Nakon četiri desetljeća jučer je za javnost ponovno otvorena barokna kapelica u Kneževu dvoru u Dubrovniku posvećena rođenju Blažene Djevice Marije. Kneževa kapelica izgrađena je odlukom Maloga vijeća krajem 1459. godine.
Kako se knezu u to vrijeme zabranjivalo izlaziti iz Dvora privatnim povodima, bogoslužje se za njega i njegovu obitelj odvijalo u kapelici. U potresu koji je zadesio Dubrovnik 1667., stradala je i kapelica u kojoj je knez Šimun Getaldić (Ghetaldi) poginuo tijekom jutarnje mise. Nakon potresa, kapelica je podignuta 1690. – 1691. u baroknom stilu prema projektu poznatog sicilijanskog arhitekta, dominikanca Tommasa Marije Napolija (Palermo, 1659. – 1725.).
Ovalnog je tlocrtnog oblika iznimnog za Dubrovnik. Klasicistički zidni oslici koji su prikazivali scene iz Marijinog života vidljivi su u fragmentima. Fani Župan, Veronika Šulić i Paula Borković iz Hrvatskog restauratorskog zavoda obavile su restauraciju zidnog oslika.
Kapelicu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr.sc. Julijana Antić Brautović, a prigodnim riječima obratila se i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, dok su otvaranje kolendom uveličali članovi Folklornog ansambla „Linđo“.
Svečano otvaranje kapelice održano je u sklopu programa “Osam stoljeća dubrovačkoga kolendavanja“ kojeg su povodom uvrštenja dubrovačkoga kolendavanja u nacionalni Registar zaštićene nematerijalne baštine, organizirali Dubrovački muzeji uz potporu Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija RH.
Tim povodom, u Lazaretima je održan i znanstveno – stručni skup kojim se sagledalo slojevito osamstoljetno kolendarsko nasljeđe dubrovačkoga i širega hrvatskoga prostora. Sudionici skupa bili su doc. dr. sc. Jelena Obradović Mojaš, prof. Krešimir Magdić, viši kustos Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre, prof. dr. sc. Ljiljana Marks, prof. dr. sc. Tomislav Galović, kustosica Gradskog muzeja Korčula Sani Sardelić i arhivist Državnog arhiva u Dubrovniku Tonko Barčot, koji su svojim znanstveno-istraživačkim prinosima osvijetlili povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti s etnološkog, etno-muzikološkog, folklornog i književno-povijesnog aspekta.
Nakon skupa, iz atrija Kneževa dvora krenula je tematska šetnja uz stručno vodstvo doc. dr. sc. Jelene Obradović Mojaš. U šetnji "dubrovačkim vremenom od kolendavanja" posjetitelji su se upoznali s povijesnom građom u Državnom arhivu u Sponzi, Akademijinoj Zbirci Baltazara Bogišića, Franjevačkom samostanu Male braće i Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik, a riječ je o bogatoj građi koja do sada nije bila predstavljana široj javnosti.
dpp
