Zbog neopravdanih izostanaka u Saboru koje prošlog mjeseca nije opravdao gradonačelnik Mato Franković kažnjen je sa 600 kuna. Neopravdani izostanak u Saboru kažnjava se sa 150 kuna po danu, pa ispada da je Franković neopravdano izostao četiri dana. No kako je Franković ujedno i gradonačelnik Dubrovnika često se dogodi da zbog svojih gradonačelničkih obaveza ne može sudjelovati u radu Sabora.

U prošlom mjesecu zbog izostanka kažnjen je 21 saborski zastupnik. Najviše njih kažnjeno je iz redova Socijaldemokrata – devetero.

Uz Frankovića iz redova HDZ -a kažnjeno je osmero zastupnika.

SDP -ovi zastupnici u svibnju nisu imali neopravdanih izostanaka u Saboru.

Kao najčešće razloge izostajanja sa saborskih rasprava zastupnici navode bolesti, službena putovanja, sudjelovanja na konferencijama i rad na terenu.

Sabornica, koja je inače redovno prazna, napuni se samo petkom kada se u Saboru glasa. Kažnjavanje nedolazaka očito nije dovoljan motiv zastupnicima da redovito sudjeluju u radu Sabora, posebno onima koji za taj rad primaju plaću. Kazne od 150 kuna po izostanku očito nisu dovoljno visoke.

Za vrijeme pandemije covida-19 u našemu svakodnevnom životu dominirala je higijena, higijena i opet higijena, a tako bi trebalo i ostati. Nakon više od dvije godine borbe s novim koronavirusom, još uvijek se na nekim mjestim nose zaštitne maske, dio ljudi se i dalje pozdravlja dodirom šakom ili laktom umjesto rukovanja, a mnogi i dalje marljivo dezinficiraju ruke te radne i ostale površine.

Stopa zaraze koronavirusom globalno je manja, što je rezultiralo ukidanjem obveznog nošenja maski u maloprodajnim trgovinama i povećalo nadu da pandemija postupno prelazi u endemski stadij. Odustajemo li zbog svega toga od higijenske rutine koje smo se dosad vrlo striktno držali i na koju smo navikli?

"Ni u kojem slučaju", kaže njemački stručnjak za higijenu dr. Klaus-Dieter Zastrow.

S njim se slaže i dr. Clemens Wendtner, šef Odjela za onkologiju, hematologiju, imunologiju, palijativnu medicinu, zarazne bolesti i tropsku medicinu u bolnici Schwabing u Münchenu. "Novi kodeks pravilne higijene primjenjivat će se i nakon pandemije covida-19", kazao je.

Dr. Zastrow smatra da je razborito i dalje imati pri ruci zaštitnu masku kada izađete iz svojega doma. "Preporučljivo ju je staviti na lice na mjestima s puno ljudi, koji usto stoje nagurani jedan iza drugoga, primjerice u autobusima i vlakovima", kaže.

A dr. Wendtner predviđa da će nošenje maski postati "novo normalno" na vrlo posjećenim konferencijama, posebno za vrijeme sezonskih prehlada i gripe. "Neće to nužno biti maske FFP2 ili njima slične, poput maski KN95, već jednostavne platnene maske za lice."

No pri odlasku u bolnicu, posjetu domovima za umirovljenike i starije osobe "trebalo bi nositi FFP2 maske da bi se zaštitili pacijenti i štićenici", kaže Wendtner, dodajući da bi maske u tim ustanovama trebali nositi i posjetitelji i medicinsko osoblje.

Dr. Zastrow misli da je dobra zamisao sa sobom i dalje nositi malu bočicu sredstva za dezinfekciju ruku.

- Putujete li, primjerice, podzemnom željeznicom i držite se za ručku koju je prije vas dotaknulo puno ljudi, po iskrcaju bi bilo preporučljivo dezinficirati ruke. Ruke biste trebali dezinficirati i nakon dodirivanja ručki na vratima ili naslona za ruke u zrakoplovima. - savjetuje Dr. Zastrow .

Zastrow i nakon covida preporučuje ispiranje usne šupljine i grla svaka tri dana dezinfekcijskim sredstvom za ispiranje usta, koje inaktivira bakterije i viruse koji se šire razgovorom, kašljanjem, pjevanjem itd.

Vodica za ispiranje usta koju možda već koristite, u ovom je slučaju vjerojatno neadekvatna.

Redovito pranje ruku spada u osnove osobne higijene, koje je bilo važno i prije izbijanja pandemije covida-19.

"Ne zanemarujte temeljito pranje ruku sapunom i vodom prije i nakon jela i nakon korištenja toaleta", podsjećaju njemački liječnici.

"Držanje fizičke distance od osobe neposredno ispred i iza vas u redu ima smisla i izvan pandemije", napominje Wendtner, "i to ne samo iz higijenskih razloga. Pristojno je ne naguravati se ispred ili iza osobe koja stoji neposredno pored vas".

Redovito prozračivanje prostorija u školama i "open space" uredima za vrijeme pandemije smanjilo je rizik od zaraze novim koronavirusom.

- Široko otvaranje prozora na nekoliko minuta da bi se omogućio ulazak svježeg zraka u prostoriju i izbacivanje ustajalog smanjuje koncentraciju aerosola u zatvorenom prostoru, što je korisno za zdravlje bez obzira na covid-19. - kaže Wendtner, dodajući da je to jednostavno i ništa vas ne stoji.

Rukovanje je za vrijeme pandemije zamijenilo dodirivanje šakom ili laktom. No pružena ruka koju odbijete često se smatra neuljudnim ponašanjem.

Stoga Zastrow predlaže kompromisno rješenje: "Rukujte se, a potom diskretno dezinficirajte ruke sredstvom za dezinfekciju koje nosite sa sobom."

Što je s poljupcem u obraz?

Razmislite s kim se želite poljubiti u obraz, a s kim ne. Niste li voljni, možete pristojno, ali odlučno odbiti poljubac, uostalom, kao i u doba prije pandemije.

(Hina)

Župan Nikola Dobroslavić uručio je ključeve novog sanitetskog vozila ravnatelju Doma zdravlja Dubrovnik Branku Bazdanu. Uključujući današnje vozilo, čija je vrijednost 374.500 kuna, Dom zdravlja Dubrovnik raspolaže sa 17 vozila kojima se obavlja sanitetski prijevoz pacijenata.

- Obnavljanje voznog parka zdravstvenih ustanova od velike je važnosti jer osigurava pacijentima sigurniji i brži dolazak na mjesto liječenja, prijevoz pacijenata na liječenje u drugu ustanovu ili njihov siguran povratak kući iz zdravstvene ustanove što zahtijeva da vozila budu opremljena najnovijim standardima. - poručio je župan Nikola Dobroslavić te najavio kako je u ovoj godini planirana nabava još četiri sanitetska, jednog patronažnog i jednog vozila hitne pomoći za što će biti utrošeno oko dva milijuna kuna.

dpp

Vlada je jutros na telefonskoj sjednici zamrznula cijene goriva. Litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama stajat će 13,08 kuna, a osnovnog benzina eurosuper 95 bit će 13,50 kuna po litri. Plavi dizel koštat će najviše 9,45 kuna po litri. Ova uredba Vlade primjenjuje se od sutra i bit će na snazi sljedeća dva tjedna. Odluka se ne odnosi na premium goriva.

- Izmijenili smo uredbu tako da smo fiksirali najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama. Jedino što će se sutra dogoditi u smislu povećanja cijena je rast goriva na autocestama, cijena za dizelsko gorivo će biti 14,57, a za benzin na 14,06 kuna po litri. - rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

- Da nije bilo svih Vladinih mjera cijena dizela bila bi 16,64 kune, benzina 15,95, plavog dizela 11,83 kune. Očuvali smo standard velikog broja naših sugrađana. Ovakva mjera pridonosi zaštiti standarda naših građana i omogućuje intenzivnu turističku sezonu.- kazao je Plenković, dodavši kako Vlada ima još prostora u pogledu trošarina.

Upitan je li realno da će turisti izbjegavati točiti na autocestama i da će se povećati promet na okolnim cestama, Plenković je rekao da misli da neće.

- Naša je politika u potpunosti nediskriminirajuća, i vi i ja na autocesti bismo platili isto kao netko iz Mađarske, Njemačke. Ne možete u EU-u davati jedne cijene za nekoga iz vaše države, a druge za nekoga tko ima različite tablice. Mi smo uvijek bili na strani vladavine prava i nediskriminacije. Mislim da nije upitno da bi svi koji u Hrvatsku dolaze preko autoceste silazili s autoceste i išli u neko malo mjesto, napunili gorivo pa se vratili na autocestu. - rekao je Plenković.

Premijer je kazao kako je Vlada dosad činila sve ne bi li suzbila inflacijske trendove.

- Ovo je trenutak gdje udruge za zaštitu potrošača trebaju prozivati sve koji neopravdano dižu cijene i koriste ovaj trenutak da bi se obogatili. - kazao je premijer Andrej Plenković.

Nakon požara koji je u subotu izbio na Pobrežju Dubrovački vatrogasci intervenirali su danas i na padinama Srđa ispod magistrale.

Kako javljaju iz JVP Dubrovački vatrogasci malo iza podne planulo je na tri mjesta u blizini Dupca, a već u 12:40 požari su ugašeni. Izgorjela je uglavnom travnata površina od oko 300 četvornih metara.

Na intervenciji je bilo šest vatrogasaca s tri vozila.

dm

Ugovori o zajedničkom financiranju dodatnih medicinskih timova Županije dubrovačko - neretvanske i jedinica lokalne samouprave u ovogodišnjoj turističkoj sezoni potpisani su danas u Dubrovniku. Ugovore je potpisao župan Nikola Dobroslavić s predstavnicima jedinica lokalne samouprave, Zavodom za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije te nadležnim domovima zdravlja.

- Nakon dvije godine pauze, evo, s ponosom možemo istaknuti kako nam se vratila turistička sezona i time je važnost ovih ugovora jako velika. Naravno, riječ je o našem programu koji provodimo svake godine i na koji smo jako ponosni, a kako su nam istaknuli i načelnici, ali i čelnici naših zdravstvenih ustanova, ova sufinanciranja od velike su važnosti u ljetnim danima kad je broj ljudi na našem području i nekoliko puta veći. Županija je bila i ostat će partner i našim domovima zdravlja, i našem Zavodu i našim općinama i gradovima. - poručio je župan Nikola Dobroslavić.

Dodatni medicinski timovi, to jest pripravnost, organizirat će se od 1. srpnja do 31. kolovoza 2022. godine, i to za:

Područje grada Dubrovnika
Dubrovačko-neretvanska županija će financirati dva dodatna medicinska tima pri Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Za potrebe pružanja dodatne zdravstvene zaštite turistima za područje otoka Šipana i Lopuda Dubrovačko-neretvanska županija će organizirati i financirati i jednu pripravnost liječnika.

Područje grada Dubrovnika (povijesna jezgra)
Dubrovačko-neretvanska županija će također i ove godine financirati i jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik, a koji se odnosi na ambulantu u povijesnoj jezgri. Tim će činiti liječnik i medicinska sestra.

Općinu Mljet
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Mljet zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik (ambulanta Mljet) koji čine liječnik i medicinska sestra.

Općinu Ston
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Ston zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Dubrovnik (ambulanta Ston) koji čine liječnik i medicinska sestra.

Grad Korčulu i Općinu Lumbarda
Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Korčula i Općina Lumbarda zajednički će financirati dva dodatna medicinska tima pri Domu zdravlja Korčula u Korčuli koja čine liječnik i medicinska sestra.

Općinu Orebić
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Orebić zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Zavodu za hitnu medicinu DNŽ (ambulanta Orebić) koji čine liječnik i medicinska sestra.

Općinu Trpanj
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Trpanj zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja Korčula (ambulanta Trpanj) koji čine liječnik i medicinska sestra.

Grad Ploče
Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče zajednički će financirati dva dodatna medicinska tima pri Domu zdravlja Ploče koja čine liječnik i medicinska sestra.

Općinu Vela Luka
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Vela Luka zajednički će financirati jedan dodatni medicinski tim pri Domu zdravlja “Dr. Ante Franulović” Vela Luka koji čine liječnik i medicinska sestra.

Općinu Slivno
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Slivno zajednički će financirati dva dodatna medicinska tima pri Domu zdravlja Metković koja čine liječnik i medicinska sestra.

Inače, za ovaj model osigurana su sredstva u iznosu od 773 tisuće kuna. U tom iznosu Dubrovačko - neretvanska županija sudjeluje s 498.312 kuna, Ministarstvo turizma s iznosom od 101.688 kuna, a gradovi i općine sa sveukupnim iznosom od 173 tisuće kuna.

dpp

Župan ništa ne razumije po tom pitanju. On je politički bezobrazan kad je u pitanju zdravstvena skrb. - izjavio je gradonačelnik Ploča, kirurg i član Predsjedništva SDP -a Mišo Krstičević za portal Južni komentirajući zdravstvenu reformu koju je predstavio ministar zdravstva Vili Beroš, a koju je za Dubrovnikpress i Južni nedavno komentirao i župan Nikola Dobroslavić.

Dobroslavić je tada kazao kako nije za to da se županijama uskrate upravljačka i osnivačka prava, a što je za Južni Krističević prokomentirao ovako:

- Gledam kako se skrbi prema Domu zdravlja u Pločama, prema hitnoj pomoći. U trenucima kad on sebi kupuje novog „Audija” A6, jer on se ipak mora voziti u novom „Audiju”, iako mu je i stari bio dovoljno dobar, te iste godine grad koji ne treba imati nikakvog upliva u osnovni standard pružanja medicinske skrbi, jer je to županijska djelatnost, sufinancira nabavu osnovne opreme. - rekao je Krstičević.

- Naravno da je novac s kojim je kupio sebi auto, da se gospodin može vozati, mogao preusmjeriti za vozila hitne pomoći. Grad kao jedinica lokalne samouprave pomaže sufinancirati dodatni standard, ali financiranje minimalnog standarda je zadaća Županije i naravno da za to ima novce, samo što se on ne želi odreći nekih beneficija kojima se kupuju glasovi, a to je već razina onog potpunog ljudskog bezobrazluka. Njemu je vjerojatno bitno tko će određivati tko će biti ravnatelj i kakav će upliv on u tome imati. Njemu je bitno gdje će se zaposliti koji liječnik ili medicinska sestra ili koji će se vozač zaposliti u kojoj hitnoj pomoći. Nije tajna da se oni uvijek u te stvari upliću i to je njihovo bavljenje zdravstvenim sustavom. - rekao je Krstičević za Južni.

Krstičević je za Južni kazao i kako svim liječnicima koji rade u javnom zdravstvu potrebno zabraniti rad u privatnoj praksi.

- Ulazak privatnog zdravstva u bilo kojoj državi u javni sustav automatski znači slabljenje javnog zdravstva. To znači pretvaranje društva u ono u kojem samo ako imaš novaca imaš privilegiju liječiti se najbolji mogući način. Gdje god, makar i na kapaljku, pustite privatno u javno zdravstvo, doći će do takvih ishoda. U Hrvatskoj se već događa da se ljudi na visokom stupnju zdravstvene usluge mogu liječiti samo ako imaju novaca i zato sam za apsolutnu zabranu. - kazao je.

Također je istaknuo i kako je utjecaj farmaceutske industrije na cijene u javnom zdravstvu velik te da su zbog toga neke stvari preplaćene, rekao je i da su veledrogerije bespotrebne.

Za dubrovačku bolnicu Krstičević kaže kako je treba jačati, a da je to kadrovski moguće jedino ako se liječnicima daju stanovi u trajno vlasništvo.

- Dubrovnik mora imati snažnu bolnicu u kojoj će raditi kvalitetan medicinski kadar, ali je problem što ljudi iz ostatka Hrvatske neće doći raditi u Dubrovnik zbog drugih okolnosti, skupoće življenja u Gradu. - pojasnio je Krstičević, a cijeli tekst na Južnom možete pročitati OVDJE.

dpp

Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro uvjerena je da smeće iz Albanije više neće pristizati na hrvatsku obalu, donosi portal Južni. Naime, tijekom zimskih mjeseci, hrvatska obala, poglavito dubrovački akvatorij pun je smeća koje more donose iz Albanije, a ministrica Kumbaro, piše Južni, izjavila je kako bi promble trebao biti riješen prisilnim provedbama mjera koje ja donijela albanska Vlada.

Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.

Cijeli tekst možete pročitati na Južnom OVDJE.

dpp

Općina Trpanj postala je suvlasnica NPKLM vodovoda što je danas potvrđeno na sjednici Skupštine NPKLM, a nakon što je nedavno Općina Orebić prepustila Općini Trpanj udio od dva posto vrijedan nešto više od 3,2 milijuna kuna.

Općina Trpanj postala je tako 15. jedinica lokalne samouprave koja je suvlasnica NPKLM vodovoda.

Izmjenom ugovora, udio Općine Orebić u temeljnom kapitalu smanjen je s 14 na 12 posto.

Inače, od 1. srpnja za sve korisnike NPKLM vodovoda kbik vode pojeftinjuje o čemu je pisao Južni OVDJE.

dm

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozvala je na globalnu transformaciju skrbi za mentalno zdravlje u prigodi objave najvećeg izvješća o stanju mentalnog zdravlja u svijetu od početka stoljeća koje pokazuje da su depresija i anksioznost porasle za 25 posto samo u prvoj godini pandemije koronavirusa.

Gotovo milijarda ljudi, ili gotovo svaka osma osoba u svijetu, živjela je 2019. godine, prije početka pandemije, s problemima mentalnog zdravlja, a osobe s teškim mentalnim bolestima umiru 10 do 20 godina ranije od ostatka populacije, upozorava se u izvješću.

WHO upozorava da ulaganje u mentalno zdravlje nije poraslo u godinama pandemije pa je samo 2 posto nacionalnog proračuna posvećeno mentalnom zdravlju, odnosno manje od 1 posto cjelokupne međunarodne pomoći.

Mark Van Ommeren iz odjela za mentalno zdravlje u WHO-u rekao je da ovo izvješće upozorava na "golemu patnju" diljem svijeta, napominje agencija France presse.

Ističe se da je stanje još teže za ljude koji žive u zonama sukoba gdje se procjenjuje da svaka peta osoba pati od nekog problema mentalnog zdravlja. Mladi, žene i osobe koje već imaju neku tegobu mentalnog zdravlja najteže su pogođeni covidom i ograničenjima koje su vlade nametale.

Izvješće također upozorava na velika odstupanja između zemalja kad je riječ o pristupu mentalnom zdravlju, piše nadalje AFP. Više od 70 posto osoba koje pate od psihoze prima terapiju u zemalja visokog dohotka, no samo 12 posto u zemljama niskog dohotka. Izvješće poziva da se stane na kraj stigmatizaciji mentalnih bolesti te napominje da i danas 20 zemalja u svijetu kriminalizira pokušaj samoubojstva.

Neki od najznačajnijih uzroka depresije su seksualno zlostavljanje i maltretiranje u djetinjstvu, navodi se u izvješću te se poziva na rješavanje oba problema putem društvene skrbi, podrške obiteljima u nevolji i programa socijalne i emocionalne edukacije u školama.

Društvene i ekonomske nejednakosti, rat, klimatska kriza i zdravstvene prijetnje poput pandemije navode se kao čimbenici rizika za mentalne bolesti.

- Svatko od nas ima doticaj s nekim tko ima problem s mentalnim zdravljem. Dobro mentalno zdravlje znači dobro fizičko zdravlje i ovo novo izvješće daje uvjerljiv argument za promjenu. - rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

- Ulaganje u mentalno zdravlje je ulaganje u bolji život i budućnost za sve. - istaknuo je Ghebreyesus.

(Hina)

U 15:30 sati Dubrovački vatrogasci izašli su na intervenciju na Pobrežje gdje gori smeće i skladište, kako navode iz JVP, kod bivšeg barutnog magazina.

Na gašenju je 12 vatrogasaca s pet vozila.

Požar je kasno poslijepodne stavljen pod kontrolu, a zbog velike količine smeća vatrogasci su ostali dežurati.

dpp

Grad Dubrovnik u idućih pola godine dobit će Strategiju upravljanja imovinom u svom vlasništvu. Održana je sjednica Partnerskog vijeća urbanog područja Dubrovnika. Na nogometnom terenu s umjetnom travom u Gopsinu polju provodi se redoviti servis. Gradonačelnik Mato Franković u Ljubljani je sudjelovalo na panelu Velo-City konferencije.

IZRAĐUJE SE STRATEGIJA UPRAVLJANJA IMOVINOM GRADA DUBROVNIKA

Grad Dubrovnik u idućih pola godine dobit će Strategiju upravljanja imovinom u svom u vlasništvu, koja će definirati stratešku ulogu imovine na temelju koje će se donositi godišnji planovi upravljanja i raspolaganja. Cilj je što bolje i sustavnije gospodariti gradskim nekretninama kojih je prema sadašnjem popisu 6258. Strategija predstavlja iskorak u upravljanju imovinom, sa svrhom generiranja prihoda, ali i razvoja grada korištenjem razvojnog potencijala svake nekretnine.

Nakon izrade, Strategija upravljanja imovinom dostavit će se Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje, a između ostalog će sadržavati analizu stanja upravljanja i raspolaganja imovinom te viziju, strateške ciljeve i mjere.

Analiza stanja obuhvaća postojeće stanje, oblike imovine i vrste nekretnina, stanje dokumentacije, pitanje sudskih i drugih sporova između Grada Dubrovnika i trećih osoba, pitanje povrata oduzete imovine, rješavanja imovinskopravnih odnosa s Republikom Hrvatskom te posebno pitanje upravljanja i raspolaganja nepokretnim kulturnim dobrima uzevši u obzir Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom”.

Vizije, strateški ciljevi i mjere upravljanja imovinom predstavljaju željeno stanje i sliku idealnog upravljanja imovinom na način da se očuva vrijednost postojeće imovine njezinim stavljanjem u potpunu funkciju kako bi se postiglo da imovina pridonosi općem dobru na razini gospodarstva, infrastrukture i strateškog razvoja lokalne zajednice.

ODRŽANA 2. SJEDNICA PARTNERSKOG VIJEĆA URBANOG PODRUČJA DUBROVNIKA

U prostorijama Studentskog doma Sveučilišta u Dubrovniku, održana je druga sjednica Partnerskog vijeća Urbanog područja Dubrovnik, a koju čine predstavnici jedinica lokalne samouprave Urbanog područja Dubrovnik, javnih tijela, odgojno-obrazovnih ustanova, gospodarskih partnera i organizacija civilnog društva.

Predsjednica Partnerskog vijeća Zrinka Raguž predstavila je na sjednici nacrt provedbenih akata Strategije razvoja Urbanog područja Dubrovnik – Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana, a koji su prethodno poslani članovima Partnerskog vijeća na uvid i dostavu komentara. Konačni nacrt Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana jednoglasno je usvojen. Također, predstavljene su i dosad realizirane aktivnosti u sklopu izrade Strategije, kao i planirane aktivnosti za naredni period.

Naime, preduvjet korištenja ITU mehanizma u financijskoj perspektivi 2021.-2027. je izrada Strategije razvoja urbanog područja i provedbenih akata SRUP-a koji nisu sastavni dijelovi iste, ali se izrađuju istovremeno. Provedbene akte donosi predstavničko tijelo središta urbanog područja uz prethodno ishodovana pozitivna mišljenja Koordinacijskog i Partnerskog vijeća te predstavničkih tijela općina koje čine Urbano područje Dubrovnik.

Podsjetimo, ITU mehanizam omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja.

GRADONAČELNIK NA PANELU VELO – CITY KONFERENCIJE U LJUBLJANI

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je kao panelist na svjetskom biciklističkom samitu Velo-city, koji je održan u Ljubljani. Na panelu ''Politička hrabrost za prijelomne odluke'' uz gradonačelnika Frankovića sudjelovali su i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić te gradonačelnici Banja Luke Draško Stanivuković i Novog Sada Miloš Vučević.

U ovoj je prigodi dubrovački gradonačelnik govorio o potencijalima biciklizma na dubrovačkom području, ističući pri tom kako je u tijeku izgradnja nove biciklističke staze u Dubrovniku, u sklopu projekta rekonstrukcije Lapadske obale te buduće planove izgradnje novih staza u okviru integriranih projekta Gruža i uređenja obale u Rijeci dubrovačkoj.

Istaknuo je i ponudu koju u tom smislu ima dubrovačko okruženje, poput Konavala gdje je upravo otvoreno ciklo-središte, ali i otoka Mljeta.

Govorio je i o EU projektu CITY CHARGER CARGO BIKE, u kojem je Grad sudjelovao kao partner, u sklopu kojeg su nabavljeni teretni bicikli, kao uspješan model rješavanja problema istovara tereta, posebno u pješačkim zonama.

Dubrovnik je istaknut i kao predvodnik u implementaciji Smart City rješenja u Hrvatskoj, kontinuiranim razvojem aplikacija i projekata usmjerenih prema učinkovitom i ekološki odgovornom upravljanju prometnim sustavom, s prvenstvenim ciljem smanjena gužvi, ali i zaštite okoliša te očuvanja vrijedne spomeničke baštine.

Gradonačelnik Franković naveo je primjere 100 % električnog sustava car sharinga, smart parkinga, donesene odluke o najviše dva cruisera istovremeno i obvezi rezerviranja mjesta za autobuse za iskrcaj na Pilama, što je utjecalo i na bolji protok prometa, kao i nove mjere poput zakonskih izmjena koje će Gradu omogućiti uvođenje organizacije i kontrole prometa u zoni oko povijesne jezgre te planirani Park'n'Ride sustav na Pobrežju, ali i projekt Vrata Elafita koji ima za cilj povezivati Dubrovnik s otocima Lopud i Šipan putem pristaništa za male elektro brodove/trajekte.

Velo-city je mjesto gdje se susreću zagovornici, gradovi, donositelji odluka, akademici, istraživači i čelnici industrije kako bi oblikovali budućnost biciklizma. Kao godišnji vodeći događaj Europske biciklističke federacije, Velo-city igra veliku ulogu u promicanju biciklizma kao održivog i zdravog prijevoznog sredstva za sve. Ovogodišnja konferencija u Ljubljani okupila je oko tisuću sudionika iz 60 zemalja.

REDOVNI SERVIS NA NOGOMETNOM TERENU S UMJETNOM TRAVOM U GOSPINU POLJU

Na nogometnom terenu s umjetnom travom u Gospinom polju provode se radovi velikog servisa kako bi igralište bilo u potpunosti spremno za novu sezonu koja počinje na jesen.

Servis se provodi u garantnom roku i sukladno ugovoru o izvođenju te ne predstavlja novi trošak za Javnu ustanovu Športski objekti niti za Grad Dubrovnik.

Očekivano je da će radovi trajati tri tjedna nakon čega se garancija na izvedene radove, također sukladno ugovoru, produljuje za dodatne dvije godine.

Termin za izvođenje navedenih radova odabran je jer je tijekom ljeta manje aktivnosti, dok će se treninzi prema postojećem rasporedu do kraja lipnja odvijati na stadionu Lapad kada nastupa ljetna pauza.

Podsjetimo, izgradnja novog nogometnog terena s umjetnom travom i pratećim prostorima u Gospinom polju (I. i II. faza) dio je investicijskih ulaganja u sportsku infrastrukturu koje je pokrenula ova gradska uprava. Planirana III. faza radova uključuje izgradnju novog terena do postojećeg igrališta te uređenje tribina i njihovo natkrivanje.

Nogometni teren otvoren je siječnju 2020. godine od kada je na svakodnevnom raspolaganju sportskim klubovima za trenažni proces te održavanje utakmica.

Sadržaj Grada Dubrovnika