Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,97 g/kg izmjerena je u noćnim satima u srijedu, 28. rujna, 25 - godišnjakinji koja je u Dubrovniku upravljala osobnim vozilom BiH nacionalnih oznaka, a zaustavljena je prilikom redovne kontrole prometa.

Vozačica je isključena iz prometa te je prekršajno sankcionirana novčanom kaznom od 10 tisuća kuna i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

Na području Dubrovačko - neretvanske županije, kao i diljem Hrvatske novi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova pokazao je pad broja katolika, a povećanje „ostalih kršćana“. U oči posebno upadaju podaci iz Općine Pojezerje gdje se u popisu iz 2011. godine od 991 stanovnika, njih 99,29 posto izjasnilo katolicima, dok je na popisu 2021. godine evidentirano 963 stanovnika, od kojih 32,03 posto katolika te 67,44 posto „ostalih kršćana“.

Iz Dubrovačke biskupije, koja zauzima najveći dio Dubrovačko -neretvanske županije, a drugi dio je u nadležnosti Splitsko -makarske nadbiskupije, dobili smo odgovor kako i oni „prate te rezultate”.

„Razlozi za to se mogu tražiti u, pretpostavljamo, pitanjima o vjerskoj pripadnosti koja su bila nejasna, ili bolje rečeno, dvoznačna. Tako da su se neki naši vjernici izjasnili da su katolici, a drugi da su kršćani, pripadnici Rimokatoličke Crkve, što je vjerojatno dovelo do poteškoća u statističkoj obradi.” - navode iz Biskupije dubrovačke.

„Pod pretpostavkom da je katolika u nekom postotku ipak manje u ovom popisu stanovništva nego u prijašnjem, a što još uvijek ne možemo sa sigurnošću tvrditi jer konačni rezultati nisu do kraja službeno utvrđeni, razloge vidimo jednim dijelom u tome što je u vrijeme pandemije koronavirusa u zadnje dvije godine preminulo i dosta katoličkih vjernika. Također smo svjedoci velikog iseljavanja stanovništva s područja Republike Hrvatske, a samim tim iseljavaju se i katolici.” - stoji u odgovoru Dubrovačke biskupije.

„Struka će o razlozima vjerojatno moći dati još točnije i kvalitetnije odgovore. Na našim liturgijskim slavljima, unatoč svemu, ne primjećujemo da nam je ukupan broj sudionika znatno opao. Katolička Crkva na ovom području sa svojim biskupom, svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjeroučiteljima, vjeroučiteljicama, roditeljima, mladima i djecom, svim vjernicima aktivnim u pastoralu, posebice na župama i u crkvama, i dalje će nastojati, što bolje zna i umije, osluškivati poticaje Duha i vršiti svoje poslanje koje joj je Isus Krist povjerio da čini. – poručuju iz Dubrovačke biskupije.

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća usvojena je Odluka o pravu na novčanu pomoć roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola za školsku 2022/2023. prema kojoj novčanu pomoć roditelji mogu ostvariti temeljem kriterija socijalne pomoći ili demografskih mjera.

Sukladno Odluci pravo temeljem socijalne pomoći ostvaruju roditelji učenika kojima je za 2022. odobren dječji doplatak s tim da jedan od roditelja treba imati prebivalište na području Općine Konavle. Tako će pomoć za djecu od 1. do 4. razreda iznositi 200 kuna, za one od 5. do 8. razreda 250 kuna, a za srednjoškolce 350 kuna.

Pravo na novčanu pomoć temeljem demografskih mjera ostvaruju roditelji s prebivalištem u Općini Konavle koji imaju četvero i više malodobne i uzdržavane djece do 26. godine starosti i koja se redovito školuju. Pomoć za učenike osnovnih škola iznosi 250 kuna, a za srednjoškolce 550 kuna.

Zahtjevi će se zaprimati od 3. listopada, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva radi ostvarivanje prava na novčanu pomoć je 31. listopada.

„Zahtjev za novčanu pomoć na propisanim obrascima sa dokazima o ostvarivanju prava na novčanu pomoć dostavlja se Upravnom odjelu za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti, poštom ili osobno u pisarnicu. Obrazac zahtjeva roditelji mogu preuzeti u Općinskim uredima u Cavtatu i Grudi te na web stranici Općine Konavle.” – stoji također u odluci.

kšc

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je šest prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je jedna osoba teže, a pet ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno 11 prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 405 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 156 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 48 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 19 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirana je 21 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 29 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Iako se očekivalo da će zakonske izmjene, ključne za reformu zdravstva, biti upućene u saborsku proceduru prije ljetne stanke, one još nisu ni u e-savjetovanju, a u Ministarstvu zdravstva i dalje očekuju da će stupiti na snagu početkom iduće godine. Neki od reformskih poteza, obuhvaćenih tim zakonima, bit će uvjet za dodjelu europskog novca, primjerice objedinjavanje vlasništva nad bolnicama kojima bi, svima, ubuduće vlasnik trebala biti država.

Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i dalje su na Vladi, a na pitanje kad će u javnu raspravu iz Ministarstva su Hini odgovorili: "Vrlo uskoro." Ponavljaju da je reforma već počela konkretnim, mjerljivim koracima raspoređenima po vremenskim fazama. Obuhvatit će jačanje uloge domova zdravlja, a predviđeno je smanjivanje njihova broja s 49 na 23, odnosno svaka bi županija trebala imati jedan dom zdravlja, a Grad Zagreb najmanje tri, kao i do sada.

Više porčitajte na Južnom OVDJE.

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković danas je, na 31. obljetnicu početka napada na Dubrovnik odao posebnu počast djeci poginuloj u Domovinskom ratu.

„Zapamtite, ovaj dan 1. listopada 1991. godine ući će u povijest i kroniku našega grada kao dan početka nemilosrdnog napada i s kopna i s mora i iz zraka”. Ovo su riječi kojima se tadašnji biskup mons. Želimir Puljić obratio dubrovačkom puku na prvi dan napada na Dubrovnik putem Hrvatskog radija. - podsjetio je Franković u svom FB postu da bi nastavio:

„Prošla je 31 godina, a kao da je bilo jučer. Uz duboko poštovanje prema svim našim braniteljima, obiteljima poginulih branitelja, posebno poštovanje na današnji dan odajem dubrovačkim anđelima, istinskim velikanima, djeci čiji su životi zaustavljeni tijekom agresije: Andrea, Nikolina, Marija, Đuro, Hrvoje, Katarina, Romano, Luko, Šimo, Dolores, Vlaho, Tonći, Maris, Maro, Miho, Orsat... njihovo djetinjstvo i njihovi snovi su prekinuti, ali u našim srcima i u povijesti ovog Grada njihova imena zauvijek će vječno živjeti.” - napisao je Franković.

„Rana na srcu svih nas nikad neće zacijeliti i zato ovu objavu želim završiti riječima velikog generala Nojka Marinovića „pamćenje je alat, a mržnja golem teret”.” - naveo je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dpp

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika putem ugovornog izvođača na održavanju nerazvrstanih cesta tijekom petka 30. rujna i ponedjeljka 3. listopada proveo je radove na sanaciji nogostupa u naselju „Kineski zid“ na Montovjerni.

Ukupno je sanirano 150 metara kvadratnih nogostupa na više lokacija u Ulici kneza Branimira, a vrijednost izvedenih radova iznosi 50 tisuća kuna.

Podsjetimo, u Ulici kneza Branimira već su prethodno izvedeni radovi cjelovitog uređenja i sanacije 4900 metara kvadratnih asfaltnog kolnika, a u sklopu iste investicije zamijenjena je i dotrajala pješačka ograda u dužini od oko 500 metara.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Obitelji koje žive u Konavlima, a nisu konavoskog podrijetla i nisu članovi bratstava teško će doći do grobnom mjesta. HSS-ovog vijećnika u konavoskom Općinskom vijeću Ivana Diklića zanimalo je gdje se ljudi koji svoj dom nađu u Konavlima i tu žive, mogu pokopati kad umru i pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje groblja na Zvekovici.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić složio se da je to kompleksna tema, tim više što je Zakonom o komunalnom gospodarstvu predviđeno da svu brigu o grobljima vodi jedinica lokalne samouprave.

- Međutim, poštivajući običajno pravo u Konavlima to i dalje rade bratstva i Općina se u njihov rad ne miješa iako bismo sukladno zakonskim odredbama to trebali napraviti. Bratstva gospodare grobljima, dosta su zatvoreni i uglavnom se ne dozvoljava ukop osobama „sa strane“. Razumijem i njih. – rekao je načelnik dodajući kako je općinska uprava uspjela na Grudi otkupiti dio zemljišta i nadograditi postojeće groblje.

- Takvih ukopnih mjesta, nastavio je, fali najviše u Cavtatu, Zvekovici i Močićima. Pokušali smo u Cavtatu otkupiti dio zemljišta kako bismo proširili groblje. Međutim, nije nam uspjelo jer su nas vlasnici ucjenjivali da im odobrimo mogućnost gradnje oko Rata na što ne možemo pristati. Tek smo s jednom obitelji dogovorili javno - privatnu suradnju kako bismo na njihovom zemljištu izgradili nekoliko općinskih grobnica u koje bi se ukopavale osobe koje nemaju svoja grobna mjesta. – rekao je Lasić.
Govoreći o planovima izgradnje groblja na Zvekovici konavoski načelnik je podsjetio kako je prvotnim projektom bio predviđen dosta veliki prostor za gradnju te kako se taj projekt i dalje „nosi“ u prostornim planovima. Lasić je i dodao kako je potrebno smanjiti obuhvat budućeg groblja jer kada je bio planiran, nije bilo govora od gradnji groblja na Dupcu.

Komemorativnim programom „Da se ne zaboravi“ Grad Dubrovnik i ove godine obilježava 1. listopada 1991. godine, dan kada je prije 31 godinu započela agresija na Grad Dubrovnik. Polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća te prigodnim programom odana je počast svim poginulim braniteljima i stradalim civilima u Domovinskom ratu.

Vijence su na gradskom groblju Boninovo i kod Spomen križa na Srđu položili predstavnici Grada Dubrovnika, Županije dubrovačko - neretvanske, Policijske uprave, braniteljskih i drugih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

dpp

Inicijativa Dajmo ruke predstavila je na konferenciji za novinare sedam nositelja lista ove inicijative na izborima 6. studenoga u sedam dubrovačkih gradskih kotara. Sedmero nositelja lista, kazao je aktualni predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović, spremno je učiniti svoj kotar boljim i ugodnijim mjestom življenja.

- Prije četiri godine na kotarskim izborima imali smo četiri liste, rastemo, sad nas je sedam i to su ljudi koji su mi srcu dragi jer ne slušaju druge nego svoje susjede i spremni su uvijek pomoći. Dajmo ruke izlazi na izbore kao lista građana. Svatko tko ma u svom srcu boljitak svog kotara i želi nam se priključiti, može to učiniti da na pomogne da grad učinimo mjestom što boljeg življenja. - rekao je uvodno Krstulović.

- Ono što vrijedi za stanovnike Gruža i Lapada, mora vrijediti i u ostalim dijelovima grada. Grad mora imati riješene stvari za sve stanovnike. - kazao je Krstulović osvrnuvši se na liste s kojima Dajmo ruke izlazi na izbore u gradskim kotarima.

- Jedan sam od istih, nisam iznad, samo predstavljam ljude koji žive unutar zidina. Najvažnije je da gradska uprava sluša zahtjeve svojih građana, da oni sudjeluju u donošenju odluka. Jedino tako možemo naprijed. Ako me pitate na što sam najponosniji, a to je što sam se trudio uključiti građane u odlučivanje putem zborova građana. Važno je da su stanovnici Ploča, Pila, Grada, aktivni sudionici u planu upravljanja. Kako bi išli naprijed potrebno je da gradski kotari konačno dobiju financije kako je i predviđeno Statutom Grada. Potrebno je uvesti participativno budžetiranje,
odnosno oblik u kojem građani imaju sredstva i sami odlučuju na što će ih u svom kotaru utrošiti jer najvažnije je rješavati probleme na koje građani ukazuju. - rekao je aktualni predsjednik i nositelj liste Dajmo ruke za Gradski kotar Grad Marin Krstulović.

Osim u GK Grad, lista Dajmo ruke na izbore izlazi u još šest kotara - u GK Ploče Iza Grada gdje njihovu listu ponovo predvodi Srđan Obad dok je nositelj liste u GK Pile Kono Dubravka Garić. Listu Dajmo ruke u Gk Montovjerna predvodi Lado Pletikosić. u GK Gruž Marijo Anđelić dok je u GK Lapad nositeljica liste Anamarija Miletić. Lista Dajmo ruke na izbore izlazi i u Gradskom kotaru Mokošica u kojem listu predvodi Katarina Šilje.

Nakon što su danas položeni vijenci na Bononovu i Srđu, poslijepodne je u sklopu obilježavanja 31. obljetnice početka napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu, svim poginulima na moru počast odana spuštanjem vijenca u more s broda „Tirena” u gruškom akvatoriju.

Misa zadušnica za sve poginule u Domovinskom ratu služena je u crkvi Male braće.

dpp

Od otvaranja 26. srpnja dnevno je u prosjeku preko Pelješkog mosta prolazilo 12 tisuća vozila, odnosno ukupno 775 tisuća, podaci su koje je iznio voditelj odjela za promet Hrvatskih cesta Slaviša Babić na međunarodnoj znanstveno - stručno konferenciji Znanost i razvitak prometa – ZIRP, održanoj u Šibeniku.

Kako je on rekao najviše vozila zabilježeno je 30. srpnja kada je preko Pelješkog mosta prešlo njih 19.029. Zanimljiva je i usporedba, kako je rečeno, s „usporedivom subotom 2019. godine” u koju je na graničnim prijelazima Klek i Zaton prometovalo manje od deset tisuća vozila.

dpp