U Općini Dubrovačko primorje ima više službenih mobitela nego ljudi, tvrdi predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara te od načelnika Nikole Knežića traži da u trgovinu vrati iPhone koji je navodno kupio na račun Općine.

„Jeste li znali? Među nevjerojatnim podacima o broju tarifa i mobitela u Općini Dubrovačko primorje, svakako iskače podatak da naš načelnik Nikola Knežić na račun općine ima dvije tarife i telefon Apple Iphone 13 Pro, a za koje stanovnici naše bogate općine izdvajaju čak do 900 kuna mjesečno. Općina još uvijek odbija dati popis koje osobe su zadužene za koju tarifu i koji mobitel, ali i to ćemo izvući uz pomoć važećih zakona RH!” - napisao je predsjednik Općinskog vijeća Vlaho Mozara čija lista inače i drži većinu dok je načelnik Nikola Knežić član HDZ-a.

„Nemar i megalomanija s mobitelima i telefonijom našu općinu košta najmanje 50 tisuća kuna godišnje. Predlažemo načelniku da odmah vrati ovaj Iphone u trgovinu, a mi ćemo napraviti sve da preusmjerimo ove novce u udvostručavanje naknada za novorođenčad!” - naveo je Mozara.

Priložio je i sljedeću fotografiju:

dpp

Uoči Dana dubrovačkih branitelja, ujedno obljetnice najtežeg napada na Dubrovnik 6. prosinca 1991. godine kada je grad herojski obranjen, predstavnici Grada Dubrovnika danas su položili vijence i zapalili svijeće na spomen-obilježjima na gradskom području.

Počast braniteljima i civilima stradalim u obrani Dubrovnika i hrvatskog juga u Domovinskom ratu odana je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja u Komolcu, Novoj Mokošici, Mokošici, na Osojniku, pred spomen - obilježjem kod broda Sveti Vlaho u parku na Batali te kod spomen - obilježja na Bosanci i Strinčjeri.

dpp

U Dubrovniku je danas održana utrka serpentinama na Srđu poznata pod nazivom „Utrka stazom deva”.

Serpentine koje vode do tvrđave Imperial u Domovinskom ratu bile su jedini put za opskrbu branitelja koji su odolijevali neprijateljskim napadima, a ujedno i jedini put za izmjenu snaga Zbora narodne garde i kasnije Hrvatske vojske. Oni koji su vršili opskrbu branitelja na Srđu sve su prenosili rukama, odnosno na leđima te su tako dobili nadimak „deve”.

Ovogodišnja „Utrka stazom deva”, koja se već tradicionalno održava uz Dan dubrovačkih branitelja, trčala se za Dubrovkinju Doris Bender koja boluje od teške plućne bolesti.

dpp

Dubrovački biskup Roko Glasnović trebao je u subotu ispred Kneževa dvora u Dubrovniku zapaliti drugu adventsku svijeću. Ipak, u njegovu društvu i umjesto njega učinio je to bivši dubrovački biskup, a sadašnji zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić. Nije došao Puljić u Dubrovnik kako bi palio lažnu adventsku svijeću na letriku, stigao je kako bi u Kazalištu Marina Držića, možda i uz ustupanje prostora mukte, promovirao svoju knjigu o pohodu Pape Ivana Pavla II. u Dubrovnik.

Kako je srdačno Puljiću ustupljen prostor KMD-a, novi dubrovački biskup Glasnović iskoristio je priliku pa mu je jednako srdačno ulizivački ustupio tu, kao nekakvu čast, da pritisne prekidač na onom što se ispred Dvora naziva adventskom svijećom. Vas su sretni bili obojica. Glasnović jer se „uvukao” nadbiskupu, a Puljić jer je u Dubrovniku dobio pozornost koju nije zaslužio svojim djelima u Gradu, osim u kakvoj rubrici koja govori kako svome petku post jako dobro zna.

U tom činu pritiskanja prekidača naime ima dosta simbolike, ali ne božićne, nje ponajmanje. Taj čin govori o novom pravcu Dubrovačke biskupije nakon odlaska Dubrovčanima obožavanog biskupa Mate Uzinića, kojem će se po časti službe i, što je najvažnije, po tome kako ga je narod prihvatio, u skoro vrijeme teško tko približiti. Glasnović neće sigurno. Otkako je došao na mjesto dubrovačkog biskupa nit' viri nit' piri. Glasnovićeva agenda, poput one „uzoritog” mu Puljića, zasad se više od brige za stado ogleda u izreci „u se, na se i poda se”.

Na stranu zapravo sasvim bezvezni, blijedi i od naroda otuđeni biskup Glasnović, može ga se i takvog pretrpjeti. OK, možda je to čak i prekritično prema Glasnoviću, Janjevcu koji od Janjevaca ništa o Dubrovniku još naučio nije, ali što ćemo kada je Uzinić postavio standarde... Kad se ti standardi postave manje elokventnima teško ih je pratiti. Puno važnije pitanje od samog Glasnovića je zapravo u kojem pravcu s njim ide Dubrovačka biskupija ukazivanjem bilo kakve časti Puljiću više no što je potrebno od nekakve protokolarne dužnosti po njegovoj nadbiskupskoj funkciji.

Naime, bivši dubrovački biskup Puljić u Dubrovačkoj biskupiji, točnije kod Mate Uzinića, i nije bio baš rado viđena osoba otakako je napustio dubrovačko stado, u kojem uistinu samo simboličke ovce i pokoji jarac u Puljiću mogu prepoznati učenje Katoličke Crkve. Poniznost, a o pokori (d.o.o.) da i ne govorimo, u tom je čovjeku teško prepoznati. Postoji dakako, mimo katoličkog nauka i dojma o Puljiću, koji kod nekog može biti i dobar, jednako dobar i konkretan razlog zašto je Puljić u službi Mate Uzinića bio ne baš omiljen gost.

Bivši dubrovački biskup Želimir Puljić fino je naime „zavalio” Dubrovačku biskupiju. Ako ne i sumnjivo, a onda u najmanju ruku loše poslovanje niza tvrtki koju je Biskupija osnivala i povezanost s istim takvim drugim tvrtkama, u kojima je imala udjela, u vrijeme biskupa Puljića, Dubrovačku biskupiju, da je riječ o dioničkom ili društvu ograničene odgovornosti, odvelo bi u stečaj. Možda, eto samo možda, da nije riječ o crkvenoj instituciji, njeno poslovanje moglo je zaslužiti i pozornost nekih drugih institucija. Puljić je na koncu Dubrovački biskupiju napustio ostavivši u nasljeđe gotovo 50 milijuna kuna duga, kojeg je nakon njega vraćao Uzinić i u deset godina uspio ga smanjiti za 25 milijuna kuna.

Taj Puljić jučer je u Dubrovniku upalio adventsku svijeću. Kad to vidi, čovjeku dođe da zapali bor i do daske odvrne onu Mate Bulića: „Gori, goriii, gori borovina...”

Udruge pacijenata i proizvođači lijekova uputili su niz kritika na prijedlog izmjena pravilnika o stavljanju lijekova na listu HZZO-a, koji će, tvrde, dovesti do nestašica lijekova i diskriminacije hrvatskih pacijenata u odnosu na druge zemlje EU.

Zbog mjera uštede, otežava se dostupnost inovativnih terapija, provodi se diskriminacija i ugrožava temeljno ljudsko pravo na pravodobnu terapiju, samo su neke od 238 primjedaba koje su stigle tijekom javnog savjetovanja na predložene izmjene Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na listu HZZO-a i način utvrđivanja cijene lijekova koje će plaćati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Novim pravilnikom se predlaže da lijek s novom djelatnom tvari, prije nego što dobije odobrenje u Hrvatskoj, prethodno mora biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset država članica Europske unije.  

Od farmaceutskih tvrtki tražit će se detaljnija dokumentacija, posebna analiza troškova i učinkovitosti, podaci o kliničkim ishodima, kao dokaz da je lijek apsolutno učinkovit i nužno ga je koristiti u liječenju.

HZZO će posebno razmatrati stavljanje na listu iznimno skupih terapija, a cijena prvog biosličnog lijeka, koji se predlaže, morat će biti najmanje 30 posto niža od cijene sličnog lijeka koji je već na listi HZZO-a.

Javna rasprava provedena je od 28. listopada do 27. studenoga, a sudionici su tražili od Ministarstva zdravstva povlačenje pravilnika, obustavu procedure i osnivanje radne skupine, a tek onda "internetsko savjetovanje". Pravilnik bi trebao stupiti na snagu u prvom kvartalu iduće godine.

U Inovativnoj farmaceutskoj inicijativi (IF!), koja okuplja inovativne proizvođače lijekova na hrvatskom tržištu, ističu da je trenutačno više od 8000 lijekova u završnim fazama kliničkih ispitivanja. No, pitanje je kada će ti lijekovi postati dostupni hrvatskim pacijentima jer bi ubuduće novi lijek trebao biti odobren na račun državnog osiguranja u najmanje deset drugih članica EU, a tek onda će ga razmatrati u Hrvatskoj. 

"Pravilnik je pisao osiguravatelj kojemu su u fokusu uštede - što kasnije, što manje i što jeftinije, a ne dobrobit pacijenata", upozorava iF!.

Udruge pacijenata upozoravaju da će se posebno "udariti" na inovativne, posebno skupe lijekove, odnosno na oboljele od bolesti za koje sada nema terapije.  Hrvatska je već sada među četiri najgore članice EU po dostupnosti inovativnih terapija, a stanje će se dodatno pogoršati, kažu udruge te prozivaju Ministarstvo da je iznevjerilo deklarirane ciljeve reforme zdravstva o povećanju dostupnosti terapijskih opcija.

Velik broj primjedbi stigao je i iz generičke farmaceutske industrije. Hrvatski proizvođač PharmaS smatra "predložene izmjene nezapamćenim udarom na farmaceutsku industriju s potpunim nemarom za moguće posljedice po zdravstveni sustav i pacijente" jer će se dodatno potisnuti cijene generičkih i biosličnih lijekova, koje su već na rubu isplativosti.

Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja okuplja proizvođače generičkih lijekova u Hrvatskoj, rekla je Hini da su ti proizvođači izloženi enormnom rastu troškova, a istovremeno se od njih očekuje dodatno snižavanje cijena. Upozorava da će biti ugrožena opskrba lijekovima, s nepovoljnim posljedicama za zdravstvo i gospodarstvo. 

Očekuje stoga da će Vlada, na čelu s Ministarstvom zdravstva, već na sastanku koji će se s predstavnicima HUP-a održati u ponedjeljak, 5. prosinca, razumjeti dosege ovoga problema te zajedno s proizvođačima lijekova u RH pronaći modele za nesmetanu opskrbu lijekovima.

U raspravu se uključila i pravobraniteljica osoba s invaliditetom koja poručuje da mjere štednje i racionalizacija potrošnje ne smiju ići na štetu osoba s invaliditetom. 

- Kako bi se ostvarila temeljna ljudska prava djece s teškoćama u razvoju kao i osoba s invaliditetom, potrebno je da svaka osoba ima na raspolaganju lijek koji će joj to u maksimalnoj mjeri omogućiti. - poručuje pravobraniteljica.

Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju "Oko" poručuje da "pacijenti, s naglaskom na djecu koja boluju od rijetkih bolesti, ne bi smjeli patiti zbog ovakvih ograničenja Pravilnika". Također se upozorava da je pravilnik stavljen u proceduru izvan Plana savjetovanja s javnošću za 2022. godinu.

Ministarstvo zdravstva odgovorilo je Hini da su se odlučili na izmjene pravilnika jer im je "cilj postizanja bržeg uvrštavanja novih i pametnih lijekova te kvalitetnijih ishoda liječenja osiguranih osoba".

Napominju da je pacijentima, na teret HZZO-a, već sada dostupan velik broj lijekova za liječenje gotovo svih bolesti, kao i vrlo skupih lijekova za liječenje rijetkih i teških bolesti, što nije slučaj i u daleko bogatijim državama EU u osnovnom državnom zdravstvenom osiguranju. Tvrde da je bilo potrebno u kratkom roku donijeti određene izmjene Pravilnika kako bi se osigurala održivost sustava i otvorio prostor za poboljšanja s naglaskom na ishode liječenja pacijenata.

Na mnoštvo prigovora da nisu oformili radnu skupinu, odgovaraju da je Pravilnik mjesec dana bio dostupan zainteresiranoj javnosti putem e-Savjetovanja.

Sve zaprimljene primjedbe pomno će se analizirati i na njih će se odgovoriti, navodi Ministarstvo. Izvješće će biti objavljeno 27. siječnja.

Južni

Jedna je osoba poginula u teškoj prometnoj nesreći na magistrali u Slanom u subotu poslijepodne.

Kako je izvijestila PU dubrovačko – neretvanska došlo je do sudara dva vozila pri čemu je uz jednu poginulu osobu više njih ozlijeđeno. Nije naveden stupanj ozlijeda, a iz policije napominju kako će tijekom očevida promet biti zatvoren.

Nadopuna: Promet je normaliziran u 19 sati.

dm

Policija još uvijek utvrđuje detalje jučerašnje tragične prometne nesreće u kojoj je život izgubio 26-godišnji mladić iz Dubrovnika, a PU dubrovačko – neretvanska danas je u priopćenju objavila kako su još dvije osobe teško i jedna lakše ozlijeđena.

Nesreća u kojoj je došlo do sudara dva vozila, dubrovačkih i splitskih registarskih oznaka, iz još neutvrđenih okolnosti dogodila se oko 16 sati na magistrali u blizini Slanog.

„U prometnoj nesreću su sudjelovala osobna vozila dubrovačkih i splitskih registarskih oznaka, a uslijed sudara, na mjestu događaja preminuo je 26-godišnji suvozač iz vozila dubrovačkih registarskih oznaka, dok je teške ozlijede zadobio 23-godišnji vozač vozila dubrovačkih registarskih oznaka i 47-godišnja suvozačica vozila splitskih registarskih oznaka. Lakše tjelesne ozljede zadobio je 45-godišnji vozač vozila splitskih registarskih oznaka.” - navodi danas PU.

„Svi ozlijeđeni su prevezi u dubrovačku bolnicu gdje su zadržani na daljem liječenju, dok je tijelo preminuloga prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se provesti obdukcija. Za vrijeme trajanja očevida, kojim su rukovodili policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik, promet na tom dijelu državne ceste bio je u potpunosti zatvoren. Okolnosti koje su dovele do ove teške prometne nesreće se još uvijek utvrđuju.” - navela je policija.

dm

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Mljet prihvatili su proračun za iduću godinu koji je planiran je u iznosu od 2,57 milijuna eura, što ga po broju stanovnika na koji se odnosi, čini jednim od većih.

- Proračun je donesen u vrlo zahtjevnom ukupnom okruženju kad su mnogi elementi koji su podloga za planiranje neizvjesni i nepredvidljivi. Ipak, temeljni ciljevi proračunskog planiranja su i dalje osigurati da Općina Mljet može izvršavati svoje zakonske nadležnosti kao jedinica lokalne samouprave, ali da to također mogu društva i ustanove koje pružaju javne usluge, te da se potiče razvoj Općine, ali da se i zaštiti standard otočnog stanovništva. – rekao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

BEZ POVEĆAVANJA DAVANJA STANOVNIŠTVA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Kako kaže Market izvorni prihodi, koji iznose oko 850 tisuća eura, planirani su na razini ostvarenja proteklih godina uz minimalne korekcije, a davanja otočnog stanovništva i otočnih gospodarskih subjekata nisu povećavana.

- Prihodi iz viših razina proračuna, oko 210 tisuća eura, planirani su realno u skladu s pripremljenim projektima i projektima u pripremi, a oni iz decentraliziranih funkcija za potrebe vatrogastva, oko 250 tisuća eura, također su na razini proteklih godina. Novac iz sredstava EU planiran je na osnovu pripremljenih, te projekata u pripremi, a realizirat će se u idućim proračunskim godinama. – pojasnio je Market.

MLJEĆANI GRADU DUBROVNIKU PRODAJU UDJELE U TVRTKAMA

Mljetska općinska uprava, prema riječima načelnika, planira dio prihoda ostvariti i prodajom Gradu Dubrovniku poslovnih udjela u trgovačkim društvima Čistoća, Vodovod i Libertas, kao i prodajom imovine, odnosno građevinskih zemljišta.

- Dio prihoda čini i preneseni višak sredstava iz prethodnih proračunskih godina i to oko 300 tisuća eura. - dodao je načelnik Market.

Market dalje govori: Troškovi općinske uprave u iznosu od oko 370 tisuća eura, unatoč inflaciji, ne planiraju se povećavati, već se zadržavaju na istoj razini uz maksimalnu racionalizaciju svih troškova. Izdaci Općinskog vijeća i Općinskog načelnika koji iznos oko 110 tisuća eura, također se zadržavaju na istoj razini uz maksimalnu racionalizaciju svih troškova. Javnoj vatrogasnoj postrojbi Mljet, kao proračunskom korisniku, osiguravaju se dostatna sredstva za normalno funkcioniranje i obavljanje svih zadaća i to u iznosu od oko 520 tisuća eura. Otočnim gospodarstvenicima osiguravaju se minimalne potpore polazeći od činjenice da im nisu povećavana davanja i planirane su u iznosu od oko 27 tisuća eura. – rekao je Market.

NA NAPLATU DOLAZI BESKAMATNI KREDIT VLADE

Ističući nadalje kako se za javne društvene djelatnosti osiguravaju nužno potrebne potpore na razini prethodnih godina i to u iznosu od 72 tisuće eura načelnik je kazao: Za socijalu, zdravstvo i slične djelatnosti osiguravaju se nužno potrebne potpore na razini prethodnih godina 44 tisuće eura. Planira se 140 tisuća eura za izradu različite dokumentacije nužne za realizaciju pojedinih planiranih kapitalnih projekata, kako za praktičnu realizaciju, tako i za ishođenja potrebnih odobrenja, te za radi kandidiranja projekata iz viših razina proračuna i sredstava Europske unije. Aktivnosti TZ Općine Mljet financirat ćemo u iznosu od oko 20 tisuća eura, što je zapravo „vraćanje“ od boravišne pristojbe. – pojasnio je načelnik.

U oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture mjetska općina planira u idućoj godini sredstva dostatna za redovno funkcioniranje i redovno, te pojačano održavanje u iznosu od oko 370 tisuće eura.

- Najznačajniji rashodi za ovu namjenu su sufinanciranje javnog otočnog prijevoza putnika i sufinanciranje izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje na području Nacionalnog parka Mljet, ali i potpora u oblasti održivog gospodarenja otpadom. – kazao je Market, dodajući kako je veliki rashod planiran i za povrat dobivenog beskamatnog zajma Republici Hrvatskoj koji dospijeva krajem 2023. godine i iznosi oko 330 tisuća eura.

KAPITALNI PROJEKTI

Kao najznačajnije kapitalne projekte koji se planiraju za 2023. godinu, ali će se njihova realizacija protegnuti i na iduće proračunske godine načelnik navodi izgradnju dječjeg vrtića u Babinom Polju za što je osigurano je financiranje iz fondova Europske unije, zatim izgradnja depoa lijekova u Babinom Polju što se zajednički financira s Dubrovačkim ljekarnama i Dubrovačko – neretvanskom županijom, uređenje suterena zgrade „bivše Općine“ u Babinom Polju uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, izgradnja Vatrogasnog doma na predjelu Žukovac kroz kandidiranje iz sredstava Europske unije, uređenje neuređenog prostora višenamjenskog putničkog terminala u trajektom pristaništu Zaglavac, Sobra, nadogradnja i uređenje zgrade „Doma Zadublje“ u Babinom Polju, te izgradnja višenamjenskog sportskog igrališta na predjelu Sikjerica vlastitim sredstvima.

- Uz te kapitalne otočne projekte intenzivno se radi i na realizaciji drugih projekata koji bi se financirali iz viših razina proračuna, odnosno iz sredstava fondova Europske unije. To su javna vodoopskrba i odvodnja otoka Mljeta izvan Nacionalnog parka Mljet, zatim izgradnja interventnog otočnog helidroma, obilaznica državne ceste Pomena i Maranovići, projekti elektroopskrbe adekvatnom povezanošću s kopnom i podzemno kabliranje postojeće otočne mreže i širokopojasni otočni internet. – rekao je načelnik Općine Mljet naglašavajući na kraju kako je „realno za očekivati, ukoliko ne dođe do znatnijih poremećaja u ukupnom okruženju, da će planirano biti, uz maksimalni angažman svih uključenih, biti i realizarano”.

Dan dubrovačkih branitelja i ove će se godine obilježiti prigodnim programom. Program obilježavanja, kojim će se odati počast svim poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Grada, započinje utrkom Stazom "deva" serpentinama Srđa 3. prosinca, a nastavlja se 4. prosinca polaganjem vijenaca na gradskom području, nakon čega slijedi križni put na Srđ te projekcija dokumentarnog filma „Ljudi od mora“.

U sklopu programa, 5. prosinca održat će se sat povijesti o Domovinskom ratu u dubrovačkim školama, a od 12 sati u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal bit će otvorene dvije tematske izložbe: „Dani ponosa – oslobađanje dubrovačkog područja 1992.“ i „Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991.“. U večernjim satima uslijedit će predstavljanje knjige Granica sudbine u Dvorani Ivana Pavla II. te projekcija filma „Nisam se bojao umrijeti –  domoljubna misija Antona Kikaša“. Iste večeri u crkvi Male braće održat će se i koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Poseban program predviđen je za 6. prosinca, na sam Dan dubrovačkih branitelja, kada će se nakon odavanja počasti svim poginulim braniteljima na više lokacija svi okupiti kod križa na Srđu, nakon čega će se u povijesnoj jezgri održati mimohod Gradske glazbe Dubrovnik. Poslijepodne će biti služena svečana sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu. Navečer, s početkom u 21 sati, program završava koncertom Doris Dragović na Stradunu.

Cjelokupni program, s točnim satnicama i lokacijama, možete vidjeti u nastavku.

4. prosinca 2022. – NEDJELJA
09:00 Polaganja vijenaca na području Grada Dubrovnika
14:00 Križni put na Srđ
19:00 Dokumentarni film „Ljudi od mora“
Dvorana Visia

5. prosinca 2022. – PONEDJELJAK
9:00 Sat povijesti u osnovnim školama Grada Dubrovnika
12:00 Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, tvrđava Imperijal

Izložbe:
„Dani ponosa – oslobađanje dubrovačkog područja 1992.“ i prezentacija digitalizirane muzejske građe VRO oslobađanja hrvatskoga juga
„Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991.“ i  prezentacija digitalizirane muzejske građe Zbirke fotografija, 1991.

18:00 Predstavljanje knjige Granica sudbine
Dvorana Ivana Pavla II.
19:00 Projekcija igrano – dokumentarnog filma: Nisam se bojao umrijeti – domoljubna misija Antona Kikaša
Dvorana Visia
20:00 Koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra
Crkva Male braće

6. prosinca 2022. - UTORAK
9:00 - 10:00 Odavanje počasti poginulim braniteljima
Groblje Boninovo
Muslimansko groblje Boninovo
Spomenik poginulim pripadnicima MUP-a (ispred zgrade MUP-a)
Prisjećanje na stradale vatrogasce i pripadnike HRM (Liechtensteinov put)
10:30 Polaganje cvijeća i paljenje svijeća kod Križa na Srđu
11:00 Recital djece osnovnih škola i nastup klape Ragusavecchia na Srđu   
Amfiteatar
12:30 Mimohod Gradske glazbe Dubrovnik
Stara gradska luka – Stradun - ispred crkve sv. Vlaha
12:30 Sjećanje na pomorce i branitelje stradale na moru
Stara gradska luka
15:30 Spomen na stradale branitelje Sustjepana
Mjesno groblje u Sustjepanu
18:00 Svečana Sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u   
Domovinskom ratu
Dubrovačka katedrala

21:00 Koncert Doris Dragović
Stradun

Grad Dubrovnik

Na održanom natjecanju Match Race koje se održalo u Splitu u sklopu Enter konferencije učenik Srednje škole Petra Šegedina iz Korčule Vito Farac osvojio je drugo mjesto u kategoriji Kuharstvo – priprema jela od brancina uz vodstvo mentorice Rine Poše kao i učenica Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Mara Bezek u disciplini „Sustainable Tourism".

U disciplini „Sustainable Tourism" zapažen nastup imala je još jedna učenica TUŠ-a Dubrovnik Laura Kursar koja je bila četvrta.

Mentorice dubrovačkim učenicama bile su Branka Gunjina i Sandra Bender.

dpp

U raspravi o izmjenama ovogodišnjeg proračuna Općine Župa dubrovačka vijećnika Župke Marka Miloslavića zanimalo je u što se to tijekom ove godine planiralo utrošiti 300 tisuća kuna iz stavke održavanje javnih parkirališta.

- Takvih izdataka u proračunu prije nije bilo, pa me zanima o čemu se to sad radi, kakvi su to troškovi. - pitao je Miloslavić na sjednici župskog Općinskog vijeća.

Voditelj općinskog Odsjeka za financije i proračun Ante Lučić mu je odgovorio kako se planira do kraja prosinca asfaltirati i urediti parkirna mjesta na općinskom zemljištu u Mlinima, od ulaza u to naselje do kafića G, koje općinska uprava iznajmljuje uglavnom tijekom ljetnih mjeseci.

Miloslavića je zanimalo i koliko općinska uprava uprihodi od iznajmljivanja parking mjesta, na što mu je Lučić odgovorio da u tom trenutku nema točan podatak, ali da se radi od oko 150 tisuća kuna prihoda.

kšc

Turistička zajednica grada Dubrovnika je od 28. studenoga do 2. prosinca sudjelovala na godišnjoj konferenciji udruge američkih touroperatora USTOA Conference i Marketplace u američkom gradu Austinu, u Texasu. Tom prigodom se obilježilo 50 godina od osnivanja ovog profesionalnog udruženja. USTOA konferencija se profilirala kao jedini stručni skup te vrste koji okuplja vodeće turističke kompanije iz sjeverne Amerike i predstavnike destinacija te agencija iz cijelog svijeta.

Na konferenciji i poslovnoj radionici sudjelovalo je preko 900 sudionika iz više od 80 zemalja. Osim TZ grada Dubrovnika, hrvatsku turističku ponudu predstavili su: Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u SAD-u, TZ grada Zagreba te turističke agencije Adriatic DMC, Katarina line i Supertours.

Na samoj konferenciji istaknute su mnoge aktualne teme u svjetskoj turističkoj industriji, od ekonomskih analiza i stanja na tržištu do održivosti i novih trendova u turizmu. U okviru konferencije održala se i poslovna B2B radionica s unaprijed dogovorenim sastancima te The Destination for Destinations Forum na kojemu su posebno organizirani paneli s touroperatorima, avio kompanijama te putničkim agentima.

Direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković i Romana Vlašić, voditeljica Kongresnog ureda i razvoja stranih trzišta, na poslovnoj B2B radionici, održali su tridesetak sastanaka s vodećim touroperatorima kao sto su Tauck, Collette, The Travel Corporation USA; avio kompanijama Delta, American Airlines, Air Canada i United Airlines; predstavnicima Virtuosa te turističkim medijskim kompanijama kao što je Smithsonian Media.

U prvih 11 mjeseci ove godine u Dubrovniku je boravilo 125 193 američkih turista koji su ostvarili 363 023 noćenja. Budući da su američki turisti konstantno na drugom mjestu po broju turista u Dubrovniku, a United Airlines tijekom turističke sezone povezuje Dubrovnik sa SAD-om direktnim letom s Newarkom četiri puta tjedno, SAD tržište je od izuzetne važnosti za Dubrovnik te je jako bitno održavanje vidljivosti i ciljana promocija Dubrovnika kao poželjne turističke destinacije.

dpp