Potres u 8 sati i sedam minuta, s epicentrom u Bosni i Hercegovini, 10 kilometara sjeverozapadno od Širokog Brijega osjetio se i u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

Jačina potresa bila je 4,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Prema podacima EMSC epicentar je bio na dubini od 5 kilometara.

dm

Grad Dubrovnik nastavlja aktivnosti s ciljem zbrinjavanja, pružanja zdravstvene skrbi i konačnog udomljavanja svih životinja iz neodobrenog objekta za smještaj životinja na području Žarkovice. U suradnji sa Sanitatom Dubrovnik, veterinarskim ambulantama i tri udruge - Udruge Pobjede, Skloništa Prijatelji Čakovec i udruge Prijatelji životinja, pokrenuta je žurna akcija zbrinjavanja.
 
Volonteri su evidentirali sve pse, izradili i nadopunili postojeće zdravstvene kartone, proveli potrebna testiranja i započeli liječenja, što je uključilo status svakoga psa u odnosu na mikročipiranje i kastraciju, procjenu potrebe za veterinarskim intervencijama i čišćenje od unutarnjih i vanjskih parazita.
 
Prema evidenciji volontera, od pobrojanih pasa, blizu 50 % njih nije kastrirano, a gotovo 40 % treba liječenje - ima i slijepih, infestiranih krpeljima, s tumoroznim izraslinama, ranama i simptomima koji upućuju na lišmaniozu.  Samo 40 % pasa označeno je mikročipom. Psi se dalje pripremaju za udomljenje putem registriranih skloništa, u suradnji s ugovornim skloništem Animalis Centrum iz Splita i sa Specijalističkom Veterinarskom Praksom Bobanović iz Dubrovnika. Najprije su zbrinute najbolesnije i ozlijeđene životinje, u svibnju njih 17, a do danas je izmješteno ukupno 47 pasa od kojih su tri uginula od posljedica bolesti.
 
Trenutno više od 200 pasa sa Žarkovice treba adekvatnu skrb i sigurnost doma, zbog čega je pokrenuta kampanja za udomljavanje "Adopt Žarkovica". Sve životinje su fotografirane i uz sve informacije i opis, objavljene na web-stranici www.adopt-zarkovica.eu te na stranicama na Facebooku Adopt Zarkovica Dogs i Instagramu AdoptZarkovica. Svi zainteresirani mogu pomoći i privremenim smještajem, tj. pružanjem privremenog doma. U podacima svakog psa navedena je lokacija, jer su neki već u registriranom skloništu, ili putem skloništa privremeno udomljeni. Udomljavanjem tih pasa oslobađa se mjesto kod privremenih udomitelja ili u skloništu, za prihvat novih pasa u potrebi. Sve informacije o psima na www.adopt-zarkovica.eu dostupne su i na engleskom i njemačkom jeziku.
 
Podsjetimo,Sanitat Dubrovnik d.o.o. zaprimio je rješenje Službe veterinarske inspekcije pri Državnom inspektoratu Republike Hrvatske kojim se komunalnom društvu naređuje "osigurati hitno zbrinjavanje svih kućnih ljubimaca (pasa) iz neodobrenog objekta za smještaj životinja (skloništa) s javne površine Žarkovica u Dubrovniku, koje obavlja djelatnost bez rješenja Ministarstva poljoprivrede, putem odobrenog skloništa za životinje." Zbog neadekvatnih uvjeta držanja i lošeg zdravstvenog stanja pasa, rok izvršenja Rješenja je 15 dana od dostave dopisa, a žalba ne odgađa njegovo izvršenje. Prvim rješenjem Inspektorata iz svibnja utvrđene su nepravilnosti i naloženo hitno zbrinjavanje bolesnih i ozlijeđenih životinja. Žarkovica kao neregistrirano sklonište ne smije uzimati nove pse s ulice.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Na gradilištu Lapadske obale betoniranjem posljednjeg, 131. pilota, u cijelosti je završen taj dio radova, izvijestili su danas iz dubrovačke gradske uprave napomenuvši kako je „uz izgradnju i postavljanje obalnog zida, upravo pobijanje pilota od betona i armaturnog čelika najzahtjevniji dio investicije u cijelosti financirane europskim i nacionalnim sredstvima”.
 
Početkom idućeg tjedna započet će nova faza radova – proizvodnja segmenata obalnog zida na privremenom gradilišnog pogonu ispred Kazbeka.

Iz Grada pišu kako se „u međuvremenu, tijekom ovog tjedna, a uvažavajući kretanja na tržištu čelika, očekuje isporuka armature potrebne za proizvodnju navedenih elemenata obalnog zida”.

Početak ugradnje tako proizvedenih armirnobetonskih segmenata zida, ukoliko ne bude nepredviđenih zastoja u isporuci materijala, planiran je u drugoj polovici srpnja.
 
„Unatoč manjim zastojima uzrokovanih nepredvidljivim kretanjima na tržištima materijala dinamika izvođenja radova na projektu Lapadske obale nije ugrožena i projekt napreduje sukladno planovima investitora i izvođača radova. Podsjetimo, 70 milijuna kuna vrijedna kapitalna investicija rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale najveći je cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada još od izgradnje ''bulevara'' u Lapadu. Izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruktura, šetnica sa zelenilom i biciklističkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

dpp

Vijeće EU-a u srijedu je predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama schengenskog prostora, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi. U zračnim lukama u zemljama schengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama. To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je zadnja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka.

Vijeće Europske unije poslalo je u srijedu nacrt odluke o “punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj” u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli u kojem se traži dostava mišljenja što je moguće prije. U prijedlogu odluke kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Procedura odlučivanja u pristupu Schengenu predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži mišljenje Europskog parlamenta. To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići.

Odluka je o pokretanju postupka donesena je u srijedu na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a.

Ne bude li nekih nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom schengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.
 
Južni

Dok Španjolska uvodi tzv. menstrualno bolovanje, o toj se temi u široj hrvatskoj javnosti baš i ne govori puno. Neka međunarodna istraživanja pokazuju kako menstrualne bolove ima 50 posto žena, a 10 posto ih ima bolove koji im ometaju svakodnevno funkcioniranje. Treba li takvo bolovanje ženama, te kakve će biti posljedice, u prvom redu za žene, pitanja su koja će valjda tek doći u fokus hrvatske javnosti.

Što su o ovoj temi rekli župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić, novinarka Silva Capurso, poduzetnica Ines Nanić, političarka Igra Šain Kovačević i ugostitelj Ante Vlašić možete čitati na poratlu Južni OVDJE.

dpp

Prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko - neretvanske županije za 2022. godinu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio je treće redovno ispitivanje mora na 121-oj plaži u razdoblju od 13. do 26. lipnja 2022. godine.

Uzorci mora na svih 121 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

More je na 117 plaža ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće, a na dvije plaže dobrom ocjenom Portina u Baćini i Sv. Nikola u Korčuli. Na plažama hotela „Park” na Korčuli i Trstenik na Pelješcu more je ocijenjeno kao zadovoljavajuće.

JP

Saborski zastupnici u srijedu su jednoglasno u kraćoj raspravi podržali prijedlog o prestanku važenja Zakona o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa iz 1974. godine.

- Navedeni zakon postoji gotovo 50 godina, njegove odredbe više se ne primjenjuju pa ga je potrebno staviti izvan snage. - kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović dodavši da je pravna materija zakona u cijelosti uređena drugim propisima prvenstveno Zakonom o javnom bilježništvu.

- Poslovi ovjeravanja potpisa prestali su se u većini ureda obavljati 1995. godine, a posljednje 2016. u nekadašnjem Uredu državne uprave u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u Dubrovniku i ispostavi u Lastovu. - rekao je Martinović.

Južni

Grad Dubrovnik proveo je radove na izgradnji i uređenju nogostupa za potrebe novog pješačkog prijelaza sa semaforima na magistrali na Nuncijati. Naime, novi pješački prijelaz smjestit će se istočno od postojećeg ulaza u naselje Nuncijata kod spoja magistrale, tj. državne ceste D8 i Ulice Đura Basaričeka.

"Grad Dubrovnik izgradio je nogostup, potporni zid i izveo prilagodbu skalina s južne strane državne ceste D8 te izgradio nogostup na sjevernoj strani ceste - od budućeg semaforiziranog pješačkog prijelaza do postojećeg autobusnog stajališta. Ukupno je izvedeno oko 50 metara nogostupa, a vrijednost izvedenih radova iznosi 130 tisuća kuna s PDV-om. Podsjetimo, na inicijativu Grada i u dogovoru s Hrvatskim cestama, Grad Dubrovnik financirao je prometni elaborat koji je izradio Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te je ishodio sve potrebne suglasnosti." - navode iz Grada Dubrovnika.

Označavanje pješačkog prijelaza i ugradnju semafora te druge odgovarajuće opreme izvest će Hrvatske ceste. Ovimće se riješiti dugogodišnji problem stanovnika Nuncijate koji nisu imali adekvatno označen prijelaz preko ceste koja prolazi rubnim dijelom naselja i koja je pod upravljanjem Hrvatskih cesta.

dpp

Vijećnica Nove ljevice Igra Šain Kovačević na sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije istaknula je kako su vozila hitne pomoći u Orebiću neadekvatna, ali je upozorila i na nedavni incident koji je, kako je rekla, mogao završiti fatalno.

- Više su na servisu nego u funkciji, a posljednji je bio incident sa curenjem amonijaka u kabini, što je prema riječima onih koji su tamo bilo, moglo završiti fatalno. - rekla je Šain Kovačević

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio joj je kako „ne može vjerovati da su vozila neispravna”.

- Ne mogu vjerovati da je bilo koje od vozila neispravno. Nemojmo sve svoditi na brod koji ima betonsko dno i koji će propasti. - kazao je Dobroslavić.

Ministarstvo turizma i sporta donijelo je, sukladno provedenom natječaju, Odluku o raspodjeli financijskih sredstava za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina u 2022. godini kojom je, između ukupno 77 projekata, odobrilo i projekt Opremanja sportske dvorane Osnovne škole Gruda koji je prijavila Dubrovačko-neretvanska županija, i to u maksimalnom iznosu zatraženog sufinanciranja od gotovo 300 tisuća kuna.

Projektom je planirana mogućnost pregrađivanja sportske dvorane u trodijelnu sportsku dvoranu kako bi se u isto vrijeme mogla održavati nastava i treninzi pojedinih sportskih klubova i lokalnih rekreativaca. Opremit će se i glavna radna gimnastička zona, kardio zona te zona za grupno i individualno vježbanje. Također će se nabaviti i sportska oprema za potrebe održavanja treninga i natjecanja svih vrsta sportova zastupljenih u Općini Konavle, a koji svoje treninge mogu izvoditi u sportskoj dvorani, kao što su judo, rukomet, stolni tenis, odbojka, nogomet i košarka. Nabava opreme i ugradnja pregradnih zavjesa  planira se provesti do kraja ove godine.
 
Projektom će se maksimalno  iskoristiti sve mogućnosti unutarnjih prostorija sportske dvorane, ne samo za školske potrebe, već i za individualne treninge, rekreaciju mladih i starijih osoba te izjednačavanje uvjeta stanovnika lokacijski izdvojene općine na krajnjem jugu Hrvatske s uvjetima provođenja sportskih aktivnosti i natjecanja u ostalim prometno bolje povezanim lokacijama na području države.

Uz ovaj projekt, iz provedenog natječaja odobrena su sredstva i jedinicama lokalne samouprave. Gradu Metkoviću odobreno je 310 tisuća kuna za obnovu borilišta i ugradnju obloge u Sportskoj dvorani Metković, Gradu Korčuli 150 tisuća kuna za projekt Outdoor fitness, a Općini Lumbarda 445 tisuća kuna za rekonstrukciju i opremanje igrališta na otvorenom za potrebe više sportova. Za ulaganje i opremanje nogometnog igrališta u Opuzenu Ministarstvo je odobrilo 76 tisuća kuna.

dpp

Tijekom rasprave o prvim izmjenama i dopunama Financijskog plana Županijske uprave za ceste na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije vijećnica Igra Šain Kovačević (Nova ljevica) podsjetila je na projekt ceste Korčula – Račišće te istaknula kako svi vijećnici u Skupštini, kad je taj projekt u pitanju, kako je rekla, „sudjeluju u prevari jer rebalansiraju sredstva za projekt za koji nemaju ugovor”.

- Nakon što smo podnijeli kaznene i prekršajne prijave mi ponovo iste te novce rebalansiramo za projekt za koji nemamo ugovor. Dakle, ugovor nije potpisan, iako je rečeno da će se potpisati sutra, ubrzo. Nemamo odluke o financiranju ovog projekta, nemamo potpisan ugovor, ali zato imam službeno formalni odgovor Ministarstva pomorstva koje kaže da u tom pozivu novca nema. - rekla je Šain Kovačević.

- Naravno, ako je netko iz HDZ-a obećao da će novci doći onda je vrlo izvjesno da hoće, ali mi danas ponovo ponavljamo osnovanu sumnju da ponavljamo kazneno djelo. Toliko o legitimitetu ove Županijske skupštine. Zapravo svi sudjelujemo u prevari jer kad bi se nekim slučajem ta sredstva uklonila iz financijskog plana trebala bi se poništiti javna nabava za koju nema novca, a javna nabava za ovaj projekt traje već dvije godine, toliko o tome da nema obmane. - rekla je Šain Kovačević.

- Kolegica stvarno ustraje u svome. Prava revolucionarka! - odgovorio je Šain Kovačević župan Dobroslavić te dodao kako ugovor nije uvjet za planiranje sredstava u proračunu ŽUC-a.

- Pisali ste kaznenu prijavu. Nas nisu zvali i ne vjerujem da će nas zvati jer to što ste vi tamo mogli napisati nema nikakve veze s kaznenim djelom. Kad se u proračunu planiraju sredstva ne mora se imati ugovor, valjda to razumijete. Vi ste vijećnici i morate znati određen stvari da bismo mogli meritorno raspravljati. Ne mora se imati ugovor. Kad pravimo proračun, što mislite, da imamo potpisani ugovor, ma nemamo, naravno da nemamo. Nije uvjet za stavljanje u proračun nikakav ugovor i želim da to znate. - kazao je Dobroslavić.

Što je istina, što je laž, smatra vijećnik Marko Giljača (SJG), stoji u općem dijelu proračuna.

- Vidjet ćemo je li točno sve što ste rekli. Mi smo dobili u materijalima dvije tablice. Nismo dobili obrazloženje financijskog plana i u tom se obrazloženju ništa ne mijenja. I dalje stoji ono što smo izlagali uz prosincu 2021. i stoji da se poziva na ugovor iz srpnja 2020., što je laž i neistina. Stoji u općem dijelu proračuna koji smo usvojili u prosincu 2021. Vi nam niste donijeli promjenu, a u međuvremenu ste rekli da taj ugovor ne postoji. I dalje se pozivate na nepostojeći ugovor. - rekao je Giljača.

Ravnatelj ŽUC-a Ivo Kaštelan kratko mu je odgovorio kako su prve izmjene Financijskog plana ŽUC-a za 2022. napravljene u sukladno Zakonu o proračunu i Statutu Županijske uprave za ceste.

Na sjednici Županijske skupštine vijećnica Igra Šain Kovačević (Nova ljevica). istaknula je kako helidrom u Janjini nema noćnu rasvjetu.

- Je li Županija upoznata sa situacijom na helidromu u Janjini koji nema noćnu rasvjetu pa helikopteri MORH-a ne mogu slijetati po noći, a što utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite na Pelješcu, bez obzira na helidrom u Trpnju. - rekla je Šain Kovačević, kojoj je Dobroslavić odgovorio kako su sredstva za opremanje helidroma Janjina noćnom rasvjetom osigurana.

- Helidrom u Janjini nalazi se u rebalansu proračuna i to je pitanje riješeno. - rekao je Dobroslavić kazavši kako je Igri Šain Kovačević to vjerojatno slučajno promaklo.

nm