Navikli smo na svakojake gluposti koje izvaljuju hrvatski političari, od Sabora sve do lokalne razine. Ponekad je riječ o neznanju, ponekad o manjku inteligencije, ali ponekad i čistom populizmu i pokušajima manipulacije.

Zadnji primjer kojeg smo vidjeli u Dubrovniku veže se uz jednog od najvećih populista u lokalnoj politici, mostovca Mara Kristića. Čovjek jednostavno voli govoriti ono što drugi vole čuti bez obzira što i sam zna da to što govori nema blage veze s vezom sa stvarnošću. U stvari, nije da on voli govoriti, nego među ovcama koje mu mogu povjerovati na taj način traži tako glasove za politički opstanak. I zapravo nije uopće problem u tome što Maro Kristić govori i piše. Slobodna smo zemlja, a ovaca za šišanje ionako ima koliko ti duša želi pa što i Kristić ne bi nekog podšišao za glas na izborima. Problem je što se u javnom prostoru premalo diskutira o takvim izjavama i kvaziprijedlozima političara. Takve gluposti prolaze manje – više bez ikakve kritike kao nešto – sasvim normalno.

Njegovo, Kristićevo, posljednje priopćenje, objavljeno u nizu medija bez ikakvog propitkivanja o čemu to on uopće piše, moglo bi se usporediti s onim mailovima nigerijskog princa koji vam obećava milijune, naravno nakon što uplatite određeni iznos na njegov račun. Za troškove, je li. Tako i Kristić išće glasove, nebuloznim prijedlozima poput ovog posljednjeg u kojem on predlaže „privremeni moratorij na gradnju velikih višestambenih zgrada na užem području Grada”.

Zna Kristić jako dobro da je takvo što zakonski potpuno nemoguće izvesti, ali kao što će se uvijek naći neka budala koja će povjerovati nigerijskom princu, tako ima i onih koji će povjerovati i Kristiću.

Ukratko - Kristić je prdnuo i ostao živ. Na smrad tog populističkog prdca, dok ne prođe, svi su začepili nos, Kristić je ubrao možda pokoji politički poen, nije se zamjerio vladajućem HDZ-u koji mu je osigurao radno mjesto i dobru plaću u Čistoći, jer i u HDZ-u znaju da je njegov prijedlog služio samo u dnevno - populističke svrhe te da im štetu ne može nanijeti jer je neprovediv i eto - svi opet prijatelji.

U okviru radova na sanaciji ogradnog kamenog zida u Ulici Frana Supila u noći s ponedjeljka, 10. na utorak, 11. listopada pristupit će se neophodnom uklanjaju stabla čempresa koje raste na dijelu zida te značajno narušava strukturalni integritet istog.

Radovi će se provesti u razdoblju u noći utorka 11. listopada, i to od 3.00 do 5.00 sati kada je prometno opterećenje ulice najmanje.

Osim za hitne i žurne službe prolaz dijelom navedene ulice bit će otežan do potpuno onemogućen za vrijeme izvođenja radova koje će provesti djelatnici ugovornog izvođača Tehnogradnja uz pomoć Dubrovačkih vatrogasaca.

Podsjetimo, kameni zid, koji se pruža uz nogostup, jednim se dijelom nagnuo i nalazi se u lošem stanju, stoga su, kako bi se povećala sigurnost pješaka, ali i odvijanje cestovnog prometa, pokrenuti radovi na njegovoj sanaciji.

Grad Dubrovnik

Desetak građana s tri automobila zapriječilo je prolaz prema nekadašnjem logoru Morinj konvoju Vojske Crne Gore u kojem su trebali biti i crnogorski i hrvatski ministri Ranko Krivokapić, Raško Konjević, Tomo Medved i Gordan Grlić Radman te dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Kako su izvijestile crnogorske Vijesti.me, službenici Uprave policije pregovaraju s desetak građana koji su onemogućavaju konvoju da prođe prema nekadašnjem logoru gdje je danas trebala biti otkrivena spomen ploča u znak sjećanja na zatvorenike koji su tu bili zatočeni 1991. godine.

dm

I načelnik Općine Konavle Božo Lasić nazočio je u ponedjeljak otkrivanju spomen - ploče zatočenim hrvatskim civilima i braniteljima Domovinskog rata na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori.

Načelnik Lasić ovom je prilikom istaknuo kako je oprost osnova naše suradnje i suživota, te kako se ti zločini neće zaboraviti, ali kako je svaki udarac zatvorenicima u ime velikosrpske ideologije zadala osoba s imenom i prezimenom, a ne cijeli jedan narod.

- Mi moramo živjeti jedni s drugima jer nas veže duga povijest i vrijeme je da se te stranice počnu pisati mirom, a ne sukobima. Mi graničimo i primjerice s Trebinjem gdje se svake godine slavi neki nakaradni spomen na tzv. napad Hrvata i slave njihovi, zamislite branitelji. Samo kajanje rađa oprost, a samo oprost rađa suživot. - rekao je načelnik Lasić te dodao kako ga je ipak razočarao manji incident u kojem je nekolicina tamošnjih stanovnika automobilima pokušala spriječiti dolazak delegacije na mjesto otkrivanja spomen - ploče.

- Uvjeren sam da je to zanemariva manjina te da je većina građana Crne Gore ipak potpuno svjesna koliko značenje nosi ovaj čin. - istaknuo je on.

dpp

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je početak projekta „Optimizacija sustava lokalne i područne samouprave”, koji će stvoriti jedinstvenu bazu podataka o kapacitetima kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave.

- Četrdeset jedinica sudjeluju u projektu kao pilot područja, od njih je prikupljeno oko 200 različitih podataka koji trebaju poslužiti kao osnova za planiranje aktivnosti, razvoj novih usluga i pripremanje strateških dokumenata. - izjavio je.

Navedeni projekt provodit će se paralelno s projektom funkcionalnog spajanje općina, za što je država izdvojila 100 milijuna kuna. Funkcionalno spajanje podrazumijeva pojedine zajedničke službe i institucije npr. dječje vrtiće ni sl.

Kvaliteta usluga koje općine pružaju važnija je od njihova broja, smatra Malenica. Inače, zasad niti jedan načelnik bilo koje općine u Hrvatskoj nije izrazio spremnost za potpuno spajanje, odnosno ukidanje vlastite općine.

- Općine su više nego zainteresirane za funkcionalno spajanje s obzirom da u praksi dosta surađuju na poslovima kao što su komunalni red ili predškolski odgoj, pa ćemo s tim nastaviti i iduće godine. - najavio je ministar.

dm

Liberalizacijom tržišta autoškola kojom je 2018. ukinuta minimalna cijena nastavnog sata iz prometnih propisa i upravljanja vozilom stvorena je tržišna utakmica koja je imala za posljedicu smanjenje cijena autoškola. Cijene su najviše pale u Zagrebu i Splitu, dok su u manjim mjestima, gdje je često samo jedna autoškola, cijene ostale slične kao i prije ukidanja minimalnih cijena.

Za polaganje vozačkog ispita među najpovoljnijima je Zagreb, koji ima kudikamo najveće prosječne plaće u Hrvatskoj. Najbolji primjer jest autoškola Klindić koja posluje u Zagrebu, ali i Sisku, Petrinji i Glini. I dok je cijena za polaganje B kategorije u Zagrebu 4715 kuna, u Sisku je cijena 6800 kuna, a u Petrinji i Glini 6745 kuna.

- Zagreb je osjetno jeftiniji zbog nelojalne konkurencije. Tako niske cijene nisu opravdane, ali nemamo alternative. Mi smo u Zagrebu lani povisili cijenu za 600 kuna i upis nam je pao za 80 posto, pa smo je opet morali spustiti. U Petrinji i Sisku jest bitno skuplje, ali se brže odvoze satovi i brže položi, bez mnogo dodatnih sati, koji su u Zagrebu mnogo češći. Kao rješenje ove neprirodne situacije bilo bi dobro uvesti zaštićenu cijenu radne satnice za instruktore, kad se već ne može propisati minimalna cijena nastavnog sata – kaže vlasnik Toni Klindić.

U Krapini je cijena još viša – 7200 kuna, kao i u Dubrovniku – čak 7296 kuna. Slično je i u Istri, autoškola koja ima poslovnice u Puli i Rovinju nudi osposobljavanje za 6910 kuna. Osječke autoškole drže cijenu od 6500 do 6931,74 kune, a riječke od 5724,88 do 6150 kuna. Zagrebačke autoškole imaju cijene od 4580 do 6105 kuna. A u Splitu je najveća borba niskim cijenama. Sve su cijene ispod 5000 kuna, a ima i nekoliko autoškola koje nude polaganje B kategorije ispod 4000 kuna. Najpovoljnija je za 3649 kuna, dok neke na dar daju i besplatan liječnički pregled.

U svim tim cijenama uključeno je 30 sati predavanja iz prometnih propisa i sigurnosnih pravila (PPSP) i 35 sati upravljanja vozilom (UV). No, tome treba pridodati i ispite, što kandidate dodatno košta 752,50 kuna, te predavanja iz prve pomoći od 450 kuna, ukupno 1202,50 kuna, iznos koji je svima u Hrvatskoj istovjetan, piše Večernji list.

Južni

Danas smo svjedočili iskrenom činu pokajanja nad zločinom koji se dogodio u Morinju. Neće riječi pokajanja izbrisati suze i bol onih koji su propatili Morinje, ali su ove riječi iznimno važne za našu zajedničku budućnost. - tim riječima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković popratio je otkrivanje spomen - ploče na prostoru nekadašnjeg logora Morinj gdje su 1991. i 1992. godine zatvarani i mučeni hrvatski branitelji.

„Natpis ispisan na ploči u Morinju je korak naprijed i zapravo pokazatelj kako moderna Crna Gora danas razmišlja. Nadamo se i vjerujemo kako će jednom u budućnosti čelnici Trebinja, ali i vodstvo Republike Srpske shvatiti kako nema smisla da sami sebe lažu kao što to rade posljednjih 30 godina. Što se prije suoče s prošlošću tim će im biti lakše krenuti u budućnost.” - naveo je Franković aludirajući na nedavno obilježavanje „agresije na Trebinje” koje se odvilo u tom gradu odakle je prema Dubrovniku 1991. krenulo mnoštvo četnika, a danas izigravaju žrtve.

Na Ploči inače piše i: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”

dm

Uz Srđ je Grad, Dubrovnik, nominalno, ima još dvije stranke koje nose dubrovački predznak – Vićanov Dubrovački demokratski sabor (DDS) i Raguževu Dubrovačku stranku (DUSTRA).

U Dubrovniku će se 6. studenoga održati izbori za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora. Osam je gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. DUSTRA za te izbore ima samo jednu listu i to u Mjesnom odboru Luka šipanska, a DDS – niti jednu jedinu listu! Za usporedbu, srđevci kroz niz nezavisnih lista pod zajedničkim nazivnikom „Dajmo ruke” izlaze u sedam gradskih kotara, ali mora se reći da ni oni nemaju niti jednu listu za mjesne odbore. OK, nije se doduše niti očekivalo da će srđevci sastavljati liste u HDZ-ovim utvrdama u Gornjim selima, ali možda su se na otocima mogli aktivirati.

Ne bi bilo pošteno ne reći kako je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž još u kolovozu najavio kako DUSTRA neće izlaziti na ove izbore, odnosno da je to upitno. Upitno se uistinu pretočilo na odluku da izađu samo u Luci Šipanskoj, a Raguž to objašnjava time da, prema njegovom mišljenju, kotari nisu važni sve dok nemaju vlastiti proračun s kojim bi mogli raditi i utjecati na promjene u svojim sredinama.

Takvo Raguževo tumačenje politike na ovom stupnju, na njenoj osnovnoj razini, krivo je koliko i točno. Kotarima bi se trebalo dati više ovlasti u provođenju pojedinih odluka, dati im proračun da ih mogu provoditi, time bi se uostalom i rasteretio rad Gradskog vijeća. U tom dijelu teško se ne složiti s Ragužem. Ipak, s druge strane oni imaju svoju važnost baš u komunikaciji prema Gradskom vijeću i donošenju odluka koje bi trebale iskazivati volju građana pojedinih kotara. Druga je stvar što (pre)često nedostaje iskrene suradnje ako je u Gradskom kotaru zastupljena jedna, a u Gradskom vijeću većinu ima druga opcija. Tu je već riječ o politikanstvu koje se u pravilu stavlja ispred brige za građane.

No, kakvo opravdanje ima Pero Vićan? U kolovozu je samouvjereno rekao kako DDS izlazi samostalno na ove izbore, a na koncu nema niti jednu listu. Pero Vićan diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu još u onoj bivšoj državi, a na koji način su u DDS-u pristupili ovom elementarnom stupnju lokalne politike, odnosno nisu joj pristupili uopće, možda bi bilo bolje da je završio Univerzitet „Džemal Bijedić” s kojim se često voli sprdati.

Nekakav Dubrovački demokratski sabor, stranka tako zvučna imena, pazi – Sabor, golema je to riječ, nije se uspjela skupusit da iznijedri barem listu – dvije u gradu po kojem se zove.

Ma skupsili bi nešto u DDS-u, ali u kotarskim izborima Vićana možda muči isto što i Raguža, „no money - no honey”. Ne odlučuje se u gradskim kotarima i mjesnim odborima niti o prenamjeni parcela u građevinsko zemljište, ne dijele se ni direktorska mjesta za pufice sa stražnjice, ne može se radom u gradskom kotaru čak nikoga niti uvaliti u neko upravno vijeće ili nadzorni odbor pa Vićanu i DDS-u valjda nije to baš nešto jako zanimljivo. U gradskom kotaru, tko hoće, može raditi samo da susjedstvu bude bolje, a u DDS-u očito u tome nisu našli svoj politički ili bilo kakav drugi interes.

Zbog sanacije kvara na vodovodnoj mreži na križanju Ulice Andrije Hebranga s Ulicom svetog Križa u periodu od 12. do 14. listopada promet će se odvijati uz regulaciju semaforima u vremenu od 8:30 do 14:30 sati, dok će se nakon tog vremena postaviti čelični lim kako bi se promet odvijao neometano.

Stoga molimo sve sudionike u prometu da svoje kretanje prilagode navedenoj regulaciji.

Vodovod Dubrovnik

Nakon incidenta u kojem su mještani pokušali pripriječiti put hrvatskoj i crnogorskoj delegaciji, crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević u ponedjeljak su otkrili spomen - ploču u bivšem logoru za hrvatske zarobljenike Morinju, kojom se ističe crnogorsko žaljenje zbog njegova postojanja i patnji zatočenika. Na ploči piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku” na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj te da je ona posvećena zatočenim hrvatskim civilima i braniteljima.

“Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.” - piše na ploči.

Na otkrivanju ploče bili su i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji su priznavanje zločina nazvali velikim korakom za dobrosusjedske odnose, crnogorsko suočavanje s prošlošću i ulazak u europsku obitelj.

Crnogorski šef diplomacije Ranko Krivokapić kazao je da je teško naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nisu krivi.

- Nama koji predstavljamo onu Crnu Goru koja je klicala "Oprosti nam Dubrovniče" teže je govoriti na ovakvim mjestima. Mi vjerojatno osjećamo više srama od onih koji bi to trebali. - kazao je Krivokapić.

- Ideologije zla, mržnje, takva ideologija je imala za cilj ne samo da uništi Dubrovnik, ne samo da pokori Hrvatsku, njezin cilj je bio i da se uništi Crna Gora. - poručio je Krivokapić.

On je poručio da patnja onih koji su bili u logoru ne smije ostati zaboravljena i zbog Crne Gore, "europske, građanske, multikulturalne".

- Nadam se da će Crna Gora i Hrvatska, koje su sada zajedno u NATO savezu, uskoro biti zajedno i pod zastavom EU. - zaključio je.

Potpredsjednik vlade i ministar branitelja Tomo Medved zahvalio je hrvatskim žrtvama i braniteljima i crnogorskim ministrima. Napomenuo je da su mnogi nakon zatočeništva umrli od posljedica, a mnogi ih trpe i danas.

- Za nas su to iznimno važna pitanja posljedica velikosrpske agresije, a posebno rješavanje pitanja nestalih osoba. Republika Hrvatska traži njih 1.830 i ovdje iz Crne Gore 12 nestalih osoba. - kazao je Medved.

Kazao je da ova spomen - ploča znači priznanje zločina počinjena nad hrvatskim narodom u ime velikorspske ideologije.

- Koji su, nažalost, prihvatile i prosrpske snage u Crnoj Gori. Iskreno zahvaljujem ministrima Konjeviću i Krivokapiću koji su i 90-ih bili glasno protiv rata. - istaknuo je Medved.

Gordan Grlić Radman kazao je da ploča predstavlja i znak sjećanja i žaljenja, ali i opomenu budućim naraštajima "da se nikada nikome i nigdje ne ponovi".

Otkrivanju spomen - ploče u Morinju prisustvovalo je šest bivših logoraša, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije.

Izaslanstva dviju država dočekalo je pedesetak mještana Morinja koji su negodovali zbog otkrivanja spomen ploče na lokaciji bivšeg logora. Događaj je zbog toga osiguravao velik broj policajaca. Pokušali su i blokirati put prema nekadašnjem logoru. Oni tvrde da to nije bio logor već "sabirni centar za ispitivanje".

Inače, od listopada 1991. do kolovoza 1992. u Morinju je bio logor za zarobljenike iz Hrvatske. Ondje su u tom razdoblju boravile 292 osobe iz dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima.

Nakon dugog perioda u kojem je ondašnji crnogorski režim upotrijebio sva sredstva kako bi izbjegao odgovornost za učinjeno, godine 2013. četiri su osobe pravomoćno optužene i osuđene na ukupno 12 godina zatvora za zlostavljanje zatočenika.

Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru, kršeći njihov tjelesni integritet i osobno dostojanstvo.

Južni

U Vratima od Pila danas je započela sanacija oštećenih kamenih Meštrovićevih skalina, a koju prema nalogu Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika izvodi ugovorni izvođač, tvrtka Građevinar Quelin d.d. Navedena tvrtka izradila je projektnu dokumentaciju za radove, a za iste je ishođeno prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. - navode danas iz dubrovačke gradske uprave.

"Radovi sanacije skalina tehnikom štokanja kamena, kako bi se povećala sigurnost kretanja, izvodit će se tako da ne ometaju kretanje pješaka pri ulazu i izlasku iz povijesne jezgre. Vrijednost radova iznosi 8.500 kuna (+ PDV) s očekivanim završetkom od sedam do deset dana, što će ovisiti o vremenskim uvjetima." - piše u obavijesti iz Grada Dubrovnika.

dpp

Izmjenama Zakona o radu (ZOR) ograničava se rad na određeno, uređuje rad na daljinu i prvi put regulira platformski rad, Vlada time želi odgovoriti na brze promijene na tržištu rada, no poslodavci kažu da se time neće dobiti moderan zakon, a sindikati tek očekuju pozitivne pomake.

Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene ZOR-a prvenstveno jer nisu dobili moderan zakon, a principijelno zbog "diskriminatornih odredbi kojima se privilegira članove reprezentativnih sindikata".

U Savezu samostalnih sindikata Hrvatske zadovoljni su što je adresirano pitanje ugovora na određeno vrijeme i pojašnjeno da sindikati pregovaraju u ime svojih članova, pa kažu da je to "prva izmjena ZOR-a koja nije nedvojbeni sustavni udar na prava radnika".

POSLODAVCI: NEĆEMO DIJELITI RADNIKE PO ČLANSTVU U SINDIKATU, SVIMA JEDNAKA PRAVA

Poslodavci smatraju da zbog rigidnih odredbi hitno treba krenuti u donošenje novog ZOR-a koji će odražavati stvarne potrebe i omogućiti lakše sklapanje i prestanak ugovora o radu, rad na određeno, jasnije definirati rad na izdvojenom mjestu i pojednostaviti sadržaj ugovora o radu.

"Naši zaposlenici iseljavaju se u države s fleksibilnim radnim zakonodavstvom, što dokazuje da rigidan zakon ne štiti radnike nego im ograničava prostor za napredovanje i usavršavanje", rekli su Hini u udruzi poslodavaca.

Mogućnost da poslodavac i sindikat kolektivnim ugovorom ugovore veći opseg prava za članove sindikata poslodavci smatraju diskriminatornom jer u privilegirani položaj stavlja članove reprezentativnih sindikata i potiče radnike na učlanjivanje u njih. oručuju da neće dijeliti radnike po članstvu u sindikatu već će svima isplaćivati jednake božićnice i ostala materijalna prava te time "ispraviti nepravdu koja se pokušava nametnuti zakonskim prijedlogom".

Stručnjak za radno pravo Krešimir Rožman smatra da je mogućnost ugovaranja posebnih prava razumljiva s aspekta pravde jer članovi sindikata plaćaju članarinu, ali je pravno problematična jer otvara pitanje slobode udruživanja i daje prava samo članovima reprezentativnog sindikata koji je sklopio kolektivni ugovor.

OGRANIČAVANJE SKLAPANJA UGOVORA NA ODREĐENO VRIJEME

Izmjenama se nastoji spriječiti problem iznimno visokog udjela ugovora o radu na određeno vrijeme koji traju do tri mjeseca pa će se takvi ugovori moći sklapati samo do tri godine i to najviše tri ugovora. Poslodavci tvrde da nema potrebe za daljnjim ograničenjima jer je već ispunjen cilj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji predviđa smanjenje privremenih ugovora o radu na 17 posto do 2026. Navode pritom da je lani bilo 13,5 posto privremenih ugovora, što je manje od prosjeka u EU-a i pokazuje višegodišnji trend smanjenja broja takvih ugovora, koji su još 2016. činili 22,2 posto.

Problem su, kažu poslodavci, zlouporabe kratkotrajnih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, ali ne prvi već eventualno uzastopni ugovori.

"Zato nije smisleno ograničavati prve ugovore o radu na određeno vrijeme i time kažnjavati poslodavce i radnike koji imaju potrebu za takvim oblikom rada", poručili su.

Izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-a Sunčica Brnardić uvjerena je da će nakon izmjena ZOR-a doći do smanjivanja udjela ugovora o radu na određeno vrijeme. Ključno je, kaže, eliminirati praksu stalnog produživanja, u pravilu vrlo kratkih ugovora, ali i zapošljavanja radnika na određeno kako bi ga se "isprobalo".

Rožman podsjeća da su dosadašnje promjene išle u smjeru fleksibilizacije rada na određeno pa je dobro da se to sad ograničava. Problematično je, dodaje, što će se uzastopnim ugovorima smatrati i kad se oni odnose na povezana društva, što se ne priznaje za jedinstveni staž i otpremninu.

UREĐUJE SE RAD PUTEM DIGITALNIH RADNIH PLATFORMI

Novost je uređivanje novog oblika rada putem digitalnih radnih platformi, poput Glova, Bolta i Ubera, kako bi se zaštitili takvi radnici, ali i promicao novi oblik rada koji prati brzi razvoj digitalne tehnologije. Karakterizira ga stvaranje trostranih odnosa između digitalne radne platforme, fizičke osobe koja radi putem platforme za klijenta i posebne tvrtke partnera na tržištu ili posrednika koji se u Hrvatskoj najčešće naziva agregator.

Danas diljem EU-a više od 28 milijuna ljudi, većinom mlađih, radi putem digitalnih radnih platformi, a dostavljači na biciklima često su viđeni prizori i u Hrvatskoj.

U sindikatu nisu zadovoljni prijedlogom jer drže da neće dovesti do značajnih promjena za radnike. Smatraju da bi za to digitalne platforme trebale biti poslodavci radnicima, što je izmjenama ZOR-a praktički onemogućeno jer će se većina radnika i dalje zapošljavati putem agregatora.

Uz to, omogućeno je Poreznoj upravi da na temelju ostvarenog dohotka utvrđuje da se radi o nesamostalnom radu, što bi moglo stvoriti poreznu presiju na radnike u statusu samozaposlenih osoba.

Poslodavcima su izmjene kojima se uređuje platformski rad pozitivne jer će rad biti transparentniji, a zaposlenici zaštićeniji, dok će svi sudionici imati jasan regulatorni okvir.

Ostaje otvoreno pitanje provedbe tih odredbi, što se definira pravilnicima, kažu poslodavci dodajući da će kroz dijalog nastojati postići sigurnije i bolje radno okruženje.

Rožman ocjenjuje da su rješenja za platformske radnike hvale vrijedan potez, ali ostaje problem nesklada ugovorenog radnog vremena i obavljenog posla.

"Radnik može sklopiti ugovor o radu na jedan sat tjedno i obaviti, recimo, 125 dostava. Da radi s helikopterom to ne bi mogao imati", kaže.

DEFINIRAJU SE OBLICI RADA NA IZDVOJENOM MJESTU

Rad kod kuće ili rad na daljinu, koji su postali česti tijekom pandemije koronavirusa, nastoji se jasnije odrediti kroz pojam rada na izdvojenom mjestu. Takav model se određuje kao rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već od kuće radnika ili na daljinu, pri čemu se definiraju takvi oblici rada.

Poslodavci upozoravaju da pravila zaštite na radu kod takvih oblika rada ne smiju biti otegotna jer zakon drži poslodavca odgovornim za štetu pretrpljenu na radu, iako ne može kontrolirati uvjete na takvom mjestu. Trebalo bi isključiti odgovornost poslodavca za štetu koju radnik pretrpi za vrijeme rada na izdvojenom mjestu, posebno ako radnik ima potpunu slobodu birati mjesto rada, bez obveze da poslodavcu javi od kuda radi.

Također bi trebalo osigurati neoporezivi status naknade troškova za rad na izdvojenom mjestu rada, a u sljedećim fazama pojasniti značenje pojedinih odredbi, primjerice, da poslodavac mora dati podatke o "neometanom pristupu poslovnom prostoru".

Sindikati kažu da je zakon na temelju okvirnog sporazuma socijalnih partnera radnicima već osigurao široki krug prava, a daljnje normiranje daje nadu da će se ta prava doista moći i ostvariti, što dosad nije bio slučaj.

Upozoravaju da se umjetnim razlikovanjem između rada od kuće i rada na daljinu dijelu radnika nastoji uskratiti dio prava koje su imali, barem na papiru.

Drže i da pravo na troškove vezane uz obavljanje rada moraju imati svi radnici te da sav rad na izdvojenom mjestu rada mora biti dobrovoljan, a uvjeti ugovoreni dodatkom ugovora.

Rožmanu je sporno što kod rada na daljinu nedostaje bilo kakva obveza poslodavaca da plati troškove korištenja opreme.

POSLODAVCIMA IZMJENE NISU URAVNOTEŽENE, SINDIKATI IH ŽELE POBOLJŠATI U SABORSKOJ PROCEDURI

Poslodavci smatraju da izmjene ZOR-a ne predstavljaju uravnoteženi pristup interesima radnika i poslodavaca, jer se nakon odustajanja od sasvim novog zakona i dvije godine pregovora prestalo govoriti o odredbama poput smanjenja administrativnih zahtjeva.

Ugrađene EU direktive i obveze postavljene NPOO-om, kažu, povećavaju prava radnika i nameću im nove obveze, poput dijeljenja većeg broja informacija s radnicima, kao i pravo radnika da zahtijeva rad na izdvojenom mjestu rada zbog osobnih potreba

Sindikati pak kažu da je u trostranim pregovorima nemoguće ostvariti sve ciljeve, pa tako i predloženi tekst predstavlja kompromis. No, to se može poboljšati u saborskoj proceduri, a sindikati će nastojati nametnuti bitne teme u novim pregovorima odmah nakon usvajanja izmjena ZOR-a.

Mario Vrandečić / Hina - Južni