mi trebamo njegovati i nuditi svijetu i turistima našu tradiciju. - kazao je Marković te kao pozitivan primjer istaknuo uprizorenje živih jaslica.

- Uprizorenje živih jaslica je jedan prekrasan kršćanski motiv koji svake godine u Gradu okupi veliki broj ljudi i djece pa čak i turista koji budu oduševljeni tim uprizorenjem i to je naša tradicija koju trebamo njegovati. - rekao je Marković i osvrnuo se na Djeda Mraza iz Finske koji je u sklopu svoje zimske turneje ove godine po prvi put posjetio Dubrovnik.

- Greška je da se takvo nešto u Gradu događa. Kakav Djed Mraz iz Finske! Neka on bude u Finskoj, ali mi imamo svetoga Nikolu i njega treba štovati, a ne Djeda Mraza. On pripada jednoj potpuno drugoj kulturi koja nema tu duhovnu i religioznu dimenziju. Razumijem da u ovo vrijeme blagdana neki ljudi žele zaraditi, ali oni ne promiču tu duhovnu dimenziju Adventa. - naglasio je Marković.

Iz kućica u vrijeme Adventa i pripreme za proslavu Božića mame građane ićem i pićem, ističe Marković, koji je inače i vjeroučitelj, ali dobro je, govori, da se ljudi druže i okupljaju.

- I druženje je dio pripreme za Božić. Čovjek je biće s pet dimenzija i zašto bismo imali nešto protiv tijela. Dakle, ne treba biti protiv, ali treba biti umjeren. Na kraju krajeva, i medicina danas govori i upozorava na pretilost koja nije dobra. No, uz kućice se ljudi druže, okupljaju i zabavljaju, i to je dio rituala, a Božić je i blagdan zajedništva i radosti, poseban je to blagdan i u liturgijskoj i u kalendarskoj godini. - kazao je Marković.

Počinje izrada projektne dokumentacije za novu dvoranu u Gospinu polju, koja će, najavio je gradonačelnik Mato Franković, biti spremna za Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. godine. Dubrovnik i Imotski postaju gradovi prijatelji, Nastavljeno je stipendiranje 20 vukovarskih studenata.

NOVA DVORANA U GOSPINU POLJU BIT ĆE SPREMNA ZA SVJETSKO RUKOMETNO PRVENSTVO 2025.

Nova sportska multifunkcionalna dvorana u Gospinu polju bit će završena do zadanih rokova, odnosno spremna za Svjetsko rukometno prvenstvo 2025., a njezinom izgradnjom ujedno ćemo riješiti problem dvoranskog sporta u Dubrovniku za narednih 50 godina, rekao je gradonačelnik Mato Franković, prigodom potpisivanja ugovora s odabranim izvođačem za izradu projektne dokumentacije buduće dvorane.

Predmet ugovora je izrada glavnog i izvedbenog projekta s troškovnikom dvorane u Gospinu polju na temelju Idejnog rješenja. Slijedi ishođenje građevinske dozvole i osiguravanje potrebnih financijskih sredstava.

- Već smo započeli razgovore po pitanju financija za samu gradnju, gdje računamo dijelom i na EU fondove te druge izvore jer postoji cijeli niz mogućnosti i gledamo što je od toga najrealnije.- kazao je gradonačelnik Franković.

Izgradnjom nove i obnovom postojeće dvorane, Dubrovnik će dobiti dvoranski kompleks, prvi takvog opsega u Europi, koji će omogućiti da u budućnosti budemo domaćin brojnim svjetskim natjecanjima u dvoranskim sportovima. Osim za sport, multifunkcionalni prostor koristit će se za održavanje kongresa, koncerata i druge kulturne sadržaje.

Prema prihvaćenom idejnom rješenju, objekt će na tri etaže imati dvije dvorane, veću - koja zadovoljava rukometne standarde i manju - za zagrijavanje. Veća dvorana ujedno će se moći podijeliti na šest dijelova. Kapacitet gledališta bit će oko 4.000 sjedala, dok će u podzemnoj garaži biti smješteno 400 parkirališnih mjesta za osobne automobile.
Ugovor za izradu glavnog i izvedbenog projekta multifunkcionalne dvorane Gospino polje, vrijedan 3.681.250,00 kuna s PDV-om, danas su potpisali u ime Grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković te u ime tvrtke KAP4 d.o.o. iz Zagreba, koja je posao dobila na javnom natječaju, direktor Nikola Miletić.

Rok za izvedbu prve faze - izradu glavnog projekta s pripadajućim troškovnicima dostatnim za provođenje postupka javne nabave usluga je 60 dana od dana potpisa Ugovora, dok je rok za drugu fazu - izradu izvedbenog projekta, također 60 dana, od dana usvajanja glavnog projekta od strane naručitelja.

UPORABNA DOZVOLA ZA HIDRANTSKU MREŽU NA LOKRUMU

Javna ustanova Rezervat Lokrum ishodila je uporabnu dozvolu za izgrađenu hidrantsku mrežu visoke zone otoka Lokruma, a na temelju prethodno provedenog tehničkog pregleda građevine.

Sustav se sastoji od 16 novih hidranata, cjevovoda ukupne duljine 2735 metara, vodospreme volumena 250 kubika i crpne stanice Royal s pripadajućim cjevovodima duljine 403 metara.

Izgradnjom nedostajuće hidrantske mreže visoke zone otoka Lokrum osigurana je adekvatna protupožarna zaštita i vodoopskrba pitkom područja iznad kote 30 metara nadmorske visine, omogućena je brza intervencija vatrogasaca te je povećana razina zaštite od požara cijelog otoka.

Osiguranje održivog i odgovornog korištenja i očuvanje otoka Lokruma,  posebnog rezervata šumske vegetacije, jedna je od aktivnosti definiranih Akcijskim planom Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom Dubrovnika. U tom pogledu, ispunjavajući obveze iz Plana upravljanja, putem nadležnog Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, izrađen je Plan nosivog kapaciteta s Akcijskim planom upravljanja posjetiteljima u rezervatu Lokrum te je definiran sadržaj samostanskog kompleksa kao i pokrenuta izrada projektne dokumentacije obnove benediktinskog samostana. Izrađena je i krajobrazna studija za administrativno područje Grada Dubrovnika, koja uključuje i područje otoka Lokruma.

DUBROVNIK I IMOTSKI POSTAJU GRADOVI PRIJATELJI

Gradonačelnici Dubrovnika i Imotskog, Mato Franković i Ivan Budalić sa suradnicima održali su danas radni sastanak na temu bratimljenja dvaju gradova.

Kako je istaknuo dubrovački gradonačelnik Mato Franković, ovo će biti prvo bratimljenje Dubrovnika s nekim gradom u njegovom mandatu i to prvi hrvatski grad nakon Vukovara, među dvanaest trenutačnih gradova prijatelja.

- Puno toga kroz povijest, od vremena Dubrovačke Republike do danas, vezuje Dubrovnik i Imotski, a posebno razdoblje Domovinskog rata kada su se Imoćani istaknuli na našem bojištu i sudjelovali u oslobađanju hrvatskog juga. - kazao je u ovoj prigodi gradonačelnik Franković.

Imotski gradonačelnik Ivan Budalić prisjetio se svog sudjelovanja u Domovinskom ratu na dubrovačkom području ističući kako takvu povezanost želi i za buduće naraštaje, ali kroz suradnju na projektima iz kulture, sporta, gospodarstva.

U imotskom izaslanstvu bio je predsjednik Gradskog vijeća Grada Imotskog Perica Tucak, a u dubrovačkom predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, međunarodnu i regionalnu suradnju Zrinka Raguž, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika Katarina Doršner i predstavnik Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku Blaž Pezo.

Prijedlog o bratimljenju dva grada prvo ide Gradskom vijeću na suglasnost, nakon čega se za Dan Grada i Festu svetog Vlaha očekuje i svečano potpisivanje Protokola o suradnji.

GRAD DUBROVNIK STIPENDIRA VUKOVARSKE STUDENTE

Grad Dubrovnik nastavlja provoditi dugogodišnji program stipendiranja vukovarskih studenata i u akademskoj 2022./2023. godini.

Naime, Grad Dubrovnik već dugi niz godina stipendira studente grada prijatelja Vukovara i to na način da 10 vukovarskih studenata stipendira s iznosom od 800,00 kuna mjesečno tijekom 10 mjeseci trajanja akademske godine.

Sporazum se potpisuje za svaku pedagošku godinu nakon donošenja proračuna Grada Dubrovnika, a sredstva potrebna za isplatu stipendija Grad Dubrovik uplaćuje Gradu Vukovaru u mjesečnim iznosima u razdoblju siječanj – rujan, osim za mjesece srpanj i kolovoz, kada se ne uplaćuju stipendije. U siječnju svake godine doznačuju se sredstva za stipendije koje se odnose na listopad, studeni i prosinac tekuće godine te siječanj iduće.

Prema dostavljenim izvješćima o provođenju mjere stipendiranja od strane Grada Vukovara, vukovarske studentice i studenti, korisnici stipendija, studijske programe pohađaju na sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, ali i u Varaždinu, Zadru ili Puli.

Dva grada prijatelja, ujedno simboli Domovinskog rata, Sporazum o suradnji potpisali su još ratne 1993. godine u Dubrovniku, a stipendiranje vukovarskih studenata, tek je jedan od brojnih primjera međusobne suradnje.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon četiri desetljeća jučer je za javnost ponovno otvorena barokna kapelica u Kneževu dvoru u Dubrovniku posvećena rođenju Blažene Djevice Marije. Kneževa kapelica izgrađena je odlukom Maloga vijeća krajem 1459. godine.

Kako se knezu u to vrijeme zabranjivalo izlaziti iz Dvora privatnim povodima, bogoslužje se za njega i njegovu obitelj odvijalo u kapelici. U potresu koji je zadesio Dubrovnik 1667., stradala je i kapelica u kojoj je knez Šimun Getaldić (Ghetaldi) poginuo tijekom jutarnje mise. Nakon potresa, kapelica je podignuta 1690. – 1691. u baroknom stilu prema projektu poznatog sicilijanskog arhitekta, dominikanca Tommasa Marije Napolija (Palermo, 1659. – 1725.).

Ovalnog je tlocrtnog oblika iznimnog za Dubrovnik. Klasicistički zidni oslici koji su prikazivali scene iz Marijinog života vidljivi su u fragmentima. Fani Župan, Veronika Šulić i Paula Borković iz Hrvatskog restauratorskog zavoda obavile su restauraciju zidnog oslika.

Kapelicu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr.sc. Julijana Antić Brautović, a prigodnim riječima obratila se i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, dok su otvaranje kolendom uveličali članovi Folklornog ansambla „Linđo“.

Svečano otvaranje kapelice održano je u sklopu programa “Osam stoljeća dubrovačkoga kolendavanja“ kojeg su povodom uvrštenja dubrovačkoga kolendavanja u nacionalni Registar zaštićene nematerijalne baštine, organizirali Dubrovački muzeji uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija RH.

Tim povodom, u Lazaretima je održan i znanstveno – stručni skup kojim se sagledalo slojevito osamstoljetno kolendarsko nasljeđe dubrovačkoga i širega hrvatskoga prostora. Sudionici skupa bili su doc. dr. sc. Jelena Obradović Mojaš, prof. Krešimir Magdić, viši kustos Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre, prof. dr. sc. Ljiljana Marks, prof. dr. sc. Tomislav Galović, kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić i arhivist Državnog arhiva u Dubrovniku Tonko Barčot, koji su svojim znanstveno-istraživačkim prinosima osvijetlili povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti s etnološkog, etno-muzikološkog, folklornog i književno-povijesnog aspekta.

Nakon skupa, iz atrija Kneževa dvora krenula je tematska šetnja uz stručno vodstvo doc. dr. sc. Jelene Obradović Mojaš. U šetnji "dubrovačkim vremenom od kolendavanja" posjetitelji su se upoznali s povijesnom građom u Državnom arhivu u Sponzi, Akademijinoj Zbirci Baltazara Bogišića, Franjevačkom samostanu Male braće i Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, a riječ je o bogatoj građi koja do sada nije bila predstavljana široj javnosti.

dpp

Mnogima je jasno da se pad iseljavanja stanovnika iz povijesne gradske jezgre Dubrovnika i dalje nastavlja. Mnogi starosjedioci, koji su odoljeli prodaji svojih kuća i stanova po visokim cijenama, izgleda da više ne mogu trpjeti stanje u Gradu. Činjenica je da imalo veću spenzu treba obaviti izvan grada, te da su u Gradu ostali gotovo samo restorani i drugi ugostiteljski i objekti namijenjeni turizmu, a da ne spominjemo velike gužve i buku u ljetnim mjesecima.

Kako bi utvrdili koliko stvarno ljudi živi unutar zidina, te kako oni zapravo žive, Gradski kotar Grad u suradnji sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, te u okviru Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“, usvojenog lani na dubrovačkom Gradskom vijeću, započeo je s internim popisom stanovništva u starog gradskoj jezgri.

Broj stanovnika u staroj gradskoj jezgri godinama je već tema, o kojoj mnogi govore, a teško je doći do točnih podataka, ili se oni neprestano mijenjaju. Tako je 2011. prema podacima popisa stanovništva Državnog zavoda za statistiku u povijesnoj jezgri Dubrovnika živjelo 2116 stanovnika. Nakon toga, Zavod za obnovu Dubrovnika objavio je studiju pod nazivom „Sociološko-demografska studija - Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika u Gradu omeđenom zidinama 2016. godine“ prema kojoj je 2016. u povijesnoj jezgri Dubrovnika bilo 1.557 stalnih stanovnika. Rezultati zadnjeg službenog popisa stanovnika se još očekuju.

Presjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović je na Facebook stranici GK-a naveo kako je ove godine evidentirano 1770 birača, što je više od ukupnog broja ljudi 2016. godine te je naglasio kako „svi žive u Gradu, a nema kučka“. On također tvrdi kako su se na zadnjem državnom popisu 2021. godine čiji rezultati nisu još objavljeni, putem interneta popisivali ljudi koji ne žive u Gradu. Smatra i kako je bitno vidjeti koliko ima starih, a koliko mladih stanovnika.

„S depopulacijom se treba boriti, a bori se brojkama“, poručio je Krstulović, navodeći kako će podaci iz tog popisa biti tajni i mogu se koristiti samo za demografsku studiju stanovništva, te se ne možete ostvariti bilo kakvu beneficija ili kazna. Zavod za obnovu Dubrovnika je zadužen za čuvanje podataka i uništavaju se nakon pet godina.

„Tko vas popisuje? Popisuju vas ljudi koje znate, vaši susjedi i sugrađani koji žive u vašem susjedstvu a kako ne bi bilo muljanja s lažnim prijavama. Zašto pitanja? Jer se iz njih iščitava ukupna situacija kako ljudi žive u Gradu. Popisivanje traje do 31. prosinca 24 sata.“ - naveo je također Krstulović na Facebook stranici Gradskog kotara Grad.

Gradu Dubrovniku odobrena su sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 724.835 kuna za projekt „Nabava podzemnih spremnika za Grad Dubrovnik“.

Kroz projekt ukupne vrijednosti 1.812.089 kuna Grad Dubrovnik nabavit će 23 podzemna spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada volumena tri kubična metra, a predviđeno je i održavanje četiri edukativne radionice te tiskanje promotivnog materijala.

Osnovne prednosti ovakvih spremnika, uz veliki kapacitet, jesu primjereniji vizualni izgled i manji broj odlagališta na ulicama, smanjenje neugodnih mirisa, uštede na prostoru te dugi vijek eksploatacije samih spremnika.

Projekt „Nabava podzemnih spremnika za Grad Dubrovnik“ u listopadu 2022. godine prijavljen je na Javni poziv za sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uz zatraženi iznos sufinanciranja 40 posto ukupne vrijednosti projekta, odnosno 724.835 kuna, koliko je i odobreno. Sredstva Fonda osigurana su Odlukom o raspodjeli rezultata i načinu korištenja viška prihoda u 2022. godini.

Nabavom podzemnih spremnika uspostavit će se kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode te poticanja unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine odloženog otpada na odlagalištima.

dpp

Grad Dubrovnik nastavlja provoditi dugogodišnji program stipendiranja vukovarskih studenata i u akademskoj 2022./2023. godini.

Već dugi niz godina dubrovačka gradska uprava stipendira studente prijateljskog grada Vukovara i to na način da 10-ero vukovarskih studenata dobija 800 kuna mjesečno tijekom trajanja akademske godine.

Sporazum se potpisuje za svaku pedagošku godinu nakon donošenja proračuna Grada Dubrovnika, a sredstva se uplaćuju Gradu Vukovaru u mjesečnim iznosima.

Vukovarske studentice i studenti, korisnici stipendija, studijske programe pohađaju na sveučilištima u Zagrebu i Osijeku, ali i u Varaždinu, Zadru ili Puli.

Dva grada prijatelja, ujedno simboli Domovinskog rata, Sporazum o suradnji potpisali su još ratne 1993. godine u Dubrovniku, a stipendiranje vukovarskih studenata, tek je jedan od brojnih primjera međusobne suradnje.

dpp

Umjetnička galerija Dubrovnik u sklopu programa Dubrovačkog zimskog festivala i ove godine organizira besplatna stručna vodstva po gradu pod nazivom “Umjetnici iz fundusa UGD u javnom prostoru” koje vodi kustosica Umjetničke galerije Dubrovnik Jelena Tamindžija Donnart.

Prvo je vodstvo održano jučer. Sastanak je bio ispred katedrala, a vodstvo je uključivalo razgled ostvarenja modernih umjetnika s kraja i početka 20. stoljeća i njihovo djelovanje u Dubrovniku, bilo da Gradu pripadaju svojim rođenjem ili su se svojim likovnim djelovanjem istaknuli.

Vodstvo uključuje lokacije Kazalište Marina Držića, Meštrovićev kip Marina Držića, Bukovčev oslikani svod kazališta i Meštrovićevo revolucionarno likovno djelovanje u Gradu i povijest naručivanja spomenika javnim osobam u Dubrovniku, vitraji Iva Dulčića na crkvi sv. Vlaha i povijest crkve te Stradun kao inspiraciju umjetnicima.

Vodstvo se završilo u Pilama gdje se detaljnije objasnio projekt Meštrovićeve transformacije ulaza u Pila i poznate skalinade u Pilama i Posatu.

dpp