U sklopu programa obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada i ususret Danu dubrovačkih branitelja, u kinu Sloboda sinoć je premijerno prikazan dokumentarni film „Bitka za Dubrovnik” autora Stipa Majića Pipe, branitelja s Trpinjske ceste.
 
Projekciji je nazočio gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima. On se tjjekom uvodnog obraćanja prisjetio riječi generala Nojka Marinovića, zapovjednika obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu koji je rekao da je pamćenje alat, a mržnja golemi teret.

- Ovaj film je važan upravo zbog toga da bismo pamtili, ne samo oni koji su bili svjedocima stradanja grada, nego da bi pamtili mladi. Hvala redatelju Stipi Majiću koji je napravio jedan sjajan dokumentarni film. Uvjeren sam da će ovaj materijal vjerno svjedočiti našim mladima i budućim naraštajima o patnji kroz koju je prošao naš grad, ali i herojima koji su bili u gradu i branili ga. - rekao je gradonačelnik Franković. 
 
Nazočnima se obratio i redatelj Stipe Majić Pipe koji je najavio da će od preostalog materijala napraviti još nekoliko epizoda o Dubrovniku u Domovinskom ratu. 
 
„Bitka za Dubrovnik“ snimljen je pod pokroviteljstvom Grada Dubrovnika.

dpp

U sklopu 30. obljetnice obilježavanja herojske obrane Grada, gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima te predstavnici Saveza udruga dragovoljaca HOS -a u spomen na sve branitelje položili su danas vijenac i upalili svijeću kod Spomen križa na Srđu.

Na Dan dubrovačkih branitelja 6. prosinca, u dijelu programa pijetet i zahvalu poginulim braniteljima polaganjem vijenaca odat će i 9. bojna HOS -a čiji su pripadnici 1991. u tvrđavi Imperial na Srđu sudjelovali u obrani Dubrovnika.

dpp

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na 4. partnerskom sastanku EU projekta ADRIACLIM. Sastanak je održan video vezom u organizaciji voditelja projekta ARPAE (L’Agenzia regionale per la prevenzione, l’ambiente e l’energia dell´Emilia-Romagna). Tijekom sastanka se razgovaralo o dosadašnjem tijeku projektnih aktivnosti na pojedinim pilot područjima i polugodišnjem izvješću.

U sklopu projektnih aktivnosti uredit će se plaža u uvali Slano radi senzibiliziranja javnosti i podizanja svijesti o klimatskim promjenama. Cilj projekta je unaprjeđenje postojećih sustava praćenja klimatskih promjena kroz poticanje razvoja strateških dokumenata i planova prilagodbe aktualnim promjenama.

Uz DNŽ u projektu sudjeluju još četiri partnera iz Hrvatske; Agencija za razvoj Zadarske županije Zadra Nova, Javna ustavova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije, Institut Ruđer Bošković i Institut za oceanografiju i ribarstvo te Istarska županija kao pridruženi partner. Partnerski konzorcij čini ukupno 19 partnera iz Hrvatske i Italije. Tehničku pomoć u provedbi projekta Dubrovačko-neretvanskoj županiji pruža Regionalna razvojna agencija DNŽ DUNEA.

Projekt je financiran iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska. Provedba projekta započela je 1. siječnja 2020. godine i traje 36 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta iznosi 8.823.415,00 eura, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava financiranih iz ERDF-a u sklopu Interreg programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska. Ukupan proračun Dubrovačko-neretvanske županije u projektu iznosi 283,500.00 eura koje će se iskoristiti za planiranje smjernica prilagodbe klimatskim promjenama u urbanom obalnom i morskom području.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 45 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o 22 osoba muškog te 23 osobe ženskog spola: 16 iz Dubrovnika, 12 iz Korčule, sedam iz Vele Luke, tri iz Konavala, dvije iz Lumbarde te jednoj iz Blata, Orebića, Ploča, Stona i Župe dubrovačke. Izliječene su 82 osobe: 27 iz Dubrovnika, 18 iz Konavala, 11 iz Metkovića, sedam iz Vele Luke, četiri iz Stona, tri iz Župe dubrovačke, dvije iz Blata, Dubrovačkog primorja, Janjine, Kule Norinske i Ploča te jedna iz Lumbarde i Slivnog. U posljednja 24 sata obrađeno je 248 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 171 811 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u nedjelju.

U OB Dubrovnik hospitalizirana je 51 osoba pozitivna na koronavirus, šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji su 762 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 982 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje zastavu na toranj, odnosno odašiljač na Srđu uz Dan branitelja Dubrovnika ove godine podići će alpinisti.

Naime, proteklih šest godina postao je običaj da 6. prosinca branitelji podižu hrvatsku državnu zastavu na odašiljač. No, sinoć je predsjednik Udruge dubrovačkih branitelja Marko Mujan u priopćenju napisao kako branitelji to ove godine neće uraditi jer im je zbog COVID mjera zapriječen prolaz kroz prostore Odašiljača i veza kroz koje se dolazi do tornja. Naime, od šest branitelja koji se mogu popeti na toranj, samo jedan ima COVID potvrdu, a potrebna su najmanje dvojica, naveo je Mujan. Mujan je inače bio i jedan od predvodnika prosvjeda protiv COVID potvrda u Dubrovniku.

Rješenje je izgleda ipak pronađeno te će se hrvatska zastava na vrhu odašiljača, „Tornja slobode” kako ga se prigodno naziva, ipak zavijoriti.

dm

Izložba „Cvijet u kamenu” autorica Ivone Michl i Matee Martinović otvorena je u tvrđavi Revelin u petak. Izložbu na kojoj su prikazani ulomci pleterne ornamentike s cvjetnim motivima iz fundusa Ranosrednjovjekovne zbirke dubrovačkog Arheološkog muzeja obrađeni s botaničkog i simboličkog aspekta, zajednički su realizirali Dubrovački muzeji i Prirodoslovni muzej Dubrovnik.

- Krajem 8. i početkom 9. stoljeća obrađivanjem kamena s funkcionalnom namjenom ukrašavanja najvjerojatnije se bave putujući majstori, dok od početka 10. stoljeća sa sigurnošću dokumentiramo formiranje jednoga jakog radioničkog središta unutar Grada, koje je djelovalo pod snažnim utjecajem benediktinskih zajednica. Karakteristika je dubrovačke radionice meko klesanje, bogatstvo geometrijskih motiva koji učvoreni češće u kombinaciji s biljnim motivima, a rjeđe sa životinjskima, čine nevjerojatnu ljepotu. – istaknula je viša kustosica Arheološkog muzeja Ivona Michl.

- Simboli unutar geometrijskih motiva postaju sredstvo komunikacije, a odnos majstora prema kamenu dovodi do nebrojenih kombinacija koje ocrtavaju duhovnost vremena u kojem su nastale. Izbor dekorativnih motiva kao i njihova modelacija daju impresivan broj simbola, pa čak, možemo reći, i cjelovit simbolički jezik. Dekorativni cvjetni i biljni elementi svedeni su na raspored motiva koje čine isprepletena loza, bršljanovi listovi s viticama, list akantusa i povijuše, palmete, cvjetovi ruže i ljiljana te karakteristični motiv virovite ruže. – naglasila je kustosica Prirodoslovnog muzeja Matea Martinović.

Restaurator za kamen Dubrovačkih muzeja Ivan Mladošić izradio je repliku križa iz crkve sv. Duha u Komolcu, kao i konzervaciju i restauraciju ulomaka pleterne ornamentike. Likovni postav uz višu kustosicu Ivonu Michl, potpisuju i preparator za drvo Dubrovačkih muzeja Željko Ćatić te muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubravka Tullio, autorica ilustracija koje prate izložbu. Svi elementi rekonstrukcija na izložbi djelo su Tehničke službe Dubrovačkih muzeja.

Izložbu je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika dr.sc. Julijana Antić Brautović.

dpp

Grad Dubrovnik uspio je stambeno zbrinuti sve svoje branitelje, barem je tako na nedavnoj sjednici Gradskog vijeće rekao gradonačelnik Mato Franković. Naime, oni branitelji koji su dugo godina bili na listi za stambeno zbrinjavanje, dobili su nedavno ključeve ostanova u zgradi u Mokošici.

- Stambeno zbrinjavanje branitelja u Gradu Dubrovniku je završeno. - rekao je gradonačelnik te se osvrnuo na branitelje koji čekaju na zemljište na Nuncijati.

- Doradili smo HIA -u i čekamo da dođe završna forma koja će biti proslijeđena institucijama kojima treba. Očekujemo da ćemo za dva mjesec dobiti potvrdan odgovor, a što će branitelji raditi s tim zemljištem, njima zemljište treba dati pa neka oni rade što misle da trebaju. Posljednjom dodjelom stana više nema ni jedan branitelj koji je tražio stan, a da ga nije dobio. Svi su ga dobili i ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje.- kazao je Franković.

Osvrnuo se i na POS stanove u Mokošici koji su izgrađeni, ali još uvijek čekaju svoje stanare. Naime, stanove bi se nakon 10 godina stanarima uz određene uvjete stanarima prodavali po povlaštenim cijenama pa Franković čeka da se taj dubrovački model stanogradnje uskladi sa zakonom dok je oporba stava da te stanove ne treba prodavati već prema socijalnom cenzusu davati u višegodišnji najam jer Grad u svom vlasništvu mora imati stambeni fond

- Mi smo te stanove mogli podijeliti. Neki drugi gradovi nisu pitali nikoga i prošlo im je. Radimo izmjenu odluke sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i socijalnim cenzusima i vjerujem da će vrlo skoro te izmjene doći pred vijećnike. Bio bi najsretniji da su to stanovi u kojima se mlade obitelji smiju i čekaju Božić. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić sudjelovali su danas na konferencijskom zoom sastanku s predstavnicama CLIA-e, krovne organizacije cruise kompanija. Ovom prilikom upoznali su se s novoimenovanom glavnom direktoricom CLIA Europe, Marie-Caroline Laurent, koja je preuzela funkciju 15. studenog u Bruxellesu. Sastanku su prisustvovale i direktorica CLIA-e za istočni Mediteran Maria Deligianni te Julie Green, potpredsjednica za strateške komunikacije.

Bila je ovo ujedno prilika za osvrnuti se na proteklu cruise sezonu, koja je unatoč kovid krizi uspješno realizirana u 30 postotnom iznosu od 2019. godine, kao i na pripremu za sezonu krstarenja 2022. Gradonačelnik Franković izvijestio je o nastavku naplate cruise takse, kod čega će Grad Dubrovnik, kao i ove godine, iskazati fleksibilnost u odnosu na kapacitete kojima brodovi budu plovili. Ujedno su predstavljene aktivnosti i novosti vezano za Smart City i Respect the City projekte.

Sljedeće sezone, prema sadašnjim najavama, očekuje se 365 dolazaka brodova s oko 570 tisuća putnika, što je potpuno usklađeno s planovima održivog turizma u destinaciji. Maksimalni broj putnika s brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku tijekom cijele 2022. godine bit će 4.000 putnika istovremeno, odnosno u prosjeku dva broda na vezu.

dpp

Udruga branitelja Dubrovnika uputila je priopćenje zašto ove godine neće podići zastavu na odašiljač, odnosno toranj na Srđu. Kako navodi predsjednik udruge Marko Mujan iako je šest branitelja spremno za podizanje zastave, odnosno imaju potrebna iskustva da bi se mogli popeti na toranj, samo jedan od njih zadovoljava uvjetima koji su propisani COVID mjerama da bi mogli ući u prostore Odašiljača i veza i pristupiti tornju, a potrebna su najmanje dva penjača.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

„Izvršni odbor Udruge branitelja Dubrovnika, u povodu obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja, po sedmi put za redom, imao je namjeru postaviti zastavu Republike Hrvatske na Toranj OiV (kojega zovemo Toranj slobode) na Srđu, u osvit zore predajom zastave iz ruku sudionika čina podizanja 1991. godine vođi tima UBD, koji bi je uspeo i postavio na toranj.

Udruga branitelja Dubrovnika, glede upita dužna je isprike svima, koji su očekivali da ćemo i 6. prosinca 2021. godine podići zastavu Republike Hrvatske na Toranj OiV na vrhu brda Srđ.

Iako imamo na raspolaganju šest branitelja, koji imaju potrebno iskustva i želje obaviti ovaj pothvat, na putu su nam se našle COVID mjere, dosad nam poznati uvjeti, i oni koje određuje tvrtka Odašiljači i veze iz Zagreba.
Nemamo što prigovoriti OiV budući da oni imaju striktna pravila, što ih se uvijek držimo od početka do kraja aktivnosti, koju prate tako da nam u svakom trenutku mogu izdavati upute ili nas zaustaviti u izvršenju, što se nikad do sad nije dogodilo.

Uvjeti u ratu, koji smo svi mi prošli bili su teški, ali ovi u miru su puno zahtjevniji. Od braniteljskog tima UBD za penjanje i postavljanje zastave samo jedan od nas zadovoljava uvjete, iako smo svi zdravi i spremni za pothvat.

Kao što smo to 1991. godine, sigurno je da bi i danas svaki od nas bio spreman izvršiti ovu zahtjevnu zadaću pa i pod neprijateljskom paljbom. Da približimo kako to izgleda jer do sad nismo o tome puno govorili. Treba se uspeti metalnim stubama na kojih blizu stotinu metara visine kroz toranj koji je na mjestima izuzetno uzak tako da se ne može provući čovjek veće težine ili malo puniji. Gore se može s minimalno dva čovjeka ako nema vjetra, a kad puše moraju biti trojica.

Za ulazak u objekt i na toranj prethodno je potrebno ishoditi posebnu dozvole od prvog čovjeka Odašiljača i veza, nakon toga, ako on dopusti i pod kojim uvjetima to odredi (prošle godine maksimalno dva penjača), slijedi procedura slanja popisa ekipe na odobrenje i provjeru (ne radi se o formalnosti jer nisu svi uvijek propušteni).

Nakon što prihvate takvu listu ide proba par dana prije budući ne znamo kakvo je gore stanje i koje predradnje nas čekaju (da li je nosač zastave na mjestu ili ga treba učvrstiti) za što se traži dozvola pred sam dan probe. Isto se treba zahtijevati i dan uoči penjanja.

Odašiljači i veze, direktor Botica, također branitelj, prema nama su izuzetno korektni, ali su državna tvrtka i potpuno je razumljivo, ali i žalosno što njihovu praktično otvorenu dozvolu (uz poštivanje spomenutih procedura) nećemo moći iskoristiti. Nadajmo se boljim okolnostima do godine.

Što se tiče mjera, koje su na snazi u svezi COVID -a već je bilo ograničenja, tako da neki od nas pozvani nisu mogli uobičajeno sudjelovati u držanju Sata povijesti dubrovačkim učenicima.

U programu Obilježavanja ćemo sudjelovati na Križnom putu na Srđ, polaganju vijenaca i paljenju svijeća kod spomen obilježja na Boninovu, Srđu i u Sustjepanu, gdje je UBD obnovila izgled nekoliko spomen ploča tamo poginulim braniteljima.

Povodom ovog velikog dana obići ćemo i naše članove teške invalide u Gradu i Župi Dubrovačkoj. Sudjelovanje u ostalom programu bit će sukladno mjerama i na volju članovima UBD.

Do kraja godine imamo još potpuno obnoviti cijeli spomenik u Orašcu dječaku i branitelju, koji su na istom mjestu poginuli.

Na sastanku izvršnog odbora UBD dogovoreno je priopćenje za javnost, s obrazloženjem zbog čega smo sve ove godine podizali zastavu, a ove smo godine svi jednako spremni u tome spriječeni ne svojom voljom.
UBD čine ljudi i ne radi se o formalnom činu iskazivanja ljubavi i slavljenja slobode nego stvarnosti za koju smo se izborili. Radi se o voljnom i tjelesnom činu uz određeni rizik i napor, čega treba biti svjestan a mi nikad nismo s tim u svezi postavljali uvjete nego su oni sad postavljeni nama.” - piše u priopćenju koje u ime Udruge branitelja Dubrovnika potpisuje Marko Mujan.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 64 nova slučaja zaraze koronavirusom. Riječ je o 28 osoba muškog te 36 osoba ženskog spola: 22 iz Dubrovnika, 12 iz Korčule, devet iz Konavala, šest iz Ploča i Župe dubrovačke, četiri iz Metkovića, dvije iz Dubrovačkog primorja te jednoj iz Opuzena, Pojezerja i Stona. U posljednja 24 sata obrađen je 451 uzorak, a od početka pandemije analizirano je ukupno 171 563 uzorka. - izvještaj je Stožera civilne zaštite DNŽ.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 46 osoba pozitivnih na koronavirus, šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji su 803 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđena su ukupno 982 slučaja kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Po prijedlogu Odsjeka za društvene djelatnosti i kulturu pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Župa dubrovačka Jure Marić odobrio je liste stipendista po različitim kategorijama. Liste su objavljene na službenim stranicama Općine kao i na oglasnoj ploči.

„Ukupno 76 stipendija u ovo nezavidno vrijeme razveselit će učenike i studente. Iz godine u godinu na raspisani natječaj javlja se sve veći broj učenika i studenata što je uvelike povećalo konkurentnost među kandidatima, a obradu učinilo zahtjevnijom i složenijom. Kao i svake godine, OTP banka priključila se natječaju u kategoriji temeljenoj na imovinskom cenzusu obitelji donacijom u iznosu od 70.000 kuna.” - piše u priopćenju Općine Župa dubrovačka.

„Stipendije su odobrene i u kategoriji uspješnosti, deficitarnih zanimanja i stradalnika Domovniskog rata. Zaklada Antuna Miloslavića pok. Luka Postranje već šestu godinu za redom priključila se programu stipendiranja Općine Župa dubrovačka te je svojom donacijom od 68.000 kuna obuhvatila tri stipendista u kategoriji slabijeg imovnog stanja koji su bili ispod crte te najboljeg učenika ispod crte, dva najbolja studenta prve godine i četiri najbolja studenta s viših godina koji su bili ispod crte.” - navode iz Općine.

„Potpisivanje ugovora o stipendiranju održat će se tijekom prosinca, pojedinačno sa svakim korisnikom sukladno epidemiološkim mjerama. Tek po potpisivanju ugovora, korisnicima stipendija će se moći izvršiti isplata. U prvoj isplati bit će obuhvaćena 4 mjeseca, od rujna do prosinca. Stipendija za učenike iznosi 400 kuna mjesečno, za studente koji se školuju u Dubrovniku 600 kuna, a za one koji studiraju izvan Dubrovnika stipendija iznosi 800 kuna. Termin potpisivanja ugovora za učenike je: srijeda 8. prosinca u 9 i u 14:30 ovisno o školskim obvezama. Termin potpisivanja ugovora za studente je: srijeda 22. prosinca u 9 i u 14:30 ovisno o studentskim obvezama.” - obavijestili su iz Općine Župa dubrovačka.

- Oduvijek smo na zavidnoj razini poticali stipendiste u njihovoj izvrsnosti, pomagali onima koji dolaze iz obitelji sa slabijim primanjima, pa smo planirajući sredstva za nadolazeću izazovnu godinu, stavili stipendiranje kao jedno od priritetnih aktivnosti. Za ovu svrhu Općina će izdvojiti višeod 500.000 kuna. - načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.

dpp

Ribolovci udičari, osobito stanovnici velikih gradova, koji zbog pandemije, loših vremenskih uvjeta ili ostalih razloga nisu u mogućnosti otići do udaljenih posta, u ovo doba godine mjesto na kojem mogu uspješno loviti najlakše će naći u mjesnoj luci ili lučici. U njima uvijek ima glavonožaca i riba, a loviti se najčešće može i po vrlo lošem vremenu. Uz to, u njima je, osim u najvećim lukama, gdje je trajno zabranjen, ribolov dozvoljen tijekom zime, čak do 1. svibnja.

O najatraktivnijem, lovu varaličarenjem, pisali smo 26. prosinca prošle godine, ali u lukama i lučicama, ponegdje i na samom kućnom pragu može se uživati i u svim ostalim tehnikama obalnog udičarenja. Naime, nigdje se na jednom mjestu ne može naći udičarima toliko zanimljivih riba, kako stalnih tako i povremenih stanovnika luka i marina. Od stalnih tu su pijerka i ostale usnače, šparmić, arbun, cipoli, smudut, ovrata, fratar, ovčica, kanjac, trlje, gruj, a od povremenih iglica, bukva, ukjata, polanda, vrnut, lica... Na muljevitom i muljevito - pjeskovitom lučkom dnu često obitavaju trlje, kokoti, listovi, a u luke često zalaze morski psi i mačke. Osim riba, u njima su uvijek ili sezonski prisutni i glavonošci, hobotnice, sipe i olignje.

Ovako raznovrsni riblji fond posljedica je obilja hrane, ponajprije crvića iz mulja, kozica, rakova sušca, mušula. Osim toga, u lukama ima i puno pozicija gdje se ribe i drugi organizmi mogu skriti, osobito među među kamenjem nabacanim radi zaštite lukobrana. Upravo među tim kamenjem, kao i na okomitim zidovima gatova, udičari mogu doći do kozica, mušula, pužića, lumpara, volaka i drugih mamaca.

Bogatstvo ribljih vrsta otvara mogućnost primjene velikog broja raznovrsnih udičarskih tehnika. No, većina lučkih riba hrani se na dnu, pa je klasični ometac najčešće korišteni alat. Tehnika čekanja na dnu ometcem pruža šanse i udičarima početnicima da s minimalnom opremom i najjednostavnijim mamcem kakav je kruh ostvari kakav takav ulov, ponajprije šparmića i glavoča. S druge strane, lov smuduta, ovrate i drugih krupnijih ta cjenjenijih riba zahtjeva daleko ozbiljniji pristup, počevši od adekvatnog pribora. Kralju i kraljici sportskog ribolova na moru mamac se mora ponuditi tako da ne osjećaju nikakav otpor kad zagrizu, što znači da loviti treba s klizećom olovnicom i otvorenim preklopnikom na roli sve do momenta kontriranja. Ponuditi im se može isti mamac - srdelu ili velikog crva, ali ovrata voli i volak, raka kosmeča, dok je smudutu draga i kozica te olignji.

Čekanjem na dnu se u lukama mogu loviti i krupni grujevi koji naseljavaju rupe u lukobranima i zidovima obale. Pribor za takav lov mora biti vrlo jak, ne samo zbog snage gruja i borbenosti, nego i zato što mu se ne smije dozvoliti da spas potraži u prvoj rupi, u kom slučaju je za ribolovca sigurno izgubljen. Od ostalih riba koji se love ometcem na dnu najbrojniji su cipoli koje je najbolje loviti crvićima. Još brojniji su šparmići, a brojni su i arbuni, ovčice, fratri...

Barem podjednako dobro kao i ometcem na dnu, cipoli se mogu loviti i plovkom. Teleskopom bez provodnika, uz obvezno primamljivanje, osim njih mogu se loviti i bukva, šparmić, iglica.... Pomoću plovka, standardnog ili vodene kugle loviti je moguće i smuduta, ali samo noću i na kozicu ili na kakvu živu ribicu.

U luke i lučice u potrazi za hranom zalaze i olignji te sipe. Poput smuduta, cipola i nekih drugih riba, osobito ih privlače mjesta na kojima pristaju ribarski brodovi, gdje skupljaju otpatke od čišćenja ulova i mreža. Osim toga, u luke i marine ih noću privlači umjetno svjetlo, obalno ili s plovila.