Nakon što je u ožujku 2021 raspisan poziv za sufinanciranje nabave autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza, te poslije potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Libertas Dubrovnik krenuo je sa procesom nabave novih autobusa koji bi u Dubrovnik trebali stići tijekom 2022. godine. - navode u priopćenju iz JGP Libertas.

Ovom nabavkom Libertas će obnoviti flotu s dva zglobna autobusa i šest solo gradskih niskopodnih autobusa te će iz upotrebe biti povučen jednak broj autobusa.

„Kao najpovoljniji ponuditelj za nabavku 2 zglobna gradska niskopodna autobusa odabrana je ponuda ponuditelja Auto Hrvatska PSC d.o.o. u iznosu od 5,692,700 uvećano za PDV, dok je kao najpovoljniji ponuditelj za nabavku 6 solo gradskih niskopodnih autobusa odabrana je ponuda ponuditelja Auto Hrvatska PSC d.o.o. u iznosu od 12,052,200 uvećano za PDV. Nabava je financirana sredstvima Europske unije u iznosu od 85 posto, a rok isporuke je 300 dana od dana potpisivanja ugovora.”

dpp

Dubrovačko - neretvanska županija je veći dio godine funkcionirala bez rebalansa i to je najbolja potvrda da je proračun planiran realno i kvalitetno. – rekao je župan Nikola Dobroslavić danas na sjednici Županijske skupštine na kojoj je usvojen prvi rebalans ove godine.

Rebalans proračuna donio je njegovo uvećanje za 86,88 milijuna kuna. Županijski proračun tako umjesto planiranih milijardu i deset i pol milijuna kuna sada iznosi nešto više od milijardu i 97 milijuna kuna.
Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako su se izmjene i dopune „baš kao i svi dosadašnji proračuni, radile s pozornošću dobrog gospodara i unatoč složenim uvjetima realno” te da „očekuje financijski stabilnu završnica godine”.

dm

Kad je zadnji put Srbija nešto radila kod naših granica imali smo spaljene Konavle, Dubrovačko primorje, dio grada Dubrovnika i povijesnu jezgru granatiranu s tisućama granata. - kazao je župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine odgovarajući na vijećničko pitanje u kojem se tražilo županovo mišljenje o gradnji zračne luke u neposrednoj blizini Trebinja.

- Naravno da nas brine investicija u zračnu luku koja se gradi samo osam kilometara od Dubrovnika jer će se ona dogoditi poviše podzemnih voda koje idu prema Ombli iz koje se dubrovačko područje opskrbljuje pitkom vodom i zbog toga smo pozvali Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo gospodarstva da, budući da smo susjedi, zatraže pojedina objašnjenja, da se taj projekt ne realizira dok se ne razjasne svi njegovi detalji i dok se ne utvrdi da on nema nikakav utjecaj na okoliš. - rekao je Dobroslavić.

Osvrnuo se izjavu srpske premijerke Ane Brnabić kako će trebinjski aerodrom pomoći dubrovačkom gospodarstvu, odnosno dubrovačkom turizmu.

- Izjave oko te investicije predsjednice vlade Republike Srbije Ane Brnabić da je taj aerodrom pomoć dubrovačkom turizmu su čudne jer naravno da to nije pomoć turizmu. Investitor u taj aerodrom je Republika Srbija i aerodromi u Nišu. Malo je čudno da Republika Srbija gradi aerodrom na granici s Hrvatskom. - rekao je Dobroslavić naglasivši kako je primarni interes, kad je ovaj projekt u pitanju, zaštita okoliša Dubrovačko – neretvanske županije.

- Naš prvenstveni motiv je zaštita okoliša, ali ne možemo zaobići ni pitanje kojem gospodarstvu treba ta zračna luka kod Trebinja kad gospodarstva u tom području nema, Dubrovnik ima regionalnu i europsku zračnu luku. - rekao je Dobroslavić.

Upozorio je i na sigurnosno stanje, odnosno napetosti u zemljama u dubrovačkom zaleđu.

- Imamo situaciju da se u našem susjedstvu ponovo budi velikosrpski projekt. Vidjeli smo što se događalo u Crnoj Gori, tamo jedan bazen nazivaju imenom jednog batinaša koji je tukao naše ljude u Morinju i to svakako nije dobro i neće unaprijediti odnose. Dakle, očekujemo da vlasti BiH odgovore našim ministarstvima, a mi ćemo inzistirati na tome da kao susjedi imamo pravo tražiti da ta investicija ne smije biti na štetu Županije i našega gospodarstva, posebno okoliša. - rekao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Od posljedica infekcije COVID -19 virusom u Dubrovniku je jučer u 67. godini života preminuo dugogodišnji djelatnik i lučki kapetan Lučke kapetanije Dubrovnik, nekadašnji festanjuo i aktivni član zajednice Nikola Beusan.

Nikola Beusan bio je jedno od prepoznatljih lica Grada, a i kad nije bio na svom radnom mjestu svojom barkom u điru oko Lokruma vazda je bio atento. Redovito je sudjelovao u brojnim javnim raspravama u kojima se govorilo o značajnim projektima ili drugim temama važnim za zajednicu.

dm

Korčuli i Pelješcu narednih pet godina prijeti apsolutni kolaps zdravstvenog sustava. - upozorila je vijećnica Nove ljevice Igra Kovačević Šain i dok je ona opisala kakvo je stanje zdravstvene skrbi na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu, župan Nikola Dobroslavić smatra kako ono nije obojano crnim bojama.

- Mi imamo šest doktora koji rade iz mirovine, a sljedeću godinu u mirovinu odlaze psihijatrica i tri doktora opće medicine i magistra biokemije, čime gubimo laboratorij u gradu Korčuli. U narednih pet godina tri četvrtine specijalista odlazi u mirovinu i pola doktora opće medicine. - upozorila je Kovačević Šain, naglasivši kako je na cijeloj Korčuli i Pelješcu tek jedan ginekolog koji je odavno ispunio uvjete za mirovinu.

NA KORČULI JEDAN GINEKOLOG I JEDNA PEDIJATRICA

- Postoji jedan ginekolog na cijelom otoku koji zbrinjava pacijentice od Vele Luke do Stona i već tri godine radi uz posebnu dozvolu ministarstva jer je odavno ispunio uvjete za mirovinu. - rekla je Kovačević Šain, upozorivši da ni pedijatara nema više od jednoga.

- Na čitavom otoku radi jedna pedijatrica. Žene koje porod zatekne na otoku vozilom hitne pomoći upućuju se u Dubrovnik. S njima se vozi primalja koja po zakonu to ne bi ni smjela, a ta je primalja prije dvije godine ispunila uvjete za mirovinu dok rješenje za zamjenu nemamo. - rekla je Kovačević Šain.

Ispostava hitne medicinske pomoći, nastavila je Kovačević Šaon, u skladu sa zakonom moraju imati zaposlenog barem jednog specijalistu hitne medicine.

- Takvog na Korčuli i u Orebiću nema. U Orebiću hitna nema plaćene pripravnosti, općina plaća za vrijeme ljetnih mjeseci samo dnevnu pripravnost, noćne nema. Zimi, ukoliko hitna ide na intervenciju, vrata hitne su zatvorena. Grad Korčula s 5.600 stanovnika, koji pet mjeseci godišnje ima i do 15 tisuća turista, nema plaćenu pripravnost jer nije u mreži hitne medicine. Svaka hitna služba na otoku mora biti u mreži hitne medicine jer to je obveza župana da osigura i isposluje. Za otok ne može postojati nadstandard. - rekla je Kovačević Šain.

Naglasila je kako je hitna helikopterska služba od životne važnosti za stanovnike otoka.

- Nedavno je baš ovdje postavljeno pitanje koliko smo života spasili helikopterom, nedvojbeno mnogo. - rekla je Kovačević Šain te se osvrnula na dopis koji je 15. rujna ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Luka Lulić uputio svojim suradnicima.

- Citiram: „Ovim putem predlažem da u vašim dislociranim ispostavama, što je češće moguće, koristite hitnu helikoptersku službu za prijevoz hitnih pacijenata do bolničke zdravstvene ustanove. Na taj način, ne samo da bi se smanjilo vrijeme zbrinjavanja pacijenta, nego bi se značajno pridonijelo uštedi financijskih sredstava Zavodu za hitnu medicinu.” - navela je Kovačević Šain.

- Trošak pripravnosti tima košta 700 tisuća kuna, jedan let helikopterom 60 tisuća kuna, Korčula ih je samo prošle godine imala preko 200. Ovakvim menadžerskim vratolomijama županijskih kadrova zaista smo skršili zdravstveni sustav. - kazala je Kovačević Šain, koja je župana Dobroslavića pitala koje su konkretne mjere i rezultati za spas „ovo malo zdravstva što nam je ostalo na otoku”.

DOBROSLAVIĆ: IMAMO SITUACIJU DA LIJEČNIKA TEŠKO MOŽEMO DOBITI ČAK I U DUBROVAČKU BOLNICU

Župan Dobroslavić se složio da zdravstvo ima problema, naročito na otocima, ali je naglasio kako kolapsa zdravstva neće biti.

- Neće biti nikakvog kolapsa zdravstva. Mi osiguravamo liječnike barem u onoj mjeri u kojoj je nužno za funkcioniranje zdravstva na otocima i drugdje. Timovi hitne medicine imaju popunjen broj liječnika. To je u jednom trenu izgledalo kao nemoguća zadaća, međutim Zavod je to ostvario. Ostvarili smo hitnu helikoptersku medicinsku službu, a podsjećam da je to bila inicijativa ove Županije i na neki način uspjeh Županije. - rekao je Dobroslavić.

- U bliskoj budućnosti bit će osigurani i posebni brodovi za hitnu medicinu za otoke, konkretno jedan takav brod predviđen je i za naše otoke u Županiji. - kazao je Dobroslavić, osvrnuvši se na probleme s nedostacima liječnika.

- Imamo situaciju da liječnika teško možemo dobiti čak i u dubrovačku bolnicu. Sigurno da to nije lakše na otocima i poluotoku Pelješcu, ali još uvijek to osiguravamo. Točno da nekih specijalista nedostaje, ali povezivanjem video vezama liječnika opće medicine sa specijalistima u domovima zdravlja, bolnicama i KBC -ima, riješit će se dio problema. Zauzimamo se za to da svi imamo maksimalan broj liječnika, ali imamo i natječaje na koje se nitko ne javi. Osigurali smo i posebne pomoći zdravstvenim ustanovama za liječnike koji dolaze kod njih raditi, od pomoći stanovanja, za dežurstva, pripravnosti. Županija i Korčula sufinanciraju pripravnosti da ambulante ne bi bile zatvorene dok je medicinski tim na intervenciji. - rekao je Dobroslavić, naglasivši kako nije sve crno.

- Nije to baš tako obojeno crnim bojama kao što smo ovdje čuli. Što se tiče helikoptera jako je dobro da brzo mogu zbrinuti hitne slučajeve i ne bih toliko kudio ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu jer je rekao da se helikopteri maksimalno koriste jer ako helikopter dođe po hitnog pacijenta, tim hitne medicine ostaje na otoku. Svi razmišljamo na koji način najbolje osigurati zdravstvenu zaštitu što naši građani zaslužuju. S naše strane činimo sve da zdravstvena zaštita na otocima i svim dijelovima Županije bude što je moguće sličnija onoj koja se može dobiti u Dubrovniku. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Tri osobe u Dubrovačko – neretvanskoj županiji umrle su u posljednja 24 sata od posljedica infekcije koronavirusom, jedna muška osoba iz Dubrovnika (63), jedna ženska osoba iz Dubrovnika (83) i jedna ženska osoba iz Metkovića (77).

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 239 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o 92 osobe iz Dubrovnika, 38 iz Vele Luke, 30 iz Konavala, 17 iz Župe dubrovačke, 16 iz Metkovića, 13 iz Orebića, deset iz Ploča, sedam iz Blata, šest iz Stona, po četiri osobe iz Dubrovačkog Primorja i Opuzena te dvije osobe iz Slivnog. U posljednja 24 sata obrađeno je 660 uzoraka. Broj aktivnih slučajeva oboljelih u Županiji danas je 1421.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osobe pozitivne na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega je sedam pacijenta na respiratoru. U samoizolaciji je 2021 osoba.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Dvije osobe, dva muškarca u dobi od 67 i 89 godina preminula su u Dubrovniku od posljedica zaraze koronavirusom, a u posljednja 24 sata u Dubrovačko - neretvanskoj županiji zabilježeno je 210 novih slučajeva zaraze koronavirusom čime se broj aktivnih slučajeva popeo iznad 1.500.

U Dubrovniku je 98 novih slučajeva, 37 novozaraženih je iz Metkovića, 18 iz Konavala, 17 iz Župe dubrovačke, 12 iz Ploča, sedam iz Vele Luke, šest iz Opuzena, četiri iz Korčule, tri s Lastova, po dvije osobe iz Dubrovačkog Primorja i Smokvice te po jedna osoba iz Janjine, Orebića, Slivnog i Stona.

U posljednja 24 sata obrađeno je 696 uzoraka tako da je statistički ponovo otprilike svaka treća testirana osoba bila pozitivna.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 56 osoba pozitivnih na koronavirus, šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, a pet ih je na respiratoru. U samoizolaciji je 2041 osoba.

dpp

Iza nas je vrlo zahtjevno i složeno polugodište s izraženom pandemijom i krizom na koju smo nastojali odgovoriti mjerama prema gospodarstvu. - kazao je župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić na županijskoj skupštini podnoseći izvješće o svom radu za prvo polugodište godine na izmaku.

No vijećnik SDP -a Ivo Karamatić, komentirajući županovo izvješće, naglasak je stavio na trenutno stanje pandemije u Županiji koje nije dobro. Župana Dobroslavića i šefa županijskog Stožera civilne zaštite Joška Cebala pozvao je da provode mjere.

- Mjerama smo pokušali svima olakšati da izdrže ovo krizno razdoblje. Zahvalni smo da je Vlada mjerama pomogla održati likvidnost i zaposlenost u brojnim tvrtkama. Bez obzira na poteškoće koje smo imali u ostvarivanju prihoda, održali smo sve funkcije Županije, njezinih društava i ustanova, uspjeli smo u tome osim s dubrovačkom Općom bolnicom čije potrebe za financiranjem ne može rješavati Županija jer ta sredstva nemamo. Osigurali smo da svi korisnici proračuna dobivaju sredstva i da realiziraju projekte jer je to bilo veoma važno. Projekti koje provodi Županija odvijaju se uredno, možda neki s poteškoćama, ali bez zastoja i prekida, a svi projekti koji se financiraju iz EU fondova provode se bez zaustavljanja i nisu dovedeni u pitanje. - rekao je Dobroslavić.

Vijećnik Ivo Karamatić (SDP), komentirajući županovo izvješće, naglasak je stavio na pandemiju. Županu i njegovu zamjeniku Jošku Cebalu, inače šefu županijskog Stožera civilne zaštite poručio je da je u tijeku rat s virusom te zatražio da se provode i kontroliraju mjere koje su na snazi.

- U ovom izvješću ne vidim što je župan konkretno radio, tu nema ničega o pandemiji, o radu Stožera ništa nema, sve je normalno, jučer 237 novooboljelih, 56 u bolnici, osam na respiratoru, od ponedjeljka bolnica u hladnom pogonu. Po incidenciji smo najgori u Hrvatskoj, ovo je „selo gori, a baba se češlja”. Apeliram na Stožer da se mjere provode. - kazao je Karamatić, obrativši se šefu Stožera Cebalu.

- Zapovjedniče Stožera, ovo je rat s virusom, rat za živote i zdravlje naših građana. Vi i župan odgovarate da ljudi prođu što bezbolnije kroz pandemiju. Poduzimajte mjere, činite sve da je što manje zaraženih ljudi. - rekao je Karamatić.

Vijećnik Krešimir Vejić (HDZ) odgovorio je Karamatiću kako ne može kriviti Stožer za lošu COViD sliku u Županiji.

- Primjerice u Pločama nije šef Stožera kriv za stanje s pandemijom, a on je i gradonačelnik i liječnik, nije Mišo Krstičević krivac, dapače. - rekao je Vejić, osvrnuvši se na stanje u zdravstvu.

- Ja bi volio da moj gradonačelnik Mišo Krističević radi u Domu zdravlja u Pločama i da pomaže ljudima nego da je kirurg u KBC - u Splitu. Trebam li ga zato s ove govornice prozivati. Svi smo mi svjesni da je sustav takav kakav je i da imamo problema s kadrovima u zdravstvu i u bolnici. - rekao je Vejić.

Novim mjerama koje je propisao Nacionalni stožer civilne zaštite od sutra, u subotu, zabranjuje se održavanje svih javnih događaja s više od pedeset sudionika u zatvorenim prostorima, osim u slučaju kada se radi o događaju na kojem sudjeluju samo osobe s COVID potvrdom. Za takve događaje suglasnost mora dati Stožer civilne zaštite, a maske će biti obavezne. Okupljanja mogu trajati najdalje do ponoći, osim kada je riječ o kasnijim kino projekcijama i svadbama koje mogu trajati do dva sata iza ponoći.

Od 15. studenoga bit će obavezno posjedovanje COVID potvrde za obavljanje djelatnosti u svim državnim i javnim službama uključujući naravno i lokalne općinske, gradske i županijske službe. Odluka o tome također se odnosi i na trgovačka društva kojima su osnivač država i jedinice lokalne samouprave. Potvrde će morati imati i sve osobe koje dolaze u institucije ili navedena trgovačka društva.

dpp

Prošli tjedan Grad Dubrovnik dobio je novu pročelnicu za kulturu, a imenovan je i novi direktor Domouprave. Isplaćene su subvnecije mladim podstanarima kao i stipendije, a gradonačelnik Mato Franković posjetio je i Libertas Riderse kojima je Grad osigurao prostor.

JULIJANA ANTIĆ BRAUTOVIĆ NOVA PROČELNICA ZA KULTURU

Nakon što je proveden javni natječaj, Julijana Antić Brautović imenovana je za pročelnicu Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.

Julijana Antić Brautović rođena je 1978. godine. Studij Menadžmenta u turističkoj destinaciji završila je 2006. godine i stekla stručno zvanje diplomiranog inženjera menadžmenta u turizmu, odnosno magistre ekonomije. Akademski stupanj doktorice humanističkih znanosti, polje povijest, grana hrvatska i svjetska povijest moderna i suvremena povijest stječe 2017. godine.

Svojim se djelovanjem istaknula u području novinarstva, marketinga, medija, a posebice u sektoru kulture. Od 2010. sve do 2021. godine prošla je različite pozicije u Dubrovačkim muzejima, od stručne suradnice za odnose s javnošću i marketing, voditeljice prethodno navedenog odjela, članice Stručnog vijeća Dubrovačkih muzeja i u konačnici ravnateljice Dubrovačkih muzeja.

Novoizabrana pročelnica Antić Brautović članica je nekoliko stručnih udruženja, autorica je znanstvenih i stručnih publikacija u području kulture i povijesti, multimedijalnih izložbi među kojima se ističe izložba „Dubrovnik, a Scarred City: Stradanje i obnova Dubrovnika 1991. – 2000“. Julijana Antić Brautović autorica je knjige Povijesno-umjetnička topografija Konavala i stanje očuvanosti spomeničke baštine.

PERO MILKOVIĆ NOVI DIREKTOR DOMOUPRAVE

Na 34. Skupštini trgovačkog društva Domouprava Dubrovnik d.o.o. zbog isteka mandata s mjesta člana uprave - direktora opozvan je Konsuelo Končić.

Odlukom Skupštine, na mandat od četiri godine za novog člana uprave - direktora imenovan je Pero Milković.

OBILJEŽENA 30. OBLJETNICA OSNUTKA HRM DUBROVNIK

Svečano je obilježeno 30 godina od osnutka Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik, u organizaciji Udruge dragovoljaca HRM-a Dubrovnik. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na groblju Boninovo i ispred brodice Sveti Vlaho na Batali odana je počast svim stradalim pripadnicima HRM-a. U ime Grada Dubrovnika vijence su položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te pročelnik Dživo Brčić i gradska vijećnica Katarina Doršner. Vijence su položili i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Ivo Raffanelli, ujedno izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane te Udruge dragovoljaca HRM-a i ostali predstavnici udruga.

S raketne topovnjače „Dubrovnik” potom je u Luci Gruž položen vijenac u more i održana molitva za sve poginule.

Uslijedilo je postrojavanje dragovoljaca, bivših pripadnika HRM-a u Luci Gruž, a tom ih je prigodom, između ostalih pozdravila i ministrica Nina Obuljen Koržinek te u ime Vlade Republike Hrvatske zahvalila za njihov veliki doprinos u Domovinskom ratu.

- Prošlo je 30 godina od srbo-crnogorske agresije na naš grad, a malo dobrih ljudi je tog 1. 10., tog 1. 11., tog 6.12. stalo na branik naše Domovine. Svi ste se tada znali, u kojoj god postrojbi da ste bili i nemojte dopustiti da se između sebe dijelite jer to pogoduje samo onima koji tada nisu bili nigdje. Hrvatska Vlada i Grad Dubrovnik čvrsto stoje iza naših branitelja, a to radimo iz dubokog poštovanja za ono što ste vi napravili. Znamo što nam je onda značio brod Sveti Vlaho kad je isplovio, znamo što ste nam značili vi u hrvatskim uniformama, vi ste tada za nas djecu bili i ostali istinski heroji i idoli našeg djetinjstva. - kazao je u ovoj prigodi Marko Potrebica, naglasivši kako je upravo ta generacija imala tu privilegiju stvoriti Hrvatsku, koju smo stoljećima sanjali.

Prigodnim riječima obratio se i zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Ivo Raffanelli, koji je uručio priznanje – plaketu predsjedniku Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik Želimiru Čizmiću.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ I ZAMJENICA TEPŠIĆ NA DANIMA HRVATSKOG TURIZMA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica Jelka Tepšić sudjelovali su na svečanoj dodjeli godišnjih hrvatskih turističkih nagrada u sklopu manifestacije Dani hrvatskog turizma u Župi dubrovačkoj. Samoj završnici ovogodišnje manifestacije, koja je okupila mnogobrojne turističke djelatnike i dionike iz turističkog sektora iz cijele Hrvatske, nazočili su i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa suradnicima ministrima, kao i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica.

Dodijeljene su 22 godišnje turističke nagrade pojedincima koji su se svojim radom i rezultatima iskazali i zaslužili nagradu koja se dodjeljuje s ciljem podizanja kvalitete usluge i gostoljubivosti djelatnika u turizmu. Uručene su i četiri godišnje nagrade, posebno priznanje za izniman doprinos turističkoj 2021. godini te nagrada za životno djelo.

Resorna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac čestitala je nagrađenima, a ovom prilikom osvrnula se i na proteklu sezonu koju je ocijenila uspješnom, istaknuvši važnost projekta Safe stay in Croatia te omogućavanje cijepljenja turistima što su koraci koji su ipridonijeli dobrim rezultatima.

Premijer Plenković čestitao je nagrađenima i njihovom doprinosu uspješnosti turističke sezone kao i svim turističkim djelatnicima koji su dali svoj obol sezoni u izazovnim vremenima pandemije. Kazao je kako možemo biti zadovoljni sa ostvarenih 75 posto rezultata iz rekordne 2019., istaknuvši kako je to rezultat kolektivnog napora svih sektora i Vlade. Nagrađenima je čestitao i predsjednik HGK Luka Burilović.

U sklopu programa Dana hrvatskog turizma održan je i sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i suradnika s predstavnicima turističkog sektora, na kojem su nazočili i gradonačelnik Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić. Neke od tema sastanka bile su oporavak turizma od pandemije, a turistički djelatnici su i iskazali zahvalnost Vladi za odlične mjere za zaposlenost i likvidnost gospodarstva u kriznom vremenu. Zamjenica Tepšić u popodnevnom je programu sudjelovala u radu Konferencije o budućnosti Europe „Mladi u turizmu“.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ POSJETIO LIBERTAS RIDERSE

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji svojih suradnika nazočio je otvaranju prostora Moto kluba Libertas Riders.

Grad Dubrovnik osigurao je prostor za rad Moto kluba u prostorima bivše „Stanice za tehnički prijem vozila".

Ovom prilikom gradonačelnik Franković kazao je kako je osiguravanje ovog prostora u Gospinom polju bilo prijeko potrebno za Libertas Riders, posebice zbog njihova daljnjeg djelovanja.

Naime, dio prostora u prizemlju (96 kvadratnih metara površine) u sklopu objekta u Gospinom polju namijenjeno je i uređeno upravo za rad, potrebe i buduće djelovanje Moto kluba Libertas Riders. Vrijedno je za spomenuti kako ova udruga broji uistinu veliki broj članova i simpatizera koji svake godine sudjeluju ili su jedni od organizatora brojnih humanitarnih događanja, akcija i donacija.

Podsjetimo, vrijednost uređenja i adaptacije dvorane za borilačke sportove u kojoj se uz prostorije moto kluba Libertas Riders i dvorane za borilačke sportove 'Gladijator' nalaze i prostori za sportske udruge i klubove s područja grada Dubrovnika iznosi 2,8 milijuna kuna plus PDV, što uključuje i opremanje prostora.

ISPLAĆENE STIPENDIJE ZA 133 KORISNIKA

Grad Dubrovnik isplatio je 159.100,00 kuna na ime učeničkih i studentskih stipendija za mjesec listopad. Ukupno su isplaćeni mjesečni iznosi stipendija za 133 učenika/ce i studenta/ce.

Iznosi stipendija, podsjetimo, značajno su povećani prije dvije godine pa se učeničke stipendije kreću od 500,00 kuna mjesečno za učenike koji se školuju u Dubrovniku do 1000,00 kuna, koliko se mjesečno isplaćuje učenicima s mjestom obrazovanja izvan Dubrovnika. Studentske stipendije iznose 800,00 kuna mjesečno za studiranje u Dubrovniku odnosno 1.500,00 kuna mjesečno za studente koji studijske programe polaze izvan Dubrovnika.

U tijeku je natječaj za dodjelu stipendija učenicima i studentima za školsku/akademsku godinu 2021/2022. Raspisan je u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovnog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.

Jednako kao i prošle godine, i ovogodišnjim natječajima naglasak se stavlja na zanimanja u zdravstvu, uključujući doktore medicine, medicinske sestre i tehničare te ostalo zdravstveno osoblje i to kroz stipendije za nadarene studente i one u deficitarnim zanimanjima.

IZDANA GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA DRUGU FAZU UREĐENJA TENIS TERENA

Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika izdao je građevinsku dozvolu i za II. fazu projekta rekonstrukcije tenis terena i pratećih građevina Tenis kluba Dubrovnik u Lapadu.

Druga faza odnosi se na uređenje tribina s fitness centrom, svlačionicama, skladištem i uredima za administraciju.

Podsjetimo, rekonstrukcija tenis terena i pratećih građevina projektirana je u dvije faze:
I. faza – rekonstrukcija tenis terena
II. faza – rekonstrukcija pratećih građevina (svlačionice i drugi prostori ispod tribina)

Za prvu fazu je već prethodno izdana građevinska dozvola kojom je odobrena rekonstrukcija, odnosno natkrivanje dva tenis terena izgradnjom suvremeno oblikovane dvorane lučne konstrukcije.

Planirani zahvat II. faze obuhvaća rekonstrukciju postojećih građevina uz tenis terene, odnosno svlačionica i drugih prostora ispod tribina. Na razini prizemlja, ulaz s istočne strane, planirane su muške i ženske svlačionice s pripadajućim sanitarnim čvorovima i tuševima te multifunkcionalna dvorana sa spravama za vježbanje. Ulazom sa sjeverne strane pristupa se prostorima za trenere, spremištu te prostorijama namijenjenim osobama s invaliditetom – predprostor, svlačionice i kupaonica. Na razini prizemlja nalaze se i prostori stambene namjene koji se planiraju rekonstruirati i prenamijeniti u polivalentne klupske prostore. Na razini prvog kata postojeći stambeni prostori prenamijenit će se u jedan poslovni prostor te prostore spremišta.

Uz to je planirana i sanacija dijelova fasade te uređenja prostora gledališta s postavljanjem 759 sjedalica, kao i ograđeni prostor za privremeno odlaganje otpada. Nenatkrivena terasa uz postojeću poslovnu građevinu (restoran i uprava kluba) planira se uzdignuti na razinu šetnice.

Predmetni zahvat bit će pristupačan osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Projekt je prijavljen za financiranje kroz program 'The Recovery and Resilience, nastavno na smjer ove gradske uprave koja je osobito u vrijeme krize okrenuta EU fondovima.

Sveukupnim uređenjem ovog kompleksa podignut će se razina kvalitete, osigurati bolja funkcionalnost i omogućiti Tenis klubu Dubrovnik organizaciju različitih međunarodnih natjecanja te priprema kroz čitavu godinu.

Projekt rekonstrukcije tenis terena u Lapadu jedan je od 11 strateških ciljeva definiranih Strategijom razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Dubrovnika. Već ranije, sukladno Strategiji, izgrađen je hangar za jedriličare u Orsanu, uređen nogometni teren s pripadajućim sadržajima u Gospinom polju, Judo dvorana u Mokošici, obavljena rekonstrukcija objekta bivšeg hotela Stadion u Gružu te uređena sportska dvorana za borilačke sportove u prostoru bivše ‘Stanice za tehnički prijem vozila’ u Gospinom polju.

ISPLAĆENE SUBVENCIJE MLADIM PODSTANARIMA

U sklopu Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika isplaćena su sredstva za subvencije najma stana mladim osobama i obiteljima za mjesec rujan.

Za 56 korisnika isplaćeno je ukupno 29 tisuća kuna, dok se na godišnjoj razini za realizaciju ove mjere iz gradskog proračuna izdvaja do 350 tisuća kuna.

Grad Dubrovnik tako mladim osobama do navršenih 35 godina života koji imaju prebivalište na području grada Dubrovnika najmanje pet godina i koji u svom vlasništvu nemaju nekretnina, a čiji mjesečni dohodak po članu kućanstva nije veći od prosječne isplaćene neto plaće u Republici Hrvatskoj, osigurava novčanu potporu za plaćanje najma stana.

Mjesečni iznos subvencije iznosi 400 kuna za samca, 500 kuna za dvočlano kućanstvo, 600 za tročlano i  750 kuna za četveročlano kućanstvo i više, a sve sukladno Mjerama socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2021. godinu.

Naime, pravo na subvenciju troškova za najam stana u prethodnom mjesecu ostvarila su dvadeset četiri samca, jedanaest parova, dvije jednoroditeljske obitelji i devetnaest parova s djecom.

Vrijedi podsjetiti kako je osim navedene mjere, čija je osnovna svrha pomoć i potpora mladim osobama i obiteljima, tijekom mjeseca listopada 2021. godine isplaćena i subvencija u iznosu od 286.900 kuna za podstanarstvo 228 korisnika slabijeg materijalnog statusa.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što je u medije iscurio prijedlog reforme zdravstva, vijećnik Mosta Pero Jerković pitao je na sjednici Županijske skupštine župana Nikolu Dobroslavića kakav je njegov stav o toj reformi,

- Ovaj prijedlog reforme zapravo je centralizacija zdravstva. Hoćete li se boriti da županijski Zavod za javno zdravstvo, Zavod za hitnu medicinu i bolnica ostanu pod Županijom ili ćete se stranačkom hijerarhijom prikloniti centrali? – pitao je Jerković.

Dobroslavić je naglasio da je reforma zdravstva nužna te istaknuo da centralizacija zdravstva nije potreba.

- Naš je stav da ta reforma ne treba ići ka centralizaciji zdravstvenih ustanova. Činjenica je da su županije osnivači dijela zdravstvenih ustanova. Probleme u zdravstvu ne treba rješavati centralizacijom, ona inače nije dobra i dokazano je u mnogim zemljama da je decentralizacija poželjna u svim društvima. Mi smo imali dobar primjer decentralizacije kad je Vlada odlučila Ured državne uprave prenijeti u nadležnost županija i to je vrlo kvalitetno rješenje. Reforma zdravstva je nužna, kao i centralizirana javna nabava, međutim, centralizacija ustanova sama po sebi ništa ne rješava. Inače su ustanove u zdravstvu u kojima Županija ima upravljačka prava uredno funkcionirale, osim dubrovačke bolnice gdje je kao i u svim bolnicama potreba intervencija države. - rekao je župan Dobroslavić.

Izložba Dubrovačkih muzeja „Moje Konavle - Stare fotografije iz privatnih zbirki – Prikupila Katica Radić“ autorica Liljane Kovačić i Barbare Margaretić otvorena je jučer u žitnici „Rupe“.

Na izložbi je prikazano preko 200 fotografija iz privatnih obiteljskih albuma iz Konavala, nastalih uglavnom od kasnoga 19. stoljeća do šezdesetih godina 20. stoljeća, koje je po završetku Domovinskog rata prikupila Katica Radić.

– Za nju fotografije nisu samo informacija nego i duboka emotivna veza s rodnim selom, rodnim krajem i njegovim ljudima, koji su unatoč stalnim smjenama gospodara i državnih tvorevina, ratovima, paleži, pljačkanjima i iseljavanjima, čuvali svoju kulturu i tradiciju, a svoj vlastiti komad zemlje, „baštinu“, nazivali „domovina“. – naglasila je autorica Liljana Kovačić.

Najstarije i najvrjednije fotografije, osim onih atelijerskih, autorsko su djelo fotografa amatera Vuka Klaića – Krtice iz Popovića, čiji su djelomice dostupan fotografski opus, Dubrovački muzeji prvi put predstavili javnosti. Odabrane fotografije podijeljene su prema sadržaju i temama na obiteljske, tradicijski način odijevanja, običaje iz godišnjeg i životnog ciklusa, naobrazbu, društveni život, prometnu infrastrukturu, politička zbivanja te tradicijsku ruralnu arhitekturu.

- Pri odabiru fotografija primarni kriterij bila je njihova dokumentarnost. Promatramo ih kao slojevite informacije koje nude niz muzeoloških tema, pogotovo onih etnoloških. Poseban naglasak stavljen je na tradicijsko nasljeđe koje postupno izumire tijekom 20.st., a danas analognu sve više zamjenjuje digitalna fotografija. – zaključila je autorica Barbara Margaretić.

Osim fotografija, na izložbi je predstavljen i manji broj predmeta iz fundusa dubrovačkog Etnografskog, Pomorskog i Kulturno-povijesnog muzeja te predmeti iz ostavštine prvoga konavoskoga fotoamatera Vuka Klaića – Krtice iz Popovića koje čuvaju njegovi nasljednici obitelj Iva Klaića – Vlaškova.

Uz autorice, na otvorenju je govorila v.d. ravnateljice Dubrovačkih muzeja Ivona Michl, dok je izložbu otvorio načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Likovni postav potpisuju autorice izložbe Barbara Margaretić i Liljana Kovačić, a za sve posjetitelje ostaje otvorena do 28. veljače 2022.

mv