Protiv Ivana Tropana podignuta je optužnica te je on danas, izvijestio je u kratkom priopćenju SDP Dubrovnik, stavio u mirovanje svoj mandat vijećnika u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika kao i stranačke funkcije do okončanja sudskog postpuka.

U priopćenju Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku (ODO Dubrovnik), koje nije objavilo imena optuženih, navodi se kako je pred Općinskim sudom u Dubrovniku podignuta optužnica „protiv državljanina Republike Hrvatske (1966.) zbog počinjenog kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 2. u svezi sa st. 1. Kaznenog zakona i državljanina Republike Hrvatske (1989.) zbog pomaganja u počinjenju kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 2. u svezi sa st. 1. i u svezi sa čl. 38. KZ-a.”

Kako navodi ODO Dubrovnik, „okrivljenicima se stavlja na teret da su od kolovoza 2020. godine do lipnja 2021. godine, u Dubrovniku, počinili navedena kaznena djela”.

Prvookrivljeni je Igor Tropan, otac Ivana Tropana.

Igora Tropana kao prvookrivljenika, tereti se „da je kao odgovorna osoba trgovačkog društva, koje se bavi pružanjem usluga prijevoza, postupio u nakani stjecanja znatne nepripadne imovinske koristi iz sredstava, koja su odlukom Vlade Republike Hrvatske osigurana kao namjenska za potporu održavanja radnih mjesta u uvjetima pandemije uzrokovane pojavom virusa Covid-19, odnosno da je podnosio zahtjeve nadležnom zavodu za zapošljavanje za odobravanje novčanih potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim posljedicama pandemije”.

„Na temelju tih je zahtjeva nadležni zavod, na ime potpora za očuvanje radnih mjesta, na žiro račun trgovačkog društva od 20. kolovoza 2020. do 11. lipnja 2021., u svrhu isplate plaće zaposlenicima navedenog trgovačkog društva, isplatio ukupni iznos od 256.628,41 kuna. Prvookrivljenik je, tereti ga se, zaposlenicima lažno predočio i držao ih u lažnom uvjerenju da navedeno društvo nema pravo na potpore te da uplaćena sredstva na njihovom računu pripadaju tom trgovačkom društvu, ali da im mora radi otpisa doprinosa uplaćivati plaće iz vlastitih sredstava. Zaposlenici su u to povjerovali pa su stoga, uvjereni kako navedena uplaćena sredstva ne pripadaju njima, najprije na traženje prvookrivljenika podigli sa svojih tekućih računa pojedinačne iznose uplaćenih im sredstava i predali mu ih, a potom su mu, na njegovo daljnje traženje, izdali punomoć za raspolaganje sredstvima na njihovim osobnim računima.” - piše u priopćenju ODO-a.

Ivana Tropana kao drugookrivljenika se tereti da je „nakon što je jedan zaposlenik otkrio da su dovedeni u zabludu; želeći prvookrivljeniku pomoći da i dalje održava u zabludi zaposlenike o namjeni uplaćenih sredstava; na njegovo traženje sastavio tekst za sve zaposlenike trgovačkog društva u kojem se navodi da je sve rađeno po zakonu i da za sve postoji trag novca”.

„Prvookrivljenik je na opisani način, tereti ga se, oštetio zaposlenike trgovačkog društva za ukupno 221.478,41 kuna, odnosno nepripadno se okoristio za taj iznos.” - piše u priopćenju ODO Dubrovnik.

dm

Grad Dubrovnik montirao je video kameru za nadzor arheološkog nalazišta na Pustijerni, a nakon što su uništena vrata koja je  Zavod za obnovu Dubrovnika nedavno postavio zbog učestalih devastacija ovog vrijednog područja.
 
Naime, prostor arheološkog nalazišta na Pustijerni koristio se za odlaganje kućnog i glomaznog otpada te se ugradnjom vrata željelo spriječiti njegovo daljnje uništavanje. Djelatnici Zavoda za obnovu Dubrovnika odmah po ugradnji zatekli su uništena novopostavljena vrata išarana grafitima, urušen fiksni dio pregrade i obijen katanac. Stoga je Grad Dubrovnik odlučio instalirati video nadzor, koji je od danas u funkciji.
 
„Zavod za obnovu i Grad rade na konceptu budućeg arheološkog muzeja i revitalizacije ovog dijela povijesne jezgre te s ciljem zaštite nalazišta opetovano nastoje onemogućiti pristup. U tijeku je priprema dokumentacije, koju izrađuje Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba, za uspostavu arheološkog muzeja na Pustijerni unutar bastiona sv. Spasitelja te arheološkog nalazišta na Pustijerni s ponovnom uspostavom Ulice ispod mira.” - navode iz dubrovačke gradske uprave.

dpp

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković primio je u nastupni posjet veleposlanika Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj dr. Henka Voskampa.

Veleposlanik Voskamp ovom je prigodom izrazio zadovoljstvo što je u Dubrovniku nakon više od 20 godina, sada u ulozi predstavnika Kraljevine Nizozemske, naglasivši kako je vidljivo koliko se Grad u tom vremenskom razdoblju promijenio, posebno ističući veliki broj turista.

Gradonačelnik Franković izvijestio ga je što je sve Grad poduzeo kako bi ublažio efekte prekomjernog turizma te kako se, osobito nakon vremena pandemije, Dubrovnik više okreće nekim novim nišama, poput filmske industrije i digitalnih nomada.

- Za nas je krucijalno važan mir, posebno mir u regiji i stoga s osobito pažnjom promatramo i potičemo demokratske procese u susjednim zemljama. - kazao je također gradonačelnik Franković, a veleposlanik Voskamp dodao kako su stabilnost i prosperitet u zemljama istočnog Balkana važni za cijelu Europsku uniju.

Na sastanku su ujedno sudjelovali počasni konzul Kraljevine Nizozemske u Dubrovniku kapetan Pero Kulaš te zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić trebao bi se u srijedu sastati s ministrom zdravstva Vilijem Berošem. Kako neslužbeno doznajemo, jedna od tema razgovora svakako će biti novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti prema čijem bi prijedlogu u svakoj županiji ostao tek po jedan dom zdravlja. Na jugu Hrvatske trenutno djeluje pet domova zdravlja i to u Dubrovniku, Vela Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću.

Prema neslužbenim izvorima, čelnici svih tih pet zdravstvenih ustanova poslali su županu svoje stavove i viđenje situacije i ustroja, kao i troškove. Jedinstveni stav je da na području Dubrovačko - neretvanske županije zbog specifičnosti prostora, treba imati više domova zdravlja kako bi se žiteljima osigurala što kvalitetnija zdravstvena skrb. Isto tako, stav s juga Hrvatske, koji, navodi naš izvor, zatsupa i sam župan Dobroslavić, jest da županija, u čijoj je nadležnosti rad domova zdravlja, treba samostalno odlučivati koliko je takvih ustanova potrebno budući ih financira i pokriva eventualne gubitke, a sve s ciljem boljih zdravstvenih uvjeta pučanstvu.

O svemu tome župan Dobroslavić ponovno će izvijestiti ministra Beroša te još jednom zatražiti da se dobro razmotre nove odredbe zakona.

Južni

Vidio sam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i mogu reći da mi u Županiji uključujući i župana Nikolu Dobroslavića nismo zadovoljni s tim prijedlogom. Naime, Dubrovačko - neretvanska županija se razlikuje od 90 posto ostalih županija jer treba gotovo jedan i pol dan da se primjerice do Dubrovnika dođe iz Vela Luke i vrati doma. - govori ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan o novom prijedlogu zakona kojim bi se u reformi zdravstva broj domova zdravlja po županijama ograničio na tek – jedan.

- Postoje tri područja u Dubrovačko – neretvanskoj županiji koja u medicinskom smislu imaju totalno različite potrebe i koncepcije djelovanja. Jedno područje je šire područje Dubrovnika, drugo je Neretva, a treći dio su otoci i dio Pelješca. – govori Bazdan komentirajući najave da bi novim zakonskim odredbama u svakoj županiji djelovao jedan dom zdravlja. To znači da bi u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostao samo jedan i to najvjerojatnije onaj u Dubrovniku, dok bi u Veloj Luci, Korčuli, Pločama i Metkoviću današnji domovi zdravlja djelovali u sustavu buduće središnje zdravstvene ustanove.

- Ne mislim da je razlog ovog novog ustroja ušteda, zapravo mogu reći da to nije točno. Znači, kako bi se postojeći domovi zdravlja uskladili u jednu ustanovu potrebno je kupiti nove informatičke programe za financije, računovodstvo, pisarnicu i sve to dosta košta, a za vremensko usklađivanje potrebno je jedna do dvije godine. A najveći problem bi bio smanjenje zdravstvene zaštite ljudi jer svaki ravnatelj nastoji popuniti medicinsko osoblje koje nedostaje suradnjom s različitim ustanovama. Tako kolege s Korčule dogovaraju posjete liječnika iz KBC Split, neretvanski domovi zdravlja surađuju s KBC Mostar i mi iz Dubrovnika također dogovaramo suradnje s različitim ustanovama. Svaki ravnatelj će se pri tome pozabaviti financijama i gledati gdje treba uštedjeti i iskalkulirati da mu troškovi budu u okviru „pozitivne nule“. - napominje ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan.

- Mišljenja sam da će, ako dođe do spajanja, troškovi eksponencijalno rasti. Takav stav ima i župan Dobroslavić koji je više puta ministru zdravlja Viliju Berošu iznosio naše argumenta. I dalje smo na stajalištu da su domovi zdravlja u nadležnosti županija, te da županije imaju pravo odrediti broj potrebnih zdravstvenih ustanova i prema tome odgovarati za njihovo financijsko poslovanje i razinu zdravstvene zaštite. – smatra Branko Bazdan te dodaje kako se u slučaju novog ustroja radi o centralizaciji, što je protivno nastojanjima suvremenog europskog društva koje teži decentralizaciji.

Tijekom marijanskog mjeseca listopada vjernici svih župa i crkava Dubrovačke biskupije ujedinjuju se u humanitarnoj akciji prikupljanja novčanih sredstva za kupnju prijeko potrebna tri aparata za potrebe ginekološkog odjela Opće bolnice Dubrovnik.

Riječ je o aparatima pomoću kojih roditelji prvi put čuju otkucaje djetetova srca i koji služe za praćenje srčanih tonova djeteta u utrobi majke i kontrakcija trudnica. Bolnica trenutačno ima samo tri takva uređaja koja se svakodnevno koriste, a time i troše, te nisu dovoljna za nadzor trudnica. Jedan od uređaja koji bi se nabavio bi bio i za praćenje blizanačke trudnoće.

Svi koji žele mogu svoje priloge ostaviti u kutije ili košarice u crkvama namijenjene za ovu akciju pomoći ginekološkom odjelu. Do kraja mjeseca bilo bi potrebno prikupiti novčani iznos od 152.000 kuna.

U biskupijskom dopisu kojeg potpisuje generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan piše: „Želimo u ovo naše doba osluškivati poticaje Duha i uočavati potrebe braće i sestara te ispruženom rukom pomagati što više možemo.“ Također se izriče zahvala svima koji su sudjelovali u prijašnjim humanitarnim akcijama jer kao kršćani trebamo pomagati.

dpp

Libertas Dubrovnik uspješno je proveo prvu fazu tehnološke i ekonomske nadogradnje sustava naplate, koja je, u proteklih sedam dana od kada su nove blagajne I nadograđeni sustav naplate u funkciji rezultirala povećanjem brzine prodaje karata, brzine registracije putnika I brzine ulaska u vozilo.

Nadogradnja je, osim ostvarenih pokazatelja pokazala i kako su korisnici naših usluga, kao i sami vozači dali pozitivne povratne informacije.

Naravno, uvođenje novog sustava naplate na gradskom području za sobom donosi i prelazak na novi medij kartice, čime su magnetne kartice prestale biti upotrebljive.

Gdje mogu zamijeniti neiskorištene magnetne kartice novima?

Kartice koje više nisu u upotrebi moguće je zamijetiti na svim prodajnim mjestima Libertasa (Pile, Lapad, Grawe, Mokošica, Cavtat).

Kada mogu zamijeniti svoje neiskorištene kartice?

Kartice je moguće zamijeniti za vrijeme radnog vremena prodajnih mjesta koja su objavljena na stranici Libertasa, a sve promjene radnih vremena prodajnih mjesta se uredno ažuriraju.

ŠALTER PILE  07:00 - 21:00 Od PON – NED
ŠALTER LAPAD        07:30 - 14:00 i 17:00 - 22:00 Od PON - SUB
ŠALTER GRAWE       07:00 - 15:00 Od PON – PET, SUBOTA (prva u mjesecu i zadnja ukoliko po potrebi započinje produživanje pokaza) od 07:00 -14:00
ŠALTER MOKOŠICA   08:00 - 14:30 Od PON – PET, SUBOTA (prva u mjesecu i zadnja ukoliko po potrebi započinje produživanje pokaza) od 07:00 -14:00
ŠALTER CAVTAT      07:00 - 14:30 Od PON – SUB
 
Do kada mogu zamijeniti neiskorištene kartice?

Svoje kartice moguće je zamijeniti do kraja listopada, uz mogućnost produženja ovog roka, ovisno o potrebama korisnika.

Koje vrste neiskorištenih magnetnih kartica mogu zamijeniti?

Mogu se zamijeniti neiskorištene kartice iz asortimana Libertasa i to na sljedeći način:

Putniku s ranije kupljenom S-kartom vozač će uzeti tu (staru) kartu i izdati ispisan kupon za vožnju (opcija izdavanja kupona postoji na blagajni kod vozača) i zamjena se odvija direktno u vozilu – ne na prodajnom mjestu.

Neiskorištene dnevne karte sa starom cijenom zamijenit će se novima na našim kioscima (bez dodatne naplate). Vozač putnika sa starom magnetnom dnevnom kartom upućuje da ju zamjeni na kiosku gdje će mu biti izdana nova.

Neiskorištene P-karte (karta za 20 vožnji), a koje nisu starije od godinu dana  korisnicima će se zamijeniti novima na našim kioscima (bez dodatne naplate). Vozač putnika sa starom magnetnom P- kartom upućuje da ju zamjeni na kiosk Libertasa, gdje će mu biti dana nova karta.
 
Gdje mogu vidjeti koliko mi je ostalo vožnji?

Broj preostalih vožnji moguće je provjeriti prilikom ulaska u vozilo, prilikom prislanjanja kartice na uređaj za očitavanje, na displayu će se, u za to predviđenom prozorčiću prikazati preostali broj vožnji.

Ukoliko se broj preostalih vožnji bude provjeravao u manje od pola sata od otkucavanja vožnje, sustav neće provjeru bilježiti kao zasebnu vožnju, a ponovo će se prikazati broj preostalih vožnji. 

Gdje mogu zamijeniti veći broj dnevnih i P karata?

Pravne osobe mijenjaju svoje stare neiskorištene karte u uredu karata u upravnoj zgradi. Fizičke osobe koje u svom posjedu imaju veći broj dnevnih ili P karata, na nekom od prodajnih mjesta Libertasa mogu ispuniti Obrazac za zamjenu i priložiti karte koje se šalju u ovlašteni ured karata u upravnoj zgradi.  Nakon provjere u upravnoj zgradi Libertasa, korisnik će u roku od dva radna dana biti obaviješten o statusu njegovog zahtjeva.

Nakon što je uočeno više pokušaja zloupotrebe procesa zamjene, ovaj postupak je uveden kako bi se utvrdio status kartica za koje je podnesen zahtjev.

Mogu li kupiti ultralight kartice na kioscima Tiska?

Između Libertas Dubrovnika i Tiska nije došlo do nikakve promjene u poslovnom odnosu. Libertas je Tisku osigurao određenu količinu kartica, dok je distribucija kartica u nadležnosti Tiska.

Libertas Dubrovnik

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u rujnu 2022. ostvareno 147.555 dolazaka i 510.966 noćenja, odnosno 43 posto više u dolascima te 34 posto više u noćenjima u odnosu na rujan prošle godine. Tijekom rujna, strani turisti ostvarili su 142.583 dolazaka i 495.035 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 4.972 dolazaka i 15.931 noćenja.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u rujnu je ostvareno 86 posto turističkog prometa u noćenjima te 79 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom rujna bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Poljske, Hrvatske, Španjolske, Kanade i Nizozemske. Prema vrsti smještaja u kolovozu je u hotelima ostvareno 73.434 dolazaka i 256.666 noćenja te u privatnom smještaju 52.407 dolaska i 189.152 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 11.876 turista (73 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Irske, Kanade, Hrvatske, Finske, Španjolske i Australije.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. rujna 2022. godine ostvareno 3.145.308 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 87 posto. U istom razdoblju ostvareno je 897.368 dolazaka, što je porast od 98 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 30. rujna 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Italije, Poljske i Nizozemske.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja rujna, riječ je o 82 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Na području PU dubrovačko - neretvanske protekli tjedan najveća novčana kazna u iznosu od čak 35 tisuća kuna izrečena je 57 - godišnjem vozaču osobnog vozila vukovarskih registarskih oznaka, višestrukom recidivistu prometnih prekršaja, koji je 27. rujna na području Stona upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 1,38 g/kg za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije.

Vozač je uhićen i doveden u prostorije policije do otriježnjenja nakon čega je uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje mu je izrečena spomenuta novčana kazna i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 12 mjeseci.

dpp

Od jeseni 2024. svi pametni telefoni, tableti, kamere, slušalice, prijenosni zvučnici koji se prodaju u Europskoj uniji koristit će isti, univerzalni punjač, potvrdio je u utorak Europski parlament.

Direktivu o radijskoj opremi, koja za cilj ima smanjiti količinu elektroničkog otpada u Uniji i omogućiti potrošačima da kupuju održivije elektroničke uređaje, eurozastupnici su odobrili u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sa 602 glasova za, 13 protiv i 8 suzdržanih.

Isti punjač će od jeseni 2024. imati mobiteli, slušalice, tipkovnice, tableti, navigacije, miševi, digitalne kamere, zvučnici, e-čitači i prenosive igrače konzole, a očekuje se da će se to proširiti na laptope i slične uređaje do 2026.

Novi standard za prijenosne uređaje bit će USB-C, koji omogućuje brzo punjenje i prijenos podataka, a potrošači će moći birati žele li uz novi uređaj kupiti i novi punjač.

EU uvodi jedinstveni punjač male elektroničke uređaje nakon višegodišnjih pritisaka industrije "koja nije bila zainteresirana za tu promjenu jer oni itekako dobro zarađuju na punjačima", naglasila je Hini eurozastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) koja se tom temom bavi od ulaska Hrvatske u EU.

Proces je potrajao jer je Europska komisija prvo prepustila industriji dogovor o jedinstvenom punjaču, ali kada se to pokazalo nemogućim, zatražila je stručnu analizu o "najprikladnijem punjaču za sve", objasnila je Borzan, čije je istraživanje pokazalo da uvođenje istog punjača za više uređaja podržava 92,9 posto hrvatskih građana.

- Svi su svjesni da je ovakav način naprosto neodrživ. Imati svake godine 11.000 tona elektroničnog otpada na prostoru EU-a, dok kod kuće imamo pune ladice starih punjača. - rekla je članica Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, dodavši da će univerzalni punjač smanjiti troškove potrošačima.

Prema procjenama Komisije, potrošači u EU-u mogli bi uštedjeti 250 milijuna eura godišnje koje troše na nepotrebnu kupovinu punjača. To bi također trebalo smanjiti količinu elektroničkog otpada za oko tisuću tona godišnje.

Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ), koji se s kolegama iz redova pučana založio za uvođenje jedinstvenog punjača 2019. godine, rekao je Hini da je "Europski parlament napravio dovoljno jak politički pritisak" da Komisija izađe s prijedlogom o univerzalnom punjaču i potvrdio da je "bilo jako puno lobiranja od tehnoloških divova, od kompanija kojima je to dodatni trošak, raznih organizacija".

Najveći otpor prema univerzalnom punjaču godinama je dolazio od američkog proizvođača Apple. Većina telefona koji se danas prodaju koriste mikro-USB utore za punjenje, ali ne i Appleov Iphone, koji se ne može napuniti s punjačem napravljenim za najčešće korištene Android proizvode.

(Hina)

Tijekom rujna 2022. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 246.574 dolazaka i 1.083.145 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine ostvareno je 39 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Francuske i Slovenije.

Od početka godine do kraja rujna ostvareno je 7.156.208 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 53 posto više noćenja. Najviše noćenja od siječnja do kraja rujna ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Poljske, Hrvatske, Francuske i Sjedinjenih Američkih Država.

U razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno je 76 posto dolazaka i 88 posto noćenja u usporedbi s 2019. godinom. Porast noćenja ostvaren je s domaćeg tržišta te Poljske i Slovenije, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 82 posto, iz Njemačke 99 posto, Francuske 90 i Sjedinjenih Američkih Država 85 posto noćenja.

dpp

Povodom obilježavanja Dana policije i njezinog zaštitnika sv. Mihovila, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović na svečanoj dodjeli u Uredu predsjednika RH u Zagrebu odlikovao je djelatnike MUP-a i uručio im Spomenicu Domovinskog rata Prvi hrvatski redarstvenik kao i Spomenicu Domovinske zahvalnosti za časnu i uzornu službu. Između 183 odlikovana djelatnika i djelatnice MUP-a, ovom prigodom navedene Spomenice uručene su policijskim službenicima Policijske uprave dubrovačko – neretvanske. Spomenice Domovinske zahvalnosti dobili su Nikica Lazarević, policijski službenik Interventne jedinice policije i Ivo Papac, policijski službenik Postaje prometne policije Dubrovnik

Nikica Lazarević, zapovjednik specijalističkog tima u Interventnoj jedinici policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u MUP-u je zaposlen od 1996. godine, a  do sada je završio brojne specijalističke obuke (tečaj za vođenje specijalističkih grupa u specijalnim jedinicama policije, tečaj taktike i zakonitosti policijskog postupanja, tečaj za ronioca otvorenih voda, pedagoško-instruktivni tečaj za mentore vježbenika i seminar sistemskog interventnog treninga za instruktore interventne policije).

Do sada je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, medaljom Oluja te je sudjelovao na Međunarodnom sportskom natjecanju za selekciju MUP-a i natjecanju za najspremnijeg pripadnika OS RH.

Ivo Papac, dugogodišnji je policijski službenik, trenutno na radnom mjestu vođe ekipe za očevide u cestovnom prometu u Postaji prometne policije Dubrovnik. U MUP-u je zaposlen od 1990. godine, a u svojoj dugogodišnjoj karijeri završio je brojne tečajeve (tečaj prometne policije, dva tečaja za mjerila i uređaje u nadzoru cestovnog prometa, pedagoško-instruktivni tečaj za mentore vježbenike srednje stručne spreme i seminar rukovanja opremom za audio-video snimanje dokazne ili druge radnje u prethodnom i kaznenom postupku).
Do sada je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata.

dpp