Po provedenom javnom natječaju, Božo Benić imenovan je pročelnikom Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, navodi se danas u priopćenju iz dubrovačke gradske uprave.
 
„Božo Benić rođen je u Dubrovniku 1987. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade za izvrsnost za projekt "DUBROVNIK+ razvojne perspektive", istraživački rad na temu prostornih i urbanističkih mogućnosti razvoja dubrovačkog područja. Kao stipendist Europskog programa za mobilnost Leonardo da Vinci stručno se usavršavao u španjolskom uredu Menis Arquitectos. Nakon višegodišnjeg domaćeg i inozemnog stručnog usavršavanja 2017. godine pokrenuo je privatnu arhitektonsku praksu - arhitektonski studio specijaliziran za poslove projektiranja, stručno-tehničkog nadzora i tehničkog savjetovanja. Doktorand je na Poslijediplomskom doktorskom znanstvenom studiju "Arhitektura i urbanizam" Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.” - navode iz Grada u životopisu novog pročelnika.
 
Također su naveli: „Aktivno je uključen u rad lokalnih, regionalnih i nacionalnih strukovnih udruženja i institucija: član Izvršnog odbora Društva arhitekata Dubrovnik (2014.-2016.), predsjednik Društva (2016.-2021.), član Predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata (2017.-2021.) U siječnju 2020. izabran je u Skupštinu Hrvatske komore arhitekata te za predsjednika Vijeća područnog odbora Dubrovnik HKA, a od 1. prosinca 2021. članstvo i sve dužnosti u Hrvatskoj komori arhitekata su mu u mirovanju. Kao predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik jedan je od voditelja radne skupine Društva za pružanje savjetodavnih usluga Gradu Dubrovniku u postupcima izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije tijekom 2020. i 2021. godine (Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički plan). Božo Benić idejni je začetnik časopisa Mjera, jedinog i nagrađivanog nacionalnog strukovnog časopisa o arhitekturi, urbanizmu i kulturi prostora, autor više znanstvenih, stručnih i popularnih tekstova te sudionik na domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama, tribinama, stručnim skupovima i izložbama u svojstvu predavača, izlagača, organizatora i/ili moderatora. Područje znanstvenog interesa mu je povijest prostornog planiranja i graditeljsko nasljeđe grada Dubrovnika.”

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković predstavio je danas prosinački dio programa 30. obljetnice herojske obrane Grada i Dana dubrovačkih branitelja. Obilježavanje je započelo u listopadu, nastavljeno je kroz mjesec studeni i završava u prosincu.
 
Za sam Dan dubrovačkih branitelja, u ponedjeljak 6. prosinca, gradonačelnik Franković najavio je koncert „Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj” Daleke Obale, u 21 sat na Stradunu.
 
- Pozivam sve branitelje da nam se pridruže u cijelom ovom prosinačkom programu, da se zajedno prisjetimo i zajedno obilježimo herojsku obranu Dubrovnika, koji je bio u okruženju s kopna, s mora i iz zraka, ali nikada nije pao. Sjetimo se svi zajedno i odajmo poštovanje svima onima koji su izgubili živote tijekom Domovinskog rada, s posebnim naglaskom na pale dubrovačke anđele, na poginulu djecu. - rekao je gradonačelnik Mato Franković u ovoj prigodi.
 
Najavio je i jedan poseban događaj koji će se upriličiti večer prije, u nedjelju 5. prosinca u 18 sati u Portu, kada će se u znak sjećanja na poginule branitelje i civile spustiti lampioni u more.
 
Uz sat povijesti u dubrovačkim školama ovog petka 3. prosinca, u 16 sati otvaranje je izložbe Muzeja Domovinskog rata na Srđu „Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991.”, gdje će se u 17 sati izvesti i premijera radio drame „Luko - dubrovačka ratna suza”, autora Srđana Dragojevića.
 
Program u subotu, 4. prosinca počinje ujutro u 10 sati tradicionalnom utrkom „Stazom deva” Triatlon kluba Dubrovnik, a navečer je u Galerija Sebastian Art u 19 sati glazbeno-literarna večer „Dubrovniče moj” te u 19:30 sati u Kinu Sloboda film „Bitka za Dubrovnik”, scenarista i redatelja Stipe Majića – Pipe.
 
U nedjelju 5. prosinca u 9 sati ujutro započinje polaganje vijenaca na više lokacija na području grada, u 14 sati je Križni put na Srđ, u 18 sati spuštanje lampiona u more u gradskom Portu, a u 19 sati u Kinu Sloboda projekcija filma „Prkos je strujao Gradom - 10 godina poslije”, autora Vedrana Benića.
 
Dan dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, obilježit će se odavanjem počasti poginulim braniteljima paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, od 9 sati, na Groblju Boninovo, Muslimanskom groblju na Boninovu, kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a ispred zgrade MUP-a i prisjećanjem na stradale vatrogasce i pripadnike HRM kod spomen obilježja na Liechtensteinovom putu.
 
U 10:30 polaganje je cvijeća i paljenje svijeća kod Križa na Srđu, gdje će se od 11 sati održati prigodni školski program. U 12:30 u Staroj gradskoj luci sjećanje je na pomorce i branitelje stradale na moru.
 
Na mjesnom groblju u Sustjepanu u 15:30 položit će se vijenci kod spomen obilježja te u 15:45 služiti sveta misa zadušnica za stradale branitelje Sustjepana u mjesnoj Crkvi sv. Nikole.
 
U 18 sati u Dubrovačkoj katedrali svečana je sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu.
 
Prethodno će se ovog 6. prosinca otkriti i dvije spomen ploče – ujutro u 8 sati na Luži ploča fotografu Pavu Urbanu koji je poginuo fotografirajući granatiranje povijesne jezgre te u 14 sati u Luci Dubrovnik ploča poginulom policajcu Vlahu Škilju.
 
Od 19 sati, kao podsjetnik na ratna stradanja, upriličit će se 3D mapping projekcija na festivalskoj palači u Gradu, a od 21 sat na Stradunu, kao zahvala i počast braniteljima Dubrovnika, planiran je koncert ''Mojoj lijepoj zemlji Hrvatskoj'' Daleke Obale.
 
Idućeg utorka, 7. prosinca, u 19 sati u Dvorani Ivana Pavla II. predstavljanje je knjige Nikole Obuljena „Kako smo pregovarali s neprijateljem”, čime i završava službeni program obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada.

Program obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada za prosinac dostupan je OVDJE.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Don Roko Glasnović novi je biskup dubrovački. Papa Franjo imenovao je svećenika Šibenske biskupije don Roka Glasnovića za novog dubrovačkog biskupa, objavio je u utorak nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić.

Don Roko Glasnović (rođen 1978. godine) bio je ravnatelj Katoličkog školskog centra u Šibeniku i tajnik šibenskoga biskupa kao i vršitelj drugih službi u biskupiji. Osnovnu školu pohađao je u Janjevu od 1985. do 1990. i u Šibeniku od 1990. do 1993. Srednju Tehničku školu pohađao je u Šibeniku od 1993. do 1997. godine. Služio je vojni rok u generaciji 1997./1998. Od 1999. do 2005. bio je u Bogoslovnom sjemeništu i studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a za đakona je zaređen 5. prosinca 2004. te za svećenika 2. srpnja 2005. u Šibeniku.

Pastoralnu teologiju studirao je na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu od 2005. do 2008. kada je, nakon studija, imenovan župnikom Župe Pohođenja Blažene Djevice Marije u Njivicama gdje je tu dužnost obavljao godinu dana. 2008. godine imenovan je i povjerenikom za pastoral braka i obitelji Šibenske biskupije. Od tada je obnašao i službu ceremonijara Šibenske biskupije. Osobnim tajnikom šibenskoga biskupa imenovan je 2009. godine kada je postao i član svećeničkog vijeća Šibenske biskupije. Članom Povjerenstva za Katolički školski centar i  za Katoličku osnovnu školu imenovan je 2011. Član je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj od 2012. godine.

Don Roko Glasnović upraviteljem Župe sv. Margarite u Jadrtovcu imenovan je 2014. godine. 2017. godine imenovan je za ekonoma Šibenske biskupije, ravnatelja Katoličkog školskog centra te predstojnikom Biskupijskog ureda za škole. Upravitelj župa sv. Petra na Kapriju i Uznesenja Blažene Djevice Marije na Žirju bio je od 2017. do 2019. godine, kada je postao član zbora savjetnika Šibenske biskupije.

- Očekujem da je pred njim dug put. On je jedan od mojih učenika, bio sam odgojitelj u bogosloviji više godina i kroz ovo cijelo vrijeme imamo različite službe koje su omogućavale da se susrećemo. On je mlad, ima godina koliko sam ja imao kad sam došao Dubrovački biskupiju. Očekujem da će pred njim biti dug put u zajedništu s vama u kojemu će vršiti službu pastira ove Biskupije. - rekao je nadbiskup koadjutor Mate Uzinić u dubrovačkoj Katedrali.

Dubrovačka biskupija ostala je bez biskupa 4. studenoga 2020. kada je papa Franjo imenovao dotadašnjeg biskupa Uzinića na novu dužnost u Riječkoj nadbiskupiji.

U sjeni proglašenja novog biksupa ostala je vijest da su ovogodišnji fetanjuli Feste svetoga Vlaha kapetan Teo Grbić i obrtnik Toni Cvjetković.

dm

Premijer Andrej Plenković uputio je čestitku mons. Roku Glasnoviću kojeg je papa Franjo jučer imenovao biskupom dubrovačkim.

„Preuzvišeni oče biskupe, iznimna mi je čast i veliko zadovoljstvo u ime Vlade i osobno čestitati Vam na imenovanju dubrovačkim biskupom. Želim Vam da ovu važnu službu, koju Vam je povjerio Sveti Otac, obnašate na zadovoljstvo svih vjernika koji su uz Vas dobili čestitog i iskrenog zagovornika i zaštitnika. To je osobito važno danas kada nam je potrebna solidarnost i zajedništvo, kao i snaga i mir u prevladavanju kušnji i izazova s kojima se kao društvo suočavamo. Uz iskrene čestitke, želim Vam puno snage i uspjeha u obnašanju svete i odgovorne dužnosti pastira Dubrovačke biskupije.” - stoji u čestitki predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića novom biskupu dubrovačkom mons. Roku Glasnoviću.

Papinu odluku o imenovanju objavili su jučer nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić u Dubrovniku i u Šibenku, gdje je novi dubrovački biskup dosad dosad službovao, šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.

Novom biskupu dubrovačkom mons. Roku Glasnoviću čestitke su jučer uputili i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dm

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku mons. Roku Glasnoviću, novom dubrovačkom biskupu čije je imenovanje objavljeno danas na konferenciji za medije Dubrovačke biskupije. Novog dubrovačkog biskupa javnosti je predstavio njegov prethodnik, riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije do odabira novog biskupa mons. Mate Uzinić.  Tekst čestitke: 
 
Poštovani oče biskupe, s osobitom radošću primio sam vijest o Vašem imenovanju dubrovačkim biskupom i slobodan sam uputiti Vam srdačne čestitke na novom poslanju na koje Vas je uputio sveti otac papa Franjo.
 
Lijepa je to vijest koja dubrovačkim vjernicima stiže u prvom tjednu došašća. Iako se dubrovački vjernici u posljednjem jednogodišnjem razdoblju, vjerujem, nisu osjećali usamljeno, a ponajmanje  napušteno, utješna je i puna nade spoznaja da Dubrovačka biskupija opet ima svoga poglavara.
 
Svjedoci smo jednog zahtjevnog razdoblja u kojem se čovječanstvo nalazi. Razdoblje je to opterećeno brojnim prijetnjama i izazovima suvremenog življenja, vrijeme u kojemu predana skrb o duhovnom biću nikad nije bila potrebnija. 
 
Izražavam Vam toplu dobrodošlicu u grad svetoga Vlaha i uvjeren sam da će Vas puk dubrovački prihvatiti kako mu i doliči - otvorenih ruku i čistog srca te da je ova današnja objava samo početak jednog novog i dugog prijateljstva. Siguran sam da će vaša služba u Dubrovačkoj biskupiji biti uspješna i da ćete nastaviti graditi mrežu dobrote, duhovnosti, otvorenosti i tolerancije.
 
S poštovanjem,
gradonačelnik
Mato Franković

Izjednačavanjem cijena ulaznica na zidine s dnevnom Ducard prihodi grada rastu za 150 milijuna kuna, ali prema dostavljenim proračunskim materijalima vidljivo je kako to nije planirano, istaknuo je ususret sjednici Gradskog vijeća grada Dubrovnika nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

„Prihod od prodaje Dubrovačke kartice u cijelosti je prihod proračuna grada Dubrovnika. Od svake prodane ulaznice na zidine grad dobiva 77 kuna, a od svake prodane Dubrovnikcard grad dobiva 250 kuna ili 3,2 puta više. Ovo je glavni razlog zbog čega se predlaže izjednačavanje cijena ulaznica za zdine i dnevne dubrovačke kartice. Isti broj posjetitelja, a prihod proračuna grada tri puta veći.” - naveo je Vlahušić.

„Izjednačavanjem cijena ulaznica za zidine sa cijenom dnevne Dubrovačke kartice u iznosu od 250 kuna, očekuje se da će velika većina turista kupiti Dubrovnik card. Osim ulaznica za zidine kupci dobivaju i još devet atrakcija, besplatni prijevoz Libertasom i popuste u više od sto trgovina, restorana i suvenirnica. Već za narednu godinu Dubrovnikcardu treba dodati nove funkcionalnosti kao što su besplatni Internet u povijesnoj jezgri, Zračnoj luci te javnome prevozu. Uvesti Internet rezervacije ulaska u sve kulturne atrakcije sa prioritetnim ulaskom za kupce Ducarda. Uz jako mala ulaganja moguće je uvesti i novu kulturnu ponudu kao što su Muzej filma u Luži te velika izložba u Lazaretima, Muzej vaterpola i plivanja. Povećanjem prodaje dubrovačke kartice uveli bi se brojni, dodatni popusti u trgovini i ugostiteljstvu.” - napisao je u priopćenju Andro Vlahušić.

On u tome vidi i korist za Libertas: „Prodajom jednoga milijuna Dubrovnikcarda Libertas bi uprihodovao 40 milijuna kuna, čime prestaje potreba direktne subvencije iz gradskoga proračuna od 18 milijuna kuna. Daljim razvojem Dubrovnikcarda stvaraju se pretpostavke za uvođenjem besplatnoga prijevoza Libertasom za sve građane Dubrovnika.”

dpp

U Lazaretima su danas predstavljanji rezultati projekta HERIT DATA kojemu je cilj identificirati inovativna rješenja, uz potporu novih tehnologija u cilju smanjenja negativnih utjecaja turizma na lokalitete kulturne i prirodne baštine.
 
Stoga je u kontekstu očuvanja baštine, podizanja kvalitete života građana i  stvaranja posebnog doživljaja posjetitelja ovom prilikom zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić prezentirala aktivnosti, dosadašnje rezultate i planove Grada Dubrovnika u okviru strateškog projekta „Poštujmo Grad/Respect the City“.
 
- U listopadu je Gradsko vijeće izglasalo Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine projekta RTC, nakon dva kruga javnog savjetovanja te sad idemo dalje korak po korak. Akcijski plan uključuje i strateške projekte, poput onih koji se tiču unapređenja prometne infrastrukture, razvoj Gruža kao budućeg intermodalnog urbanog centra, Lapadska obala, Park&Ride sustav na Pobrežju te razvoja alternativnih modela prometovanja. - naglasila je zamjenica Tepšić.
 
Dodala je i kako se Grad nalazi pred novim višegodišnjim financijskim okvirom Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2021.-2027. i planom oporavka koji otvara brojne mogućnosti za realizaciju kapitalnih investicija.
 
Osvrnula se zamjenica na kraju svog obraćanja i na okolnosti potaknute pandemijom COVID-19 koja je dovela do disbalansa u brojnim gospodarskim sektorima, a naročito u onom turističkom. Međutim, istaknula je kako bez obzira na izazove i financijske posljedice sada sjajna prilika za novi početak odnosno za definiranje kriterija zasnovanih na tome da Dubrovnik bude ugodno mjesto za život, respektirajući pritom glavnu gospodarsku granu turizam.
 
Osim zamjenice Tepšić, prisutnima su se obratili i viši stručni suradnik za lokalni razvoj i fondove Europske unije Stjepan Ćavar, stručna suradnica s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba Iva Tolić, Nicola Mitolo sa Sveučilišta u Firenzi te Ivana Pavlić i Barbara Puh sa Sveučilišta u Dubrovniku.
 
Oni su u svojim izlaganjima iznjeli različite zanimljive i korisne podatke vezane za turistička kretanja, kao i niz mogućnosti koji mogu značajno utjecati imidž Dubrovnika, kvalitetu života stanovnika i boravka gostiju u Dubrovniku.
 
U sklopu prezentiranja rezultata projekta HERIT DATA u popodnevnim satima u Kneževu dvoru predstavnici Dubrovačke razvojne agencije DURA prikazali su i novu multimedijalnu aplikacija s elementima proširene stvarnosti. Riječ je o aplikaciji usmjerenoj prema upravljanju gužvama na određenoj lokaciji.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Od posljedica koronavirusa preminula je starija ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1930.), a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 77 novih slučajeva zaraze koronavirusom, 41 iz Dubrovnika, 14 iz Konavala, pet iz Metkovića, po četiri iz Ploča i Župe dubrovačke, dva iz Kule Norinske i Lumbarde te po jedan slučaj iz Blata, Korčule, Opuzena, Stona i Zažablja. U posljednja 24 sata obrađeno je 835 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 57 osoba pozitivnih na koronavirus, pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri su na respiratoru, a jedna osoba je na kisiku. U samoizolaciji je 655 osoba, podaci su Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

dpp

Na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća u srijedu će se naći i Prijedlog zaključka o postavljanju spomen obilježja uz 30. godišnjicu pogibije Pava Urbana. Naizgled je to jedan sasvim običan prijedlog o odavanju počasti mladom poginulom fotografu, fotoreporteru koji je nesretno okončao svoj život 6. prosinca 1991. snimajući razaranje Grada. Samo naizgled, jer nije riječ o takvom, sasvim uobičajenom prijedlogu uz ovakve obljetnice.

Naime, Pavo Urban trebao bi biti prvi Dubrovčanin kojem će se u 1.300 godina povijesti Grada ime uklesati u njegove zidove. Da, doslovno – uklesati. Simbolika je ogromna, toliko silna da uistinu nije pretjerano kazati kako je upitno je li pojedinci u Gradskom vijeću, koji će odlučivati o tome, uopće mogu pojmiti njeno značenje. Stoga treba ponoviti: Pavo Urban bit će prva osoba u 1.300 godina povijesti Dubrovnika kojemu će se odati priznanje uklesavanjem njegova imena u gradske zidove. Spomen obilježje trebalo bi naime, po prijedlogu Slavena Tolja, biti uklesano na kantunu ispod Luže, gdje je Urban i poginuo, u biti na samom Stradunu.

NEMOJ O TOME, OSJETLJIVA JE TEMA

Pripremajući ovaj komentar, raspitujući se kod poznanika i prijatelja otvorenih da pričaju o svakoj temi, iako su različitih i svjetonazora i životnih putova i političkih preferencija, što oni misle o ovoj temi, dvije trećine njih smatralo je ideju o uklesavanju imena Pava Urbana u kameni blok na kantunu ispod Luže potpuno neprihvatljivom, općenito bilo čijeg imena, bilo komu u spomen, nije to zapravo pitanje Pava Urbana. Tek jedna osoba u tim je dijalozima kazala kako nema ništa protiv. Zajedničko im je pak bilo jedno – svi su naime savjetovali: pusti, nemoj pisati o tome, osjetljiva je tema.

Savjete da se o ovoj temi ne piše jer je osjetljiva, jer bi se netko mogao uvrijediti, jer onaj tko je otvori, kažu, ispast će neprijatelj, otpadak i nitko i ništa i, kako to u Dubrovniku biva, na njegovu stranu neće javno stati ni istomišljenici, nije bilo smisla poslušati. Čemu bi zaboga onda uopće služili mediji ako o osjetljivim temama ne bi progovarali, čemu bi služili komentatori ako bi pisali samo o onom o čemu postoji jedinstven stav ili čekali nečiju podršku u Gradu u kojem se na prste jedne ruke mogu pobrojati oni spremni javno reći svoje pravo mišljenje o „osjetljivim temama”?!

A ovo uistinu jest osjetljiva tema, ali ne iz razloga jer progovora o mrtvom čovjeku. Dapače, Pavo Urban ovdje je samo još jednom žrtva neke ideje, 1991. direktna žrtva ideje o Velikoj Srbiji, 2021. kolateralna žrtva ideje koja je u 1.300 godina povijesti Grada prvi put nekom pala na pamet. Postavljale su se spomen ploče u Dubrovniku, postavljali su se spomenici, ali ništa od toga nema takvu simboliku kao što je urezivanje, klesanje nečijeg imena u blok gradskog zida, makar svako od slova bilo i samo dva centimetra veliko.

Zato to jest osjetljiva tema i Pavo Urban jest ponovo žrtva s obzirom da se, zašto se ne usuditi i to ustvrditi, dobar dio Dubrovčana ne slaže s urezivanjem njegova imena u kameni blok ispod Zvonika i nije bilo potrebno, uistinu nije, da se o njegovu imenu, što se već može čuti, na kontroverzan način govori u kontekstu je li njegov život bio vrjedniji od života nekog drugog poginulog u Domovinskom ratu, nekog branitelja, nečije majke, nečijeg djeteta, nečijeg oca pa da se Urbanova smrt obilježava uklesavanjem njegova imena, prvi put u povijesti Grada, a nečija druga nije toga vrijedna. Sasvim je realno i očekivano da se to govori u Gradu koji ni spomenik braniteljima nema.

SIMBOLIKA UREZIVANJA IMENA U KAMENO TKIVO GRADA NADMAŠUJE SVE

Urbanova posljednja fotografija, njegov zadnji stisak okidača fotoaparata na kantunu ispod Zvonika, ima jaku simboliku, ali simbolika uklesavanja njegova imena u kameno tkivo Grada, na Stradunu, tu simboliku daleko nadmašuje. Surova je to stvarnost koju je potrebno izreći, netko mora biti onaj „nitko i ništa”. Surova je to stvarnost koja se najbolje može predočiti odgovorom (koji bi trebao biti jasan) na pitanje koje glasi: Je li Pavo Urban najzaslužniji Dubrovčanin u 1.300 godina dugoj povijesti Grada da bude prvi i jedini kojem će se ime UKLESATI u njegov kamen, urezati na ulazu na Stradun?

Baš to moraju se naime zapitati i gradski vijećnici koji će o prijedlogu Slavena Tolja, koji je prošao Odbor za određivanje imena i trgova, odlučivati u srijedu na sjednici Gradskog vijeća. Ako oni smatraju da je odgovor pozitivan, neka dignu ruku „za”. Ako je njihov odgovor na ovo pitanje negativan, ruku mogu jedino dignuti iz nezamjeranja, jer „osjetljiva je to tema”, a oni „osjetljive teme” i ne vole baš, takve teme odnose glasove.

No, gradski vijećnici ionako su odavno već izgubili kredibilitet iako imaju legitimitet da takvu odluku donesu. Kredibilitet su odavno izgubili i dubrovački konzervatori, ali imaju legitimitet da kažu kako je uklesavanje spomen obilježja u kameni blok na Stradunu prihvatljivo. Hajde da se ne lažemo, u kantune ispod Luže tko zna koliko puta godišnje udari neko dostavno vozilo pa se konzervatorima nema što zamjeriti po pitanju fizičkog očuvanja baštine. Ipak, njihov posao nije samo fizičko očuvanje baštine, njihov posao je na jedan način i čuvanje simbolike Grada. Zato ono što se konzervatorima treba zamjeriti, jest što se prilikom odluke nisu zapitali je li uopće postoji osoba takvih zasluga kojoj bi ime trebalo uklesati u kameni blok Grada?

A takva osoba još se nije ni rodila ni umrla jer silna je to, premoćna simbolika - urezati nečije ime u kameno tkivo Grada – ispod Luže, na Stradunu, simbolika koja u Dubrovniku nadmašuje sve ostalo. Simbolika, čast je to koja nije pripala ni Marojici Kabogi bez kojeg bi Dubrovnik danas možda bio tek arheološko nalazište kao ono na Pustijerni.

Župan Nikola Dobroslavić uputio je čestitiku mons. Roku Glasnoviću, novoizabranom dubrovačkom biskupu. Tekst čestitke prenosimo u cijelosti.

Mons. Glasnoviću, novoizabrani biskupe, s velikim zadovoljstvom smo primili danas objavljenu radosnu vijest da ste imenovani za biskupa dubrovačkog.

Dopustite mi da Vam uime Dubrovačko-neretvanske županije i osobno od srca čestitam na novom poslanju, odgovornoj dužnosti i povjerenju koje Vam Sveti Otac Franjo povjerava ovim imenovanjem. Ujedno Vam želim iskazati iskrenu dobrodošlicu u Dubrovačko-neretvansku županiju u kojoj ćete, uvjeren sam, odgovorno i predano svjedočiti svoju vjeru i pastirsko poslanje.

Neka Vam put u novoj službi bude ispunjen obiljem Božjeg Duha i dobre suradnje sa žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije.

Župan
Nikola Dobroslavić

Govor mons. Roka Glasnovića na svečanosti objave njegova imenovanja dubrovačkim biskupom 30. studenoga u Šibeniku prenosimo u cijelosti, a objavila ga je IKA.
 
„U ime Presvetoga Trojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga! U ime Slavne Djevice Marije! U ime sv. Mihovila, slavnoga sv. Vlaha, našega Parca, sv. Andrije, sv. Josipa i svijeh svetaca i svetica Božjih– život i pobjeda, mir i obilje  našem starodrevnom Gradu i zemlji dubrovačkoj i svima, da vas Bog spasi i uzdrži mnoga ljeta (Usp. Svečana molitva „Laus“).
 
Preuzvišeni oci biskupi, Tomislave i Ante, brate don Franjo, mons. Marinko, don Krešimire, braćo svećenici, dekani i savjetnici, redovnici i redovnice, svi prisutni i svi s kojima sam povezan ili ću to postati.
 
Radosno vas pozdravljam u Kristu! Neka nam ništa ne bude važnije od Krista!
 
Sadašnji trenutak koji proživljavam uronjen je u prošlost i budućnost i nije mi moguće objasniti ovaj trenutak i osjećaje koje nosim u svom srcu. Mudrost, za koju molim, poučava čovjeka da prošlost prepusti Božjem milosrđu, budućnost Božjoj Providnosti, a sadašnjost posveti djelotvornoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
 
Moje misli, srce i molitve idu u prvom redu do svih obitelji – majki, očeva i djece. U takvoj obitelji sam i ja živio, rođen od oca Nikole i majke Marije, kojima zahvaljujem na svemu kao i bratu i sestrama na toplini obiteljskog doma i usvajanju vjere i ljubavi prema Bogu, ljudima i Crkvi.
 
U Evanđelju čitamo riječi sv. Andrije upućene svom bratu Petru: „Našli smo Mesiju!“ (Iv 1, 41). Kao što su Petar i Andrija krenuli na Učiteljev poziv biti ribarima ljudi, tako smo brat  Franjo i ja krenuli za istim Učiteljem, čiji smo glas čuli u svome srcu. Naši se svećenički putovi sada razilaze, ali ostaje isto poslanje: naviještati Radosnu vijest i svjedočiti za Isusa Krista.
 
Zahvaljujem Svetom Ocu, papi Franji, i njegovim suradnicima za iskazano povjerenje i službu,  apostolskom nunciju u RH, svim biskupima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine i u Međunarodnoj Biskupskoj konferenciji sv. Ćirila i Metoda.
 
Mjesta gdje sam živio, školovao se, i službe koje sam vršio bili su prigoda za različite, lijepe i bogate susrete od Šibenika, Janjeva, Splita, Kistanja, Zagreba pa sve do Rima. Sve to nosim u svome sjećanju i zahvaljujem svima na podršci.
 
Zahvaljujem na svemu svojoj Šibenskoj biskupiji, biskupima Anti i Tomislavu na obiteljskoj, bratskoj i očinskoj podršci koju su mi iskazivali i molitvama koje su upućivali, a vjerujem da će to i ubuduće činiti. Hvala rodbini i prijateljima. Hvala svima u Šibenskoj biskupiji, Ordinarijatu, svećenicima i djelatnicima, redovnicima, posebno franjevcima i svim redovnicama za svjedočanstvo vjere, školama osnovnim i srednjoj, profesorima, odgojiteljima u Bogosloviji u Splitu, gdje mi je rektor bio nadbiskup Mate, svima u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, Katoličkoj osnovnoj školi, Bratstvu sv. Josipa, Civitas Sacra, povjerenicima i Vijeću za život i obitelj Hrvatske biskupske konferencije. Hvala stanovnicima i ustanovama grada Šibenika i župama: Katedrala, Dolac, Njivice, Vodice, Jadrtovac, Baldekin, Ražine, Kaprije i Žirje gdje sam hranio svoju vjeru. Pred očima su mi i preminuli, oni iz obitelji, kao i branitelji, koji nam obraniše „lijepu, dragu i slatku slobodu“,  za koje sam često slavio sv. Misu i molio za pokoj njihovih duša.
 
Kad je Šibenik, Dubrovnik i druge gradove kroz srednji vijek poharala kuga utjecali su se zagovoru sv. Roka. I ja molim sv. Roka da nas štiti i čuva od svih zaraznih bolesti današnjice, ali i duhovnih bolesti.
 
Svoj pogled u ovome trenutku usmjeravam prema Dubrovačkoj biskupiji i pozdravljam ponajprije svećenike, prve biskupove suradnike, redovnike i redovnice, đakone, bogoslove, ministrante, kao i sve crkvene i civilne ustanove i vlasti, vjerske zajednice, medije, pomorce, starije, bolesne, osamljene i sve Kristove vjernike laike na području od Prevlake do Stona, preko Pelješca, Elafita, Mljeta, Korčule, sve do Lastova. Dragi brate i sestro po krštenju, dolazim vam svima kao brat po vjeri i kao biskup po službi i želim da zajedno tražimo, nalazimo, prepoznajemo i nasljedujemo Mesiju.
 
Dubrovačka Crkva molila je i čekala imenovanje novoga biskupa. Sigurno niste očekivali mene. No, ipak ću se usuditi reći da se ovim imenovanjem, ovom službom, vraćam kući. Kad je pokojni djed govorio da ide na hodočašće u Dubrovnik sv. Vlahu kojega su osjećali kao svoga zaštitnika, pitao sam se gdje je Dubrovnik i tko je to sv. Vlaho. Podsjećao nas je tada da su naši preci došli u Janjevo iz Dubrovnika i okolice.
 
U misli mi dolazi slika mosta koja povezuje dvije stvarnosti, od danas i naše živote. Dvojica biskupa ovdje na vremenskoj lenti šibenskih biskupa povezuju Šibenik i Dubrovnik, bijahu s područja današnje Dubrovačke biskupije, Luka de Tolentis i Ivan Zaffron. Nadam se da ćemo zajedno graditi nove mostove jedni prema drugima, susretati se, slušati, prepoznavati znakove vremena i zajedno razlučivati što je dobro za naše životno putovanje, za spasenje duša, za svakoga čovjeka. Božja Providnost me sada šalje u Dubrovnik, grad sklada, kulture i ljepote, kako bih služio, a zagovor sv. Vlaha molim za milost ustrajnosti i hrabrog svjedočenja.
 
Gospođe i gospari, Dubrovkinje i Dubrovčani i svi ljudi dobre volje Dubrovačke biskupije radosno vas sve pozdravljam s molitvom u srcu.
 
Svoju pastirsku službu i sebe preporučam svima u molitve koje sam i do sad osjećao i prepoznavao.
 
Sv. Mihovile, sv. Nikola, sv. Andrija, sv. Jakove, molite za nas!
 
„Čuj, sveti Vlaho, naš / Molitve glas / Dubrovnik čuvaj svoj / Čuvaj sve nas!“
 
Sada i u vjeke vjekova! Živio sveti Vlaho!” - govor je novog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković predstavio je danas na konferenciji za novinare prijedlog Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu, u iznosu od 562,93 milijuna kuna. Planirani prijedlog temeljnog financijskog dokumenta koji će se u srijedu naći na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća ocijenio je realnim, posebice uzimajući u obzir vrijeme svjetske pandemije.

Franković je na predstavljanju u Gradskoj vijećnici rekao da je Dubrovnik grad koji je u vremenu pandemije financijski najviše pogođen u Hrvatskoj. Očekuje da će sredinom 2022. proračun korigirati na više, ukoliko se financijska situacija bude razvijala po željama gradske uprave.

- Nakon proračuna 2017. godine s početka mog prvog mandata, koji je iznosio 432 milijuna kuna, uslijedio je eksponencijalni rast proračuna do rekordnih 741 milijun kuna 2019. godine, s planiranih 769 milijuna kuna u 2020. godini. Onda smo zbog pandemije smanjili proračun i od tada do danas se proračunska sredstva umanjuju. Lani smo imali 579 milijuna kuna, a sad 562 milijuna kuna. - naveo je Franković.

Uvjeren je da će, kad se financijska situacija normalizira, proračunska sredstva rasti.

- To će se dogodine i dogoditi. Ne samo kao posljedica povratka turizma, već i dobrog korištenja europskih sredstava. Pred nama je čitav niz programa EU na koja se planiramo prijaviti i koja će proizvesti dodatan rast proračunskih prihoda. Europski fondovi će promijeniti Dubrovnik. Ako imamo fondove, bilo bi suludo ulagati naša sredstva. - istaknuo je Franković. Dodao je lako je cilj postići proračun od milijardu kuna godišnje.

- Taj bismo cilj postigli da se nije dogodila koronakriza, ali vjerujem da ćemo to postići kroz druge načine financiranja. Sredstva smo uvrstili u projekcije pa po potpisivanju ugovora možemo odmah ići u raspis javne nabave. - rekao je gradonačelnik Franković i najavio kako će se u tekućoj godini ostvariti financijski manjak.

- U lipnju je to izgledalo puno lošije nego danas. Vidjet ćemo kako ćemo to uravnotežiti do kraja godine. Likvidnost Grada Dubrovnika nije upitna. Izvršavamo sve obveze prema dobavljačima, a ispunili smo i kolektivna prava prema zaposlenicima. Snalazimo se u vrlo teškim vremenima. U pandemiji smo izgubili gotovo 600 milijuna kuna, a s gradskim tvrtkama dolazimo i do 1,15 milijardi kuna izgubljenih sredstava. - zaključio je Franković.

Najavio je kako će se tijekom 2022. godine plaće zaposlenicima vratiti na predpandemijske iznose.

Za ulaganje u nerazvrstane ceste i javne površine u Proračunu je primjerice planiran iznos od 1,35 milijuna kuna i to za izradu projektne dokumentacije, sanaciju obale Rijeke dubrovačke, Park Gradac, projekt Park ‘n’ Ride na Pobrežju, a za cestogradnju i rekonstrukciju 27,27 milijuna kuna za projekte Lapadske obale, ceste Nuncijata, križanja vatrogasni dom Zaton. Tu su i kapitalna ulaganja u javnu rasvjetu u Mokošici i Štikovici.
 
Kada je riječ o ulaganju u vodoopskrbu i odvodnju planirani su projekti oborinske odvodnje u Ulici Andrije Hebranga i na potezu Montovjerna – Batala, dok se za ulaganja u ostale građevinske objekte planira iznos od oko dva milijuna kuna i to za izgradnju groblja Dubac, sanaciju odlagališta Grabovica i azil za životinje.
 
Za društvenu infrastrukturu, odnosno ulaganja u škole, vrtiće, domove za starije, parkove i sportsko - rekreacijske sadržaje planira se 12,5 milijuna kuna, a među ovim projektima su primjerice Osnovna škola Marina Getaldića, Dječji vrtić Pčelica, Dom za starije i nemoćne, Osnovna škola Mokošica, Vatrogasni dom Zaton, Park ispod platane na Pilama…
 
- Puno projekata će se financirati iz EU fondova i svi su u visokoj fazi gotovosti. Što se tiče vrtića Pčelica, imamo građevinsku dozvolu. Za Dom za starije i nemoćne je cilj do kraja ove godine dobiti građevinsku dozvolu. Za OŠ Mokošica imamo praktički gotovu cijelu projektnu dokumentaciju. - istaknuo je gradonačelnik Franković.
 
Također, za projekte u predškolskom odgoju i osnovnom školstvu planiran je ukupni iznos od 36,32 milijuna kuna.

Neće izostati ni ulaganja u socijalnu skrb, poput 2,9 milijuna kuna namijenjenih umirovljenicima, dva milijuna kuna za pučku kuhinju i 3,1 milijuna kuna kao dar za novorođeno dijete, dok se za zdravstvenu skrb u Proračunu namjerava osigurati 3,53 milijuna.
 
Ustanovama u kulturi u Proračunu 2022. pripast će 9,79 milijuna kuna te za javne potrebe u kulturi još milijun kuna, dok je za javne potrebe u sportu planirano 14 milijuna kuna.
 
Nastavlja se i projekt participativnog budžetiranja, u okviru kojeg će građani sami moći birati projekte koji će se raditi na području Grada. Ovaj vrijedan projekt predstavlja oblik neposredne demokracije jer se građanima na taj način prepušta odlučivanje o raspodjeli dijela javnog novca na programe koji su ključni za kvalitetu njihovog života.

dpp