Između dvojice gradonačelnika, bivšeg Andra Vlahušića i aktualnog Mata Frankovića na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća razvila se zanimljiva polemika iz koje se da naslutiti da Grad itekako računa na prohode od DuCarda. Svakako je zanimljiva i izjava vijećnika Ivana Cetinića (KLGB Ivice Roka) kako DPDS na svojim prodajnim mjestima nije voljan posjetiteljima zidina prodavati DuCard.

Zašto DPDS ne želi prodavati tu karticu, Cetinić ne zna, ali za portal Dubrovnikpress govori kako jačom implementacijom DuCarda Grad Dubrovnik može značajno povećati svoje prihode, međutim, naglašava Cetinić, ne prije negoli tu karticu dobrom marketinškom promocijom turistima učini što dostupnijom.

Iako su prihodi od DuCarda posljednjih godina znatno porasli, činjenica je da je još uvijek koristi manji broj turista jer ta kartica nije dovoljno izreklamirana. Doduše, u vrijeme mandata Andra Vlahušića ulagalo se u promociju DuCarda i reklame te kartice bile su vidljive po Gradu, ali posljednjih godina kartica se znatno manje reklamirala. Ne zato što je ona kao Vlahušićeva ideja smetala aktualnom gradonačelniku već vjerojatno zašto što su u Turističkoj zajednici Grada donedavno puhali neki čudni vjetrovi koji su od Frankovićevih očiju otpuhivali neke Vlahušićeve projekte vjerojatno uz pretpostavku da mu se oni neće svidjeti samo zato što su nastali u mandatu Andra Vlahušića. No, tako razmišljaju sitničavi i uskogrudni ljudi koji za promišljanje turističkih strategija i taktika baš i nemaju kompetencija, ali su siva eminencija u gradskoj Turističkoj zajednici.

Franković kao osoba koja u turističkom sektoru ima zavidno radno iskustvo, zna kolike su mogućnosti i benefiti turističkih kartica, što DuCard zapravo i jest, pa je tijekom polemike s Vlahušićem, ali i u izjavama poslije sjednice, dao naslutiti ne samo da se radi na jačoj promociji DuCarda već da će ta dubrovačka kartica zapravo postati svojevrsna ulaznica u Grad jer DuCard će, primjerice za zaustavljanje na Pilama, morati imati i autobuseri.

S druge strane, Vlahušić je uoči konstituiranja Gradskog vijeća predložio da se cijena Ducarda izjednači s cijenom ulaznica za zidine. Franković je taj Vlahušićev prijedlog ocijenio dobrim i pozvao DPDS za pregovarački stol. Oko izjednačavanja karte za zidine s DuCardom Franković će se s DPDS -om vjerojatno dogovoriti, no ako je vjerovati procjenama vijećnika Cetinića, DPDS će na svoja prodajna mjesta teško staviti DuCard.

- Ne znam, iskreno ne znam koji je njihov razlog, ali pretpostavljam da bi u slučaju da DPDS na svoja prodajna mjesta stavi i DuCard, ne bilo smisla da itko kupuje DPDS -ovcu kartu jer svakom gostu je bolje kupiti DuCard jer u njoj ima više opcija, a ovako bi kupio sam kartu za zidine od DPDS -a. - rekao je Cetinić te dodao kako je gradonačelniku Frankoviću na jednom od sastanaka na kojem su razgovarali o problemima na koje Cetiniću i njegovu kolegi Ivici Roku ukazuju građani, predložio da pojača promidžbu DuCarda ako se već cijena kartice izjednačuje s cijenom karte za zidine, što će iznositi 250 kuna.

- Gost koji dođe u Grad mora znati da mu je bolje kupiti DuCard jer ima veće pogodnosti, nego da kupi samo kartu za zidine. Gradonačelnik je i sam na sjednici rekao da je poduzeo neke radnje oko jače promidžbe DuCarda. Inače, najveće probleme će na kraju imati zaposlenici DPDS -a na zidinama jer će gosti doći kupiti kartu za zidine pa će skontati da su mogli kupiti DuCard i na kraju će se doći žaliti, a mi im tu ne možemo pomoći kad ne prodajemo DuCard nego samo svoje karte. Zato je važno reklamiranje DuCarda, da gosti znaju da s tom karticom imaju veće pogodnosti. - rekao je Cetinić i dodao kako su se turisti već znali žaliti nakon što bi shvatili da im je umjesto DPDS -ove karte, s kojom ulaze na zidine, isplativiji DuCard.

- I sad se nekad zna dogoditi da ljudi nakon što u nas kupe kartu za zidine od 200 kuna, naknadno dođu i žale se zašto im nisu rekli da su mogli kupiti DuCard za 250 kuna. Ne možemo im to reći kad mi DuCard nemamo u ponudi. Od nas dobiju ono što nudimo, kartu za zidine.- kazao je Cetinić.

Broj posjetitelja koji na zidine dolaze s DuCardom, ističe Cetnić, iz godinu u godinu sve je veći.

- Oko 10 posto turista na zidine dolazi s DuCardom. Ako je u jednom danu bilo 4.000 ljudi, kao što je bilo ovo ljeto, nekih 450 uđe s DuCardom. To će se drastično mijenjati, ne odmah, ali ja vjerujem da će u dogledno vrijeme 50 posto posjetitelja na zidine dolaziti s DuCardom. Inače, 10 posto je dobra brojka, ali to je još uvijek malo, a osjeća se da je broj gostiju s DuCardom na zidinama iz godinu u godinu sve veći, posebno zadnje dvije godine otkad se DuCard može naručiti onilne. Doduše po nešto većoj cijeni od 225 kuna, ali gradonačelnik je rekao da će se to ukinuti. - rekao je Cetinić.

- Ta je kartice inače dobra stvar. Ona može Gradu donijeti ogroman priljev novca. Njezine su mogućnosti velike, ali nije dovoljno izreklamirana među turistima. DuCard treba na svakom koraku reklamirati, svugdje treba biti vidljiva jer kad je turisti počnu masovno kupovali proračun će osjetiti veliki benefit. - kazao je Cetinić.

Odgovorio je i na pitanje zašto smatra da DPDS na svoja prodajna mjesta uz svoje ulaznice za zidine, posjetiteljima neće nuditi i DuCard.

- Iz mog iskustva, oni su ovako malo teški za pregovarati. Moj je dojam da neće popustiti jer kad bi prihvatili prodavati DuCard, DPDS -ova karta za zidine uopće ne bi trebala postojati jer koji je smisao da je prodajemo pored DuCarda. Pretpostavljam da je u DPDS -u zato ne žele na svojim prodajnim mjestima što je u neku ruku i razumljivo. - rekao je Cetinić.

Da je DuCard puno bolje rješenje od DPDS -ove karte za zidine, mišljenja je i gradonačelnik Mato Franković. On je naime gostujući na jednoj lokalnoj televiziji vrlo direktno kazao kako je za DPDS puno veći benefit prodavati DuCard. Istaknuo je kako bi on, da je na mjestu DPDS -a, ukinuo prodaju svojih karata.

No, kad je u pitanju prodaja karata za zidine, treba razumjeti poslovnu logiku DPDS -a. Posve je normalno da im je u interesu u što većem broju prodavati svoje karte za zidine jer na osnovu velikog broja prodanih karata ostvaruju i velike prihode od posjeta zidinama.

DuCard bi, jer današnje tehnologije to omogućuju, broj posjeta zidinama učinio znatno transparentnijim. Istog je mišljenja i vijećnik Cetinić.

- Predložio sam gradonačelniku da se savjetuje s IT stručnjacima da se uvedu čitači koji će bilježiti svako korištenje DuCarda. Kod nas je slučaj da kad dođe netko s DuCardom, kolege na kontroli ga šalju u office gdje turistima dajemo našu kartu koja je besplatna, samo zabilježimo, skeniramo bar code i tako mi imamo neku kontrolu. Turistima koji dođu s DuCardom nije baš drago što pored DuCarda moraju još uzeti našu kartu, negoduju da im je to malo komplicirano. Ugradnjom čitača kartice sve bi bilo transparentno, imali bismo pravu bazu podataka, a današnje tehnologije sve to omogućuju. - rekao je Cetinić.

- Primjerice, imate Lovrijenac i može netko kupit kartu samo za Lovrijenac. Ne znam hoće li karta za Lovrijenac ostati na 50 kuna ili će se povećati na 100 kuna jer je o tome bilo govora, a za djecu da bude 50 kuna, nije to još ništa službeno potvrđeno. Imate opciju kad netko kupi kartu za zidine i s njom ima pravo na Lovrijenac, a imate situaciju kad netko dođe prvo na Lovrijenac i kupi kartu za 50 kuna i kad poželi na zidine onda dolazi u nas kupit kartu, odnosno plaća nadoplatu 150 kuna što u konačnici opet iznosi 200 kuna. - rekao je Cetinić.

Kao turistička kartica DuCard je i zamišljen da njezinu korisniku za određenu svotu novca ponudi što veći broj sadržaja, po mogućnosti onih atraktivnijih. Zidine kojima je opasana povijesna jezgra svakako jesu najveća dubrovačka atrakcija. Kao vlasnik zidina, Grad bi svakako trebao određivati uvjete i načine po kojima turisti mogu na zidine, uz plaćenu ulaznicu ili uz Ducard čiji je kupac platio i posjet zidinama.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomeniku poginulim vatrogascima kod hotela Rixos i kod spomen ploče u postrojbi JVP Dubrovački vatrogasci obilježeno je 30 godina od stradavanja dubrovačkih vatrogasca u Domovinskom ratu.

Toga kobnog 6. prosinca 1991. godine gaseći požar na hotelu Libertas živote su izgubila trojica vatrogasaca, Nino Mihočević, Andro Savinović i Teo Paskojević te pripadnici HRM -a Bruno Glanz i Ante Jablan i pripadnik Hrvatske vojske Stjepan Salmanić.

dpp

Punkt za cijepljenje i u tjednu pred nama bit će organiziran u Sportskoj dvorani u Gospinom polju. Cijepljenje će biti organizirano za sve zainteresirane hrvatske državljane koji žele primiti prvu i booster dozu i to u srijedu i četvrtak (8. i 9. prosinca) u vremenu od 8 do 12 sati.

Napominjemo da booster dozu mogu primiti sve osobe kojima je proteklo 6 mjeseci od primanja druge doze cjepiva Comirnaty (Pfizer), Spikevax (Moderna Biotech) i Vaxzevria (AstaZeneca), odnosno 2 mjeseca od primanja jedne doze Janssen (Johnson&Johnson).

Na raspolaganju će biti cjepiva Comirnaty (Pfizer), Janssen (Johnson&Johnson) i Spikevax (Moderna Biotech).

Mole se sve osobe koje dolaze na cijepljenje da ne dođu natašte te da sa sobom ponesu bočicu vode kako bi lakše podnijeli cijepljenje.

Navedenim danima neće biti cijepljenje stranaca, a svi strani državljani zainteresirani za cijepljenje mogu svoje cijepljenje izvan punkta organizirati putem e-maila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Županija dubrovačko - neretvanska

Blagdan je Svetoga Nikole, zaštitnika djece i pomoraca. Taj se blagdan u Dubrovniku obilježava i kao Dan dubrovačkih branitelja jer sami će branitelji reći da je Sveti Nikola bdio nad njima tog 6. prosinca ‘91. na dan najžešćeg agresorskog napada na Dubrovnik, na dan kada je neprijatelj pokušao, ali nije uspio slomiti duh nekolicine branitelja u tvrđavi Imperial na Srđu.

Dječica su se jutros probudila s osmijehom na licima jer Sveti je Nikola napunio njihove čizmice slatkišima, no ima i onih koji su se jutros probudili sjetni, onih kojima se danas miješaju radost i tuga. Tuga zbog bližnjih koje su prije 30 godina izgubili i radost jer smo slobodni, jer su njihovi bližnji, njihovi suborci, utkali svoje živote u našu slobodu.

Dok pale svijeće i polažu vijence, sjećajući se svoje braće po oružju, njima su ovi dani najteži.

Kažu inače da su ta prijateljstva stvorena na ratnim bojištima neraskidiva, posebna i vječna. Rat je naime davno završio, mladići iz tvrđave, danas zreli ljudi, izgradili su svoje živote, ali taj 6. prosinac i dane kad su braneći svoje, branili i štitili jedan drugoga, ne mogu zaboraviti.

Uspinjujući se prema Srđu, prema Napoleonovoj tvrđavi Imperial, koja je bila prva crta obrane Grada ‘91., mnogi od njih sjetili su se svoga brata i druga kojega više nema.

Cvijetko Antunović preminuo je 17. prosinca 2019.

„Jedan od mangupa koji su tada obranili Grad”, kako ga je jednom prilikom nazvao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, 6. prosinca '91. bio je uz zapovjednika obrane Grada Nojka Marinovića. Čuvši telefonski razgovor iskrao se i zaputio na Srđ. S magistrale, kroz šumu serpentinama pa dalje dok je s mora tukla topovnjača, kroz tunel ušao je u tvrđavu, a prije toga je na nekoliko agresorskih vojnika koji su se u neposrednoj blizini zaklonili, bacio bombu. Iza toga je uništio i neprijateljski tenk.

Branitelja, ranjena u trbuh koji je gubio puno krvi, trebalo je hitno prebaciti u bolnicu. No kako ranjena vojnika, koji se bori za život prebaciti u bolnicu s okruženog Srđa? Nije mu bilo zapovjeđeno, nisu izvlačili slamke, nije na njega pala kocka, Cvijetko Antunović sam se javio i rekao da će ga on snijeti do magistrale gdje je ranjenika trebao čekati prijevoz do bolnice.

Puno većeg i težeg ranjenog suborca pod kišom granata Cvijetko je onako malašan na svojim leđima nosio niz serpentine. „Ne mogu više”, govorio je u radio stanicu, „ne mogu više”, ali ga je malen rastom, a velik duhom i dalje nosio. Nije to filmska scena i nije mit, taj je „mangup” uspio jer strah, strah je samo reakcija. Hrabrost! E, hrabrost je već odluka.

Za one najhrabrije i u ratu i u miru, mnogi će reći da su budale, iako oni koji strahuju od poraza nikada ne mogu biti pobjednici jer kao što je jednom rečeno: „U značajnim epohama života ponekad se i u najobičnijem čovjeku rasplamsa iskra junaštva koja je dotad nepoznata tinjala u njegovim grudima i tada on izvršava djela o kojima prije nije ni sanjao i u koja poslije čak sam jedva da vjeruje”.

Mangup u ratu, ostao je mangup i u miru. Za sebe nikad nije tražio zasluge, ali je ukazivao na prava svojih suboraca.

„Sramota je što ni jedan dubrovački branitelj, koji je branio Grad, nije odlikovan”, rekao je 2016. tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović kad je došla na Srđ.

Na Srđu je 2011. s grupom suboraca podigao jarbol s kojega se i danas vijori zastava. Ta zastava Cvijetkova prkosa vijori se i danas.

Cvijetko Antunović nije poginuo u ratu. Na njega su ovog 6. prosinca oni koji organiziraju proslave zaboravili. Po njemu se neće nazvati niti jedna dubrovačka ulica. Neće dobiti spomen ploču. Njegovo se ime neće uklesavati u gradske mire. Njemu neće odavati počasti posthumnim odlikovanjima i priznanjima jer on se poslije rata nije dao ukalupiti i nije se uklapao u stereotipne okvire. Za one koji su ostali mangupi i poslije rata, nema službenih počasti. No, jednom će netko i tu nepravdu ispraviti. Cvijetko je ovdje zapravo samo jedan primjer, puno je još Cvijetka, heroja kojima se imena neće uklesati u gradske zidove, dapače, ni poštena spomenika nemaju.

„Tko nikada nije bio u opasnosti ne poznaje svoju hrabrost”, rekao je Napoleon Bonaparte, onaj s čije je tvrđave Cvijetko Antunović nosio ranjenika.

Cvijetko je svoj mir pronašao u šumu mora u svom rodnom Moluntu. A heroji? Pa oni i bez spomenika, odlikovanja i priznanja, žive vječno jer njihova djela ne daju da ih se zaboravi.

Uoči 30. godišnjice jednog od najtežih granatiranja Dubrovnika, koje se dogodilo 6. prosinca 1991. godine, u okviru kampanje obilježavanja mjesta i datuma stradanja u postjugoslavenskim ratovima, SENSE - Centar za tranzicijsku pravdu objavio je video pod naslovom „Dubrovnik 1991 - Spomenici na nišanu”.

Video donosi svjedočanstva o razaranju povijesne jezgre Dubrovnika pod zaštitom UNESCO -a, koje je, kako se navodi u presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) - predstavljalo napad ne samo na povijest i baštinu Hrvatske i regije, već i na kulturnu baštinu cijelog čovječanstva.

Video možete pogledati u prilogu.

dpp

Vremenske prilike na širem dubrovačkom području neće se značajnije mijenjati u odnosu na prošli tjedan. Dakle, idućih sedam dana, uz pauzu u utorak i srijedu, očekuje nas ponovo dosta kiše.

Kiša koja je u jučer naporno padala, prema meteorolozima, neće prestati ni danas, ali već sutra, u utorak, prognoziraju u DHMZ -u, doći će do prestanka oborina, a temperatura zraka pasti će na 5 stupnjeva Celzijevih ujutro u 7 sati, a tijekom dana neće se penjati iznad 9 stupnjeva. Još hladnije bit će u srijedu kada će jutarnja temperatura iznositi svega jedan stupanj iznad nule, a tijekom dana neće se penjati iznad 8 stupnjeva u najtoplijem dijelu dana oko ure poslijepodne.

U četvrtak s dolaskom kiše temperatura zraka nešto će porasti, do 13 stpnjeva danju, ali uistinu nezgodne vremenske (ne)prilike očekuju nas u petak, bit će i hladno i kišovito, a slično vrijeme tome bit će cijeli vikend, najavili su meteorolozi DHMZ -a.

Detaljnu prognozu za sedam dana za područje cijele Županije dubrovačko - neretvanske donosi portal Južni.

dpp

Obilježavajući Dan dubrovačkih branitelja, ujedno jedan od najtežih dana u Domovinskom ratu, 6. prosinca 1991. godine, danas su uz spomen obilježja poginulim braniteljima upaljene svijeće i položeni vijenci u znak sjećanja i zahvale.
 
Uz župana dubrovačko - neretvanskog Nikolu Dobroslavića sa surdanicima i gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića sa suradnicima, vijence su danas pored spomen obilježja na Srđu i glavnog križa na groblju Boninovo položili i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministrica poljoprivrede Marija Vučković, predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, branitelji i članovi njihovih obitelji i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Središnje događanje uz počasno - zaštitnu bojnu i molitvu poginulim hrvatskim braniteljima upriličeno je na Srđu, koji je bio prva crta obrane Grada.

Vijenci su položeni i na muslimanskom groblju na Boninovu te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP -a. Na današnji dan prije 30 godina poginuli su i vatrogasci gaseći požar na hotelu Libertas te su u njihovu čast također položeni vijenci.
 
Prigodni program djece iz Osnovne škole Mokošica održan je u tvrđavi Imperial. U gradskoj luci položeni su vijenci u more, u sjećanje na pomorce i branitelje stradale na moru.

Na Luži je također jutros otkriveno spomen obilježje dubrovačkom fotografu Pavu Urbanu koji je poginuo upravo na današnji dan prije 30 godina.

U Luci Dubrovnik, na mjestu pogibije, danas je otkrivena i spomen ploča Vlahu Škilju, pričuvnom policajcu koji je na današnji dan, prije 30 godina smrtno stradao od neprijateljske granate braneći Dubrovnik.

dpp

Hoće li ili neće Grad Dubrovnik kupiti TUP? Pitanje na koje bi mnogi željeli čuti konkretan odgovor, gradonačelniku Matu Frankoviću tijekom rasprave o prijedlogu Proračuna za 2022. na sjednici Gradskog vijeća postavio je vijećnik Ivan cetinić. No, direktan odgovor od Frankovića nije dobio.

Iznos od deset milijuna eura, koliko iz TUP -a traže za svoju tvrtku i njezine nekretnine nije mali pa je i normalno da je gradonačelnik Franković u izjavama oprezan.

Ipak, istaknuo je kako se radi dubinska analiza TUP -a te dodao kako će kad ona bude gotova odluku o eventualnoj kupnji TUP -a donijeti Gradsko vijeće.

- Radimo dubinsku analizu Društva, financijsku i pravnu i kad sve to bude konačno bude gotovo, sve ćemo predstaviti na Vijeću. Namjera je da TUP kupi društvo u vlasništvu Grada, UTD Ragusa, ali idemo korak po korak, prvo financijska i pravna analiza pa ćemo u konačnici ovdje raspravljati o tome je li to strateški dobro ili nije. - rekao je Franković.

N.Metković

Uz Dan dubrovačkih branitelja i obilježavanje 30. godišnjice herojske obrane Grada, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je prigodnu čestitku dubrovačkim braniteljima i njihovim obiteljima. Tekst čestitke donosimo u nastavku:
 
Poštovani dubrovački branitelji, na ovaj dan, kada obilježavamo Vaš dan i Vašu veliku ulogu u obrani ovog Grada, miješaju se osjećaji tuge i ponosa. Tuge, jer je tog 6. prosinca 1991. bio jedan od najtežih dana agresije na ovaj Grad u Domovinskom ratu, a ponosa jer ste Ga obranili dajući sebe na dlanu.
 
Prošlo je sada već 30 godina od tog kobnog dana, tog Svetog Nikole koji će svoj tadašnjoj djeci ovoga Grada, nažalost, značiti i nešto drugo, nešto što ni jednom djetetu ne bi trebao značiti. Dio Vas, dubrovačkih branitelja, i sami ste tada bili djeca, dio Vas imao je djecu koja su Vas čekala da se vratite i sa strepnjom osluškivala svaku granatu i svaku vijest koja je stizala s naših položaja.
 
Vi ste se vratili svojim obiteljima, svojoj djeci, no dio branitelja nikada nije stigao u topli zagrljaj najmilijih. Njih se danas s posebnim pijetetom prisjećamo. Vaše „braće po oružju“, koji su svoje živote utkali u slobodnu Hrvatsku i koje ne zaboravljamo.
 
Svim braniteljima Dubrovnika, onima koji su danas ovdje i onima koji više nisu s nama, upućujem posebnu zahvalu ove godine kada obilježavamo 30. obljetnicu herojske obrane Grada. Hvala Vam što ste tada bili dovoljno hrabri i imali čisto srce za obranu svog doma i Domovine.
 
Vječna Vam hvala u ime Grada Dubrovnika,
gradonačelnik Mato Franković

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitku povodom Dana dubrovačkih branitelja i blagdana sv. Nikole. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti:

Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, poštovani branitelji, u ime Dubrovačko-neretvanske županije i u svoje osobno ime čestitam svima Dan dubrovačkih branitelja i blagdan Sv. Nikole. Prije 30 godina, na crni petak, 6. prosinca 1991. godine dogodio se jedan od najžešćih napada na Grad u dubrovačkoj povijesti. Velikosrpski agresor nemilosrdno je napao na ovaj pitomi hrvatski grad, na naše ljude, branitelje i civile. Krenuo je uništavati naša kulturna dobra u svom sumanutom pokušaju da zatre hrvatski duh.

No, nisu računali na hrabrost i domoljublje naših branitelja, na slobodoljublje Dubrovčana i ljubav prema Gradu i Domovini. Hvala svim braniteljima, klanjamo se žrtvi poginulih, nećemo dopustiti da se ovakvo što ikad ponovi. Onako kako je govorio naš general Nojko Marinović, ”pamćenje je alat, a mržnja teret”.

Neka je našim poginulim vitezovima laka hrvatska zemlja.

Župan
Nikola Dobroslavić

Unatoč skepsi i sudskim zabranama, a koje su povučene, radovi na Lapadskoj obali napreduju zacrtanim tempom. Projekt Rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale kapitalni je projekt cestovne infrastrukture na užem gradskom području. Njegovim završetkom cesta će postati dvosmjerna te će se urediti parkirališna mjesta, pješačke i biciklističke zone te ugibališta za autobuse.

Sam projekt „težak“ je skoro 70 milijuna kuna, od čega je 85 posto financirano iz EU fondova.

V.Car

U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada u Domovinskom ratu i ususret Danu dubrovačkih branitelja predstavnici Grada Dubrovnika danas su odali počast poginulim hrvatskim braniteljima na spomen obilježjima na gradskom području.
 
Vijenci su položeni kod spomen obilježja broda Sveti Vlaho te na Bosanci, na Strinčjeri, u Komolcu, Mokošici, Osojnku, Mrčevu, Trstenom, Gromači i Zatonu.

dpp