HDZ -ov vijećnik u Županijskoj skupštini dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo, koji je ujedno i predsjednik županijske organizacije navedene stranke, po sili zakona u ponedjeljak će na sjednici Skupštine presatti biti njen član, odnosno vijećnik, a zamijenit će ga Frano Vlašić iz Stona.

Kako smo već pisali, Pezo mora izaći iz Skupštine zbog zakon o sprječavanju sukoba interesa prema čijim novim odredbama ne može biti i vijećnik i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.

No, osim što će napustiti vijećničke klupe Pezo mora biti zamijenjen i u odborima. Naime, on je predsjednik jednog i član još jednog odbora u Županijskoj skupštini pa će tako biti imenovan novi predsjednik ili predsjednica Odbora za izbor i imenovanja te novi član ili članica Odbora za proračun i financije. Očekuje se da će ponovo biti imenovan netko iz redova HDZ -ovih vijećnika.

dm

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske odgovorilo je na zahtjev Grada Dubrovnika te je Rješenjem utvrdilo da je Odluka o osnivanju javne ustanove socijalne skrbi Dom za starije osobe Ragusa u skladu sa Zakonom o ustanovama, Zakonom o socijalnoj skrbi i drugim posebnim propisima.

Naime, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika je na svojoj 11. sjednici održanoj 9. svibnja 2022. donijelo Odluku o osnivanju navedene ustanove kao javne ustanove za pružanje socijalnih usluga. Ustanova Dom za starije osobe Ragusa upravljat će novim domovima za starije i nemoćne osobe - Domom umirovljenika koji se gradi u Gružu na mjestu bivšeg hotela Gruž te budućim Domom za starije i nemoćne koji će se graditi pored Opće bolnice Dubrovnik.

Rekonstrukcijom i uređenjem doma hotelskog tipa u Gružu, prvim novim domom za starije koji se u Dubrovniku radi nakon 51 godinu, i izgradnjom novog doma ispod Opće bolnice većinom će se zadovoljiti potrebe smještaja dubrovačkih umirovljenika, što je jedna od najvažnijih mjera ove gradske uprave usmjerenih na podizanje kvalitete života i skrbi za sugrađane treće životne dobi.

- Osnivanje ustanove osnovni je preduvjet kako bi i Dom u Gružu mogao postati sastavni dio mreže domova, što ujedno znači smanjenje troškova smještaja. - pojasnio je prilikom usvajanja Odluke gradonačelnik Mato Franković.

Dom za starije i nemoćne u Gružu dijelit će upravu s budućim domom umirovljenika ispod Opće bolnice za koji je početkom godine ishođena građevinska dozvola, a jedinstvena ustanova osigurat će i manje troškove. Za razliku objekta u Gružu koji predviđa smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice, novi dom u blizini Opće bolnice raspolagat će kapacitetom za smještaj oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju. Bit će opremljen restoranom, liječničkom ordinacijom, prostorima za fizikalnu terapiju kao i društvenim prostorima poput knjižnice.

dpp

Sukladno presudi dubrovačkog Općinskog suda Grad Dubrovnik preuzet će vlasništvo nad parkom na Babinu kuku. U ponedjeljak započinje uređenje pretovarne zone na Pločama. Projekt revitalizacije platoa Gradac kandidiran je za međunarodnu graditeljsku nagradu Cemex.

GRAD DUBROVNIK PREUZIMA PARK NA BABINOM KUKU

Grad Dubrovnik preuzima vlasništvo nad parkom na Babinu kuku. Naime, Općinski sud u Dubrovniku presudio je u korist Grada utvrdivši da je vlasnik parka na Babinu Kuku površine 16.943 metra kvadratna.

U pravnoj stvari radi utvrđenja i uknjižbe tužitelja Grada Dubrovnika protiv tuženika Valamar Riviera d.d., Općinski sud je dana 21. lipnja presudio da je tuženik Valamar Riviera d.d. Poreč dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist Grada Dubrovnika na dijelu navedene nekretnine koja čini novoformiranu česticu 1575 k.o. Gruž. Presudom se također Valamaru nalaže istovremeno brisanje svog prava vlasništva.

Iz dokaza provedenih tijekom postupka utvrđeno je da je predmetni park napravljen u vrijeme izgradnje hotelsko-turističkog centra na Babinu kuku, da do danas nije mijenjao svoju namjenu te da je ostao pristupačan svim osobama. Sud smatra da je time pravni prednik tuženika izvršio svoje obveze iz Ugovora o davanju zemljišta na korištenje pa je stoga predmetna nekretnina postala i ostala javni park, odnosno danas vlasništvo Grada Dubrovnika.

Ukupno je u istom parničnom postupku Grad Dubrovnik utvrdio pravo vlasništva nad 19.943 metra kvadratna zemljišta na Babinu kuku. Protiv ove presude stranke mogu uložili žalbu u roku od 15 dana.

Navedena presuda novi je doprinos zaštiti javnog prostora na području Babina kuka. Podsjetimo, prethodno je Grad Dubrovnik uknjižio oko 60.000 kvadrata kao komunalnu infrastrukturu koja predstavlja javno dobro. Naime,  uknjižene su Ulica Vatroslava Lisinskog sve do plaže Copacabana te plaže Mandrač s druge strane te Ulica Iva Dulčića u cijelosti; počevši od kružnog toka kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema negdašnjoj kasarni, odvojke koji vode do hotela Valamar Club Dubrovnik s okretištem za autobus, odvojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući i parkinge kod hotela Argosy.

Pravnim postupcima od strane Odsjeka za komunalno redarstvo prema tvrtki Valamar Riviera d.d. uklonjeni su stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići prema odvojku uz hotel Tirenu, a koji vodi prema Malom Stradunu čime se osiguralo nesmetano korištenje javnih površina građanima Dubrovnika.

UREĐUJE SE PRETOVARNA ZONA NA PLOČAMA

Grad Dubrovnik započinje s uređenjem područja pretovarne zone na Pločama, čime će ovaj prostor u neposrednoj blizini istočnog ulaza u povijesnu jezgru dobiti primjereniji izgled. Izrađen je glavni projekt hortikulturne revitalizacije i ozelenjivanja u svrhu uređenja postojećeg stanja, kojim je predviđeno razdvajanje pretovarne zone i javne površine.

Planirano uređenje podrazumijeva uklanjanje građevinskog i ambalažnog otpada, pokretnih i nepokretnih stvari unutar paravana kao i samih paravana te formiranje zelenog pojasa u gradskoj sredini sadnjom Laurus nobilis i Pittosporum tobira "Nanum“ te konceptualnu podjelu javne površine na prihvatno-pretovarnu zonu i otvaranje javne površine, fontane „Međed“ koja ima svojstvo kulturnog dobra i javnog gradskog WC-a građanstvu i turistima. Kontejneri miješanog komunalnog otpada će se postaviti na rub čestice, uz potporni zid prema Gimnaziji Dubrovnik, dok će se zadržati autobusna čekaonica i pješački prijelaz Ulicom Frana Supila, paralelan s cestom.

Trenutno se javna površina – plato koristi kao pristupni plato prema javnom WC-u, autobusno stajalište s pripadajućom čekaonicom, prihvatno-odlagališna površina koju zauzimaju manja motorizirana i ne motorizirana sredstva prijevoza roba u samu gradsku jezgru (parkirališni i manevarski prostor) te se dio koristi i kao odlagalište otpada, a trenutno je ograđen plastičnim paravanima na metalnoj potkonstrukciji. Pristup prema javnom WC-u je većim dijelom onemogućen prolazom između plastičnih paravana i potpornog zida prema Gimnaziji Dubrovnik.

Radovi sukladno projektu autora PROTO – ARCH d.o.o. će započeti u ponedjeljak 27. lipnja, predviđen rok završetka je deset dana, a projekt će se financirati kroz redovno održavanje putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu. Po završetku zahvata, zona u neposrednoj blizini povijesne jezgre bit će reprezentativna i primjerena samom ulazu u područje UNESCO-vog zaštićenog kulturnog dobra.

U drugoj fazi projekta pristupit će se trajnom rješenju problematike pretovarne zone. Naime, sukladno izrađenom idejnom rješenju, ispod platoa i u podzidima postojećeg parka smjestit će se svi sadržaji koji se trenutno obavljaju na samom platou - utovar i pretovar roba, spremišni prostori, odlaganje otpada i parking za elektro vučna vozila). Plato će se urediti kao trg dostupan javnosti uz otvaranje pristupa fontani Međed i javnim sanitarnim prostorima. U cjelokupni proces bit će uključeni i konzervatori zbog očuvanja autentičnosti prostora, a u konačnici realizacijom projekta stvorit će se potrebni preduvjeti za potpunu zabranu prometovanja dostavnih vozila unutar povijesne jezgre. Plan je ovaj projekt financirati kroz europske fondove iz programa Konkurentnost i kohezija.

PROJEKT REVITALIZACIJE PLATOA GRADAC KANDIDIRAN ZA MEĐUNARODNU GRADITELJSKU NAGRADU CEMEX

Projekt Hortikulturne revitalizacije i ozelenjivanja platoa u parku Gradac prijavljen je na natječaj za međunarodnu Graditeljsku nagradu CEMEX koja će se 31. put održati u Meksiku krajem 2022. godine. Natjecanje nastoji potaknuti kreativnost i razvoj bolje prakse gradnje te ističe inovacije koje će postati novi standardi izgradnje u budućnosti.

Investicijom Grada Dubrovnika putem komunalne tvrtke Sanitat Dubrovnik obuhvaćena je ukupna površina platoa od 2.400 metara kvadratnih koji služi kao vanjsko parkiralište. Plato u parku Gradac, zajedno sa središtem grada, iznimno je važan dio panorame grada Dubrovnika. Zbog svog položaja unutar dodirnog područja povijesne jezgre, pokrivenost platoa u parku Gradac spada u zonu zaštite kulturnih dobara krajobraznih i arhitektonskih vrijednosti. Cjelokupni projekt koji potpisuju arhitektica Lea Đurović Ruso i krajobrazna arhitektica Mia Erak iz tvrtke Proto-Arch d.o.o. izrađen je sukladno strogim smjernicama Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, a dobitnik je i dobitnik posebnih nagrada za Održivu gradnju te Društvenu vrijednost.

Natječaj koji je trajao kroz ožujak i travanj bio je otvoren svim arhitektima, građevinarima i investitorima s projektima koji su završeni tijekom 2020. i 2021. godine, a kriteriji odabira bili su arhitektonsko rješenje, projekt konstrukcije, postupak gradnje, cjelovita održivost te drugi stručni čimbenici. Osim platoa Gradac, odabrana su još tri hrvatska  građevinska projekta: Obnova i rekonstrukcija Donjeg i Gornjeg mosta u Ninu, Stambeno-poslovna građevina u Kutini i Vidikovac Zadar.

Već nekoliko godina Graditeljsku nagradu CEMEX prati slogan “Ideje koje grade život“, čime CEMEX naglašava vrijednost ideja realiziranih u projektima koji stvaraju vrijednost za krajnje korisnike.

GRADONAČELNIK NA MEĐUNARODNOJ KONFERENCIJI O FORENZIČNOJ I ANTROPOLOŠKOJ GENETICI

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je na otvorenju 12. Međunarodne konferencije o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini koja se do 27. lipnja održava u Dubrovniku.

Bijenalnu konferenciju organiziraju vodeća američka bolnica Klinika Mayo, Specijalna bolnica sv. Katarina, Međunarodno društvo za primijenjene biološke znanosti u suradnji (ISABS, The International Society for Applied Biological Sciences) suosnivača i predsjednika prof.dr. Dragana Primorca s Američkom akademijom za forenzične znanosti i Hrvatskom liječničkom komorom, a Dubrovnik joj je domaćin već četvrti put, prvi nakon 2017. godine.

Ovaj glasoviti znanstveni skup koji okuplja preko 550 forenzičara, genetičara i stručnjaka individualizirane medicine iz cijelog svijeta, tradicionalno karakteriziraju i gostovanja Nobelovaca, a upravo u Dubrovniku je prije pet godina pokrenut poseban program „Nobel Spirit“. Na 12. ISABS konferenciji gostuju Aaron Ciechanover (dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 2004. godine) te dva dobitnika Nobela za medicinu  i psihologiju Sir Richard John Roberts (dobitnik 1993. godine) i Thomas Südhof (dobitnik 2013.). U radu konferencije također sudjeluje najveći broj studenata do sad, njih više od 200 iz Sjedinjenim Američkih Država, niza europskih država i Hrvatske.

Gradonačelnik Franković uvodno se obratio sudionicima kongresa poželjevši im dobrodošlicu u Dubrovnik. Uputio je zahvalu organizatorima što su ponovno odabrali Dubrovnik za domaćina ovog međunarodno značajnog znanstvenog događaja.

-Raznolikost znanstvenih tema iz područja forenzičke, antropološke i medicinske genetike o kojima se ovdje raspravlja je impresivna jer se radi o broju sudionika i govornika, tradicionalno uključujući i dobitnike Nobelove nagrade. - rekao je.

Poručio je kako je ohrabrujuće ponovno imati priliku ugostiti skupove ove veličine nakon ukidanja društvenih ograničenja pandemije COVID-a.

- To također znači da ćete moći doživjeti onu jedinstvenu atmosferu Dubrovnika, grada u kojem svaki kutak priča priču o davnim vremenima, a grad, siguran sam, već poznajete.- kazao je Franković.

Na otvorenju kongresa govorili su prof. dr. Dragan Primorac ispred organizatora te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U odnosu na današnju objavu gradonačelnika Mata Frankovića na društvenoj mreži obavještavam Vas kako smo s nevjericom pročitali izjavu istog te na ovaj način izražavamo svoje duboko razočarenje postupcima dubrovačkog gradonačelnika. - piše tako u današnjem priopćenju dubrovačkog SDP -a, odnosno predsjednika Ivice Didića.

Didić se naime osvrnuo na objavu Mata Frankovića na Facebooku u kojoj je Franković odgovorio na kritike portala Index na kojem ga prozivaju zbog fotografije u majici HOS -a.

„Postoje ljudi koji će zauvijek žaliti za relikvijama prošlosti, jedna od njih je Jugoslavija, a među njima su i ustaše te ustaštvo. Nisam pozirao u majici s ustaškim znakovljem već u majici sa znakovljem iz časnog i ponosnog Domovinskog rata. Rata u kojem smo pobijedili, a brojni koji su izgubili živote za našu slobodu nosili su upravo znakovlje kakvo se nalazili na ovoj majici, na desnom i lijevom rukavu. A, ako Bog da i ove godine Stradunom će se punim plućima pjevati ponosna hrvatska pjesma 'Bojna Čavoglave' koja je naše branitelje vodila kroz časnu pobjedu u Domovinskom ratu.” - napisao je Franković.

Didić je pak reagirao ovako:

„U okolnostima kada se moderna Europa ponosi borbom protiv nacizma i fašizma, u tjednu kada i mi u Republici Hrvatskoj obilježavamo državni blagdan – Dan antifašističke borbe u sklopu kojeg su pored nas svoj vijenac položili predstavnici Grada Dubrovnika, kada je Ustavni sud Republike Hrvatske presudom izrazio jasno stajalište da je „riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske“, neugodno smo ostali zatečeni fotografijom i izjavom Mata Frankovića.

Teška ekonomska situacija, brojne lokalne afere od čekaonica do Žarkovice, inflacija, prezaduženost Grada Dubrovnika, neispunjeni gradski projekti su stvari koje trebaju biti u fokusu dubrovačkog gradonačelnika, a na ovaj prizemni način skreće fokus s važnih tema.

Što očekivati od stranke koja sustavno uništava sve hrvatsko već 30 godina pa na kraju i biva pravomoćno osuđena za korupciju. Što očekivati od stranke kojoj su brojni ministri, državni tajnici i lokalni čelnici bili u Remetincu toliko puta da imaju rezervirane ćelije za njihove članove? Zar su građani mislili da će jedna takva organizacija poštivati Ustav RH?” - naveo je predsjednik SDP -a Dubrovnik Ivica Didić.

„Možemo samo reći da se sramimo našeg gradonačelnika te ovim putem suosjećamo sa svim obiteljima čiji su članovi stradali pod ustaškim režimom. Moderna hrvatska država, osim na našem Domovinskom ratu, svoje temelje ima upravo u antifašističkoj borbi zbog koje danas ostvarujemo svoj suverenitet u današnjim granicama. Posebno napominjemo da je i u izvorišnim osnovama Ustava RH istaknuta činjenica da je antifašistička borba jedan od temelja nastanka moderne Hrvatske države tako da je i više nego očito da dubrovački gradonačelnik još ne razumije modernu povijest.

Vrijeme je da se umjesto površne potpore braniteljima koja za svrhu ima daljnju podjelu društva, svim hrvatskim braniteljima napokon podignemo spomenik dostojan njihove žrtve, te svim braniteljima riješimo stambeno pitanje. To je najmanje što kao grad možemo učiniti. Ovdje se ne radi o jedinici HOS-a niti se želi umanjiti njihov doprinos u Domovinskom ratu i na dubrovačkom bojištu, nego se radi o tome da kao hrvatski narod ostanemo na pravoj strani povijesti, onoj antifašističkoj. Nažalost se opet fokus javnosti prebacuje te se podgrijavaju niske nacionalističke strasti. Pitamo se zašto?” - napisao je Didić.

dm

Zavod za obnovu Dubrovnika proveo je radove na obnovi baroknog portala Glavne straže u Luži . Konzervatorsko-restauratorske radove vrijedne 172.675 kuna provela je tvrtka Kvinar iz Podstrane, a temeljem projekta konzervatora - restauratora Điva Dražića i uz prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Financijska sredstva za projekt Zavod je osigurao iz povrata uloženih sredstava u obnovu.

Restauratorski radovi na objektu smještenom između gradskog zvonika i Male Onofrijeve fontane trajali su od 2. svibnja do 15. lipnja, a obuhvaćali su tretman svih površina portala biološkom patinom, repozicioniranje kvadratnog kapitela sjevernog stupa, uklanjanje slabostojećih fuga i svih zaostalih metalnih elemenata, injektiranje pukotina, sljepljivanje odlomljenih dijelova razloženih elemenata, tašeliranje većih nedostataka kamenom, čišćenje površina prekrivenih crnom korom, ispiranje svih površina kamenih elemenata, rekonstrukciju manjih nedostataka, završno fugiranje i čišćenje od korozije. Osim radova na zidu, izvršeni su radovi izmjene oštećenih ploča popločenja.

Zavod za obnovu Dubrovnika projekt obnove portala Glavne straže započeo je 2017. godine izradom dokumentacije i izvođenjem radova prve faze koja je uključivala hitne konstrukcijske sanacije.

Zgrada glavne straže pripada raritetnim dubrovačkim znamenitostima kao stan admirala iz 15. stoljeća, a smještena je na urbanistički važnom punktu, između Vijećnice i zvonika. Portal krasi raskošni lučni okvir, a prostor markiraju dva stilski usklađena pravokutna stupa koji završavaju metanim, izduženim, piramidalnim šiljcima. Obnovljena je u 20. stoljeću, ali je sačuvana barokna rekonstrukcija ulaznog pročelja zgrade arhitekta Marina Gropellija iz 18. stoljeća.

dpp

Nakon što je svoj vijećnički mandat u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika stavio u mirovanje, HDZ-ov Blaž Pezo isto je učinio i sa svojim mandatom u Županijskoj skupštini. Umjesto Peza u Skupštini će već u ponedjeljak za vijećnika prisegnuti Frano Vlašić.

Vlašić je inače predsjednik HDZ-ova Općinskog odbora Ston. Po struci je diplomirani agronom i upravitelj je Poljoprivredne zadruge Stoviši.

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Blaž Pezo svoje vijećničke mandate u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i Županijskoj skupštini DNŽ stavio je u mirovanje po sili zakona. Naime, izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa definirano je kako zbog nespojivosti funkcija ni ravnatelji lučkih uprava ne mogu sudjelovati u radu predstavničkih tijela ili biti članovi nadzornih odbora i upravnih vijeća javnih tvrtki i ustanova, a dužni su podnijeti imovinske kartice. Blaž Pezo je inače ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik.

Obzirom na konstantno iznošenje laži u javnom prostoru od strane pojedinaca još jednom želim istaknuti kako je potpuna neistina da se zemljište na Žarkovici prodaje ili kako kažu „priprema za nekog”. - napisao je danas gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na svom FB profilu istaknuvši kako je zemljište na Žarkovici zelena zona što znači da nema građenja te da je također i pod djelomičnom zaštitom kao kulturno dobro što također znači da nije dozvoljna gradnja.

Franković je također istaknuo kako je riječ o „pokušaju skretanja teme sa stvarnog problema, a to je neadekvatna skrbi o psima utvrđena inspekcijskim nalazom manifestirana kroz potencijalnu financijsku zloupotrebu sredstava od zaprimljenih donacija”.

„Neće uspjeti, koliko god pokušavali izmišljati. NEISTINA neće postati ISTINA, a vrijeme će kao i uvijek sve pokazati, jednako kao što je vrijeme pokazalo kako se pod krinkom zaštite životinja na Žarkovici nije dogodila zaštita već teška patnja životinja.” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dm

Prikupljanje podataka o putnicima u zračnom prometu u Europskoj uniji radi borbe protiv kriminala mora biti ograničeno na samo ono nužno, odlučio je u utorak najviši europski sud, pozivajući se na temeljna prava.

Direktiva o evidenciji podataka o putnicima (PNR), usvojena 2016., dopušta policiji i pravosudnim djelatnicima da pristupe podacima o putnicima na letovima u i iz EU-a radi borbe protiv ozbiljnih zločina i održavanja sigurnosti u savezu.

Skupine za ljudska prava smatraju da je to invazivno i neopravdano kršenje temeljnih prava na privatnost i zaštitu podataka.

Belgijska Liga za ljudska prava (LDH) i druge organizacije 2017. su na sudu u toj državi pokušale osporiti PNR, tvrdeći da se njime prikuplja previše podataka te da to može dovesti do masovnog nadzora, diskriminacije i profiliranja. Belgijski sud je potom zatražio mišljenje Suda Europske unije (CJEU) u Luksemburgu.

„Sud smatra da poštivanje temeljnih ljudskih prava zahtijeva da ovlasti omogućene PNR direktivom budu ograničene samo na ono što je nužno“, odlučio je CJEU.

(Hina)

Kruzer „Bolette” pod zapovjedništvom dubrovačkog kapetana Joza Glavića prvi je veliki brod koji je prošao ispod Pelješkog mosta, odnosno Mosta Pelješac kako mu je službeno ime. Prolazak „Bolettea” bio je i svojevrsni test za pomorski promet ispod mosta zbog kojeg se bila digla prašina us usjednoj BiH. Naime, pojedinci u toj zemlji tvrdili su da Hravtska izgardnjom mosta sprječava pravo izlaska BiH na otvoreno more. Dvojica članova Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović odlukom iz 2019. godine zatražili obustavu gradnje mosta te zaprijetili da će pokrenuti postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora. Tome se usprotivio njihov srpski kolega Milorad Dodik koji je spriječio donošenje takve odluke državnog vrha BiH.

Kruzer „Bolette” uplovio je u neumski akvatorij rano jutros oko sedam sati ispod Pelješkog mosta. Na njemu je bilo oko 1000 putnika, a u Neumu su ih dočekali prosvjednici. Naime, tamošnja vlast i dio građana nisu baš oduševljeni uplovljavanjem kruzera.

Predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić rekla je kako je uplovljavanje kruzera Bolette u neumski akvatorij nedopustivo.

- Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenje koje će nanijeti izrazitu štetu Neumu. - navela je Matić u priopćenju za javnost.

Najavila je kako će se ubuduće suprotstaviti uplovljavanju velikih brodova.

Kruzer "Bolette" izgrađen je 2000. godine. Duljina mu je 237 metara, širina 32,2 metra, a gaz 8,1 metar. Ima 12 paluba, maksimalan broj putnika je 1400.

dm

Da smo u vremenu prije pandemije danas bismo slavili Dan državnosti. Naime, upravo u predpandemijskoj 2019. godini 25. lipnja posljednji put slavio se Dan državnosti na taj datum, da bi u listopadu te godine bila donesena odluka kako će se taj praznik ponovo ubuduće slaviti 30. svibnja.

Danas je tako spomendan – Dan neovisnosti, a Dan neovisnosti prije smo slavili 8. listopada. Sad 8. listopada više ne slavimo Dan neovisnosti i više nije praznik nego spomendan, a na taj dan obilježava se Dan Hrvatskog sabora, koji se, prije nego je 2019. promijenjena odluka o Danu državnosti, obilježavao 30. svibnja.

Ako se čovjek ne koncentrira možda je teško i „pohvatiti”, ali idemo vidjeti što, odnosno koji događaji su povod kojem datumu. Koncentrirajte se i „pohvatajte"...

30. svibnja datum je na koji je konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor 1990. godine.

25. lipnja datum je kada je Sabor 1991. godine donio odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. No, Hrvatska nije tada i formalno postala nezavisna. Potrebno je bilo donijeti i odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama tadašnje federacije. Zbog pritiska međunarodne zajednice, koja tada nije zdušno stala uz Hrvatsku, 7. srpnja 1991. prihvaćen je tromjesečni moratorij u kojem Hrvatska neće donijeti tu odluku.

Hrvatska je zapravo tako postala samostalna 8. listopada iste godine kada je, po isteku moratorija, Sabor usvojio odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republika SFRJ. Zato se taj datum i obilježavao kad Dan neovisnosti, a zašto je danas postao spomendan Dan Hrvatskog sabora teško je pronaći logično objašnjenje.

Čak 82 posto ispitanika u Hrvatskoj podržava ekonomske sankcije Europske unije protiv Rusije, što je veći udio nego na razini cijele EU, ali je manje od četvrtine spremno na mogući rast cijena energije i hrane zbog sankcija, proizlazi iz istraživanja eurobarometra.

Po istraživanju koje je prošloga tjedna objavila Europska komisija 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82 posto ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu.

Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto).

Istraživanje eurobarometra pokazuje i da samo 10 posto građana EU-a ima pozitivno mišljenje o Rusiji, a 22 posto ih gleda pozitivno na Kinu, 28 posto na Tursku, a 38 posto na Indiju.

Većina stanovnika EU-a ima pozitivno mišljenje o Ujedinjenom Kraljevstvu (65 posto) i SAD-u (58 posto).

Posljednji put kada je Eurobarometar postavio to pitanje 2018. pozitivan stav o Rusiji je imalo 30 posto Europljana pa je velika promjena zasigurno posljedica invazije na Ukrajinu.

Pozitivan odnos prema Rusiji ima samo 13 posto Hrvata, ali ih 37 posto ima pozitivan stav prema Kini, a većina i prema Turskoj (52 posto) te Indiji (53 posto).

Pozitivno na SAD gleda 53 posto Hrvata, a 63 posto ima pozitivan stav prema Ujedinjenom Kraljevstvu.

U nijednoj državi EU-a većina građana nema pozitivan stav prema Rusiji, a tomu su najbliži Bugari s 49 posto i Ciprani s 36 posto.

Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija. Na razini EU-a 40 posto je građana spremno podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58 posto nije. Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78 posto nije, dok ih sličan postotak (76 posto) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija.

Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85 posto), Švedskoj (79 posto), Nizozemskoj (73 posto), Finskoj (70 posto) i Luksemburgu (57 posto), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane.

Najmanji je postotak ispitanika spreman prihvatiti porast cijena energenata i hrane u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru i Slovačkoj, a na petom je mjestu Hrvatska.

Ispitanici su u istraživanju mogli birati koja im je od navedene dvije izjave bliža: „obrana zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije mora biti prioritet, čak i ako utječe na cijene i životne troškove“ ili „zadržavanje rasta cijena i životnih troškova mora biti prioritet, čak i ako utječe na obranu zajedničkih europskih vrijednosti“. Na razini EU-a je za 59 posto ispitanika bliža prva izjava, a za 39 posto potonja. Hrvati su gotovo podjednako podijeljeni po tom pitanju pa ih je 50 posto bliže prvoj izjavi, a 49 posto drugoj.

Obrana vrijednosti najvažnija je Dancima (85 posto), Šveđanima (80 posto), Fincima (80 posto) i Nizozemcima (79 posto), a zadržavanje rasta životnih troškova prioritet je za 70 posto Bugara, 67 posto Mađara, 63 posto Maltežana i 62 posto Rumunja.

Po istraživanjima Eurobarometra najveći broj građana EU-a smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar od 2007. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra čak 65 posto ispitanika, a 2007. je to smatralo njih 58 posto. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra 56 posto Hrvata, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na jesen 2021. Samo u Grčkoj i Slovačkoj većina ispitanika smatra kako članstvo u EU-u nije "niti dobro niti loše“.

Spomenuto je istraživanje Eurobarometra provedeno na 26.578 ispitanika u 27 država članica EU-a provedeno u razdoblju od 19. travnja do 16. svibnja 2022,

Istraživanje je pokazalo i da se zbog invazije na Ukrajinu promijenila percepcija građana o prioritetima koje bi trebao braniti Europski parlament.

U EU-u ih najviše smatra da bi prioritet trebala biti obrana demokracije (38 posto). pa zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta (27 posto) te sloboda govora i mišljenja, a u Hrvatskoj je na vrhu zaštita slobode govora i ljudskih prava s po 28 posto te sloboda kretanja (27 posto) i demokracija (24 posto).

(Hina)

Grad Dubrovnik preuzima vlasništvo nad parkom na Babinom Kuku. Naime, Općinski sud u Dubrovniku presudio je u korist Grada utvrdivši da je vlasnik parka na Babinom Kuku površine 16.943 metra kvadratna. - navode danas iz Grada Dubrovnika.

Kako pišu iz gradske uprave „u pravnoj stvari radi utvrđenja i uknjižbe tužitelja Grada Dubrovnika protiv tuženika Valamar Riviera d.d., Općinski sud je dana 21. lipnja presudio da je tuženik Valamar Riviera d.d. Poreč dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama za korist Grada Dubrovnika na dijelu navedene nekretnine koja čini novoformiranu česticu 1575 k.o. Gruž”.

„Presudom se također Valamaru nalaže istovremeno brisanje svog prava vlasništva”, ističu iz Grada Dubrovnika.

Presuda još nije pravomoćna, odnosno Valamar se može žaliti, a ukupno je u istom parničnom postupku Grad Dubrovnik utvrdio pravo vlasništva nad 19.943 metra kvadratna zemljišta na Babinom Kuku.

„Iz dokaza provedenih tijekom postupka utvrđeno je da je predmetni park napravljen u vrijeme izgradnje hotelsko-turističkog centra na Babinom Kuku, da do danas nije mijenjao svoju namjenu te da je ostao pristupačan svim osobama. Sud smatra da je time pravni prednik tuženika izvršio svoje obveze iz Ugovora o davanju zemljišta na korištenje pa je stoga predmetna nekretnina postala i ostala javni park, odnosno danas vlasništvo Grada Dubrovnika.” - stoji u priopćenju.

Iz gradske uprave podsjećaju i što je prije ove presude napravljeno po pitanju vraćanja gradskog vlasništva:

„Navedena presuda novi je doprinos zaštiti javnog prostora na području Babinog Kuka. Podsjetimo, prethodno je Grad Dubrovnik uknjižio oko 60.000 kvadrata kao komunalnu infrastrukturu koja predstavlja javno dobro. Naime,  uknjižene su Ulica Vatroslava Lisinskog sve do plaže Copacabana te plaže Mandrač s druge strane te Ulica Iva Dulčića u cijelosti; počevši od kružnog toka kraj pošte Lapad, a što uključuje i odvojak prema vodoinstalateru "Grgi", odvojke koji vode do hotela Valamar Club Dubrovnik s okretištem za autobus, odvojak koji vodi do hotela Lacroma te cijelu cestu uključujući i parkinge koji vode do hotela Argosy. Pravnim postupcima od strane Odsjeka za komunalno redarstvo prema tvrtki Valamar Riviera d.d. uklonjeni su stupići ispred hotela Argosy, rampa ispred hotela Tirena te stupići prema odvojku uz hotel Tirenu, a koji vodi prema Malom Stradunu čime se osiguralo nesmetano korištenje javnih površina građanima Dubrovnika.” - piše u priopćenju.

dm