Na Općinskom sudu u Dubrovniku nastavljeno je suđenje koje se temeljem DORH -ove optužnice za nesavjesno poslovanje vodi protiv bivšeg direktora tvornice TUP Ivice Žuvele te bivšeg predsjednika Nadzornog odbora tvrtke Nikše Njirića i negdašnjih članova Nadzornog odbora Matea Milkovića i Stjepana Zekića. Na posljednjem ročištu svjedočio je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

Vlahušić je u iskazu kazao kako se ne sjeća što se s TUP-om događalo 2008. jer je on u to vrijeme bio ravnatelj bolnice i gradski vijećnik, a za gradonačelnika je izabran 2009. godine. Istaknuo je kako „je s TUP -om uvijek bilo pitanje odnosa te tvrtke i onoga tko je u gradu na vlasti” te dodao kako „ je i danas slično.”

UPU gruški akvatorij, kao i izmjene i dopune GUP -a, naveo je Vlahušić, usvojeni su dok je on bio gradonačelnik.

„Ne mogu se sjetiti detalja, ali mislim da sam održavao sastanke s Upravom TUP -a vezano za ovaj projekt. Danas se uistinu ne mogu sjetiti je li to bila nova ili stara Uprava, možda vjerojatnije nova. Sjećam se da sam vidio taj projekt s kojim su oni došli, mislim da je njegov autor bio arhitekt Franić. Mogu reći da donošenjem UPU -a gruški akvatorij nije ispoštovan ovaj projekt u cijelosti. Naime, radi se o prostoru na čiji UPU su uvelike utjecali i zapravo ga dobrim dijelom kreirali Ministarstvo kulture i konzervatori budući da se radi o povijesnom dijelu Dubrovnika, tako da je njihovim mišljenjima puno toga nametnuto kako treba izgledati. U konačnici je ta zona namijenjena stambeno - poslovnoj namjeni površine oko 7 500 metara kvadratni s drugim detaljima gradnje i visine te se odlučilo, a poučeni nekim drugim negativnim iskustvima, da se ide u raspisivanje javnog natječaja za ovu lokaciju, a ne da se prihvaća bilo koji unaprijed napravljeni projekt.” - rekao je Vlahušić.

Naveo je kako mu prilikom preuzimanja gradonačelničke funkcije Dubravka Šuica ništa posebno nije govorila vezano za TUP i projekt koji se na TUP -ovu prostoru planirao.

Također je kazao kako prilikom donošenja UPU -a ili GUP -a veliki investitori imaju sastanke s gradom, često s gradonačelnikom te nastavio kako na takve sastanke obično dođu i projektanti investitora koji obično imaju za pokazati neko vizualno rješenje jer je gradonačelniku vrlo teško razgovarati o projektu kojega ne može vidjeti u prostoru.

„Kako sam već rekao, znam da sam imao ovaj projekt i znam da ga je radio Franić, ali uistinu se ne mogu sjetiti jesam li ga dobio od nekoga iz TUP -a ili od stručnih službi grada. Koliko se danas sjećam tog projekta, mislim da je on predviđao jednu veliku građevinu na području današnjeg TUP -a i jedan veliki neboder. U konačnici UPU nije uvažio ovaj projekt jer nova Uprava nije na tome insistirala, a osim toga odlučeno je da se za velike zahvate u prostoru raspišu javni natječaji pa je tako i za ovu konkretnu nekretninu odlučeno da se ima raspisati javni natječaj. Dakle, to su razlozi zašto ovaj projekt TUP -a nije uvršten u UPU. Trebalo je provesti javni natječaj koji je naravno mogao raspisati Grad Dubrovnik kao jedan od dionika odlučivanja o prihvaćanju konačnog rješenja, drugi dionik odlučivanja je Društvo arhitekata Dubrovnik, a treći investitor. I investitor je mogao provesti javni natječaj i snagom argumentacije, odnosno kvalitete ponuđenog rješenja nametnuti taj projekt, ali to nije učinio.” - naveo je Vlahušić te nastavio:

„Ponavljam, sve i da je nova Uprava i dalje insistirala na ovom projektu, isto bi se dogodilo jer je odlučeno da će se ići u dobivanje rješenja putem javnog natječaja.” - rekao je Vlahušić.

O projektu kojega je uprava TUP -a a na čijem je čelu bio direktor Ivica Žuvela planirala na TUP-ovu zemljištu u Gružu, Vlahušić je kazao.

„Moj stav je bio da je ovaj projekt bio maksimalistički, ali ja sam tada imao stručno povjerenstvo od pet eminentnih arhitekata koji su bili moje savjetodavno tijelo. Puni naziv im je Povjerenstvo za ocjenu arhitektonskih rješenja i s njima sam se savjetovao vezano za brojne projekte pa tako i za gruški akvatorij. Danas više uopće nisam siguran jesam li se s njima konzultirao vezano za projekt TUP-a.” - svjedočio je Vlahušić.

Kazao je i kako se ne sjeća je li u projektu za TUP bilo ponuđeno više oblika, odnosno završnih rješenja izgleda ili je bio samo jedan. Nakon čega je optuženi Mateo Milković rekao kako se on sjeća da je bilo ponuđeno pet rješenja konačnog izgleda projekta namijenjenih javnoj raspravi radi izrade UPU -a koji je izrađivao Urbos iz Splita.

Ognjen Dabelić, inače odvjetnik bivšeg direktora TUP -a Ivice Žuvele tražio je da se za svjedoka pozove gradonačelnik Mato Franković. Dabelić je naime kazao kako je Vlahušić svjedočeći naveo da je propisana obveza raspisivanja natječaja, a brojni su se projekti u međuvremenu proveli bez natječaja pa je potrebno da aktualni gradonačelnik pojasni kako se onda to moglo i zašto, a po navodima Vlahušića moralo se raspisati javne natječaje.

Odvjetnica Vedrana Belin, koja zastupa četvertoptuženog Stjepana Zekića predložila je da se za svjedoka pozove arhitekta Antuna Pokovića,

Na iduće ročište za svjedoke su pozvani bivša gradonačelnica Dubravka Šuica, koja je inače već trebala svjedočiti, ali se svaki put opravdala, bivša pročelnica gradskog Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Nike Sudarević i arhitekt Zvonimir Franić.

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji preko noći, bolje u stvari reći preko dana, nestalo je 359 oboljelih od infekcije koronavirusom. Naravno ne doslovno, već iz statističkih podataka. Naime, broj aktivnih slučajeva oboljelih prekjučer je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji bio 995, a u jučerašnjem redovnom priopćenju Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske izvijestili su kako je zabilježen broj od 149 novih slučajeva te da je 81 osoba izliječena. 995 + 149 – 81 daje brojku od 1063 aktivna slučaja u Županiji.

No, na stranicama Županije dubrovačko – neretvanske na kojima se može pratiti statistika, odnosno aktualno stanje u pandemiji, a za koje je izvor podataka Stožer CZ DNŽ, stoji kako je broj oboljelih 704.

Kako je netko uspio doći do tog broja nismo uspjeli dokučiti ili su možda prethodni podaci bili aljkavo uneseni pa sad ispravljeni... Nebitno što se od toga dogodilo, što god bilo prilično je neodgovorno ili je možda netko u županijskom Stožeru našao čudesni lijek za koronavirus pa je u jednom danu ozdravilo 359 osoba. Čemu se nakon ovoga uopće čuditi što brojni građani ne vjeruju stožerima i njihovim odlukama?!

dm

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić danas su sa županom Nikolom Dobroslavićem održali sastanak s čelnicima jedinica lokalne samouprave od Konavala do Trpnja koji su od Vlade tražili pomoć za likvidnost. Premijer je po završetku sastanka kazao kako će im Vlada pomoći s beskamatnim zajmovima.

- Sa županom, gradonačelnicima i načelnicima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji smo otvoreno razgovarali kako da Vlada pomogne tim jedinicama lokalne samouprave po uzoru na našu suradnju iz prošle godine s beskamatnim zajmovima koji će im omogućiti normalno funkcioniranje, normalnu likvidnost s obzirom na brojne obveze koje trebaju servisirati i manjak prihoda koji imaju iako je tu sezona bila bolja nego prošle godine. - rekao je Plenković.

nm

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježen je 131 novi slučaj zaraze koronavirusom. Radi se o 61 osobi muškog spola i 70 osoba ženskog spola; 56 iz Dubrovnika, 36 iz Vele Luke, deset iz Župe dubrovačke, šest iz Konavala, po pet iz Blata i Orebića, četiri iz Dubrovačkog primorja, tri iz Stona, po dvije iz Korčule i Lastova te po jedna osoba iz Smokvice i Trpnja. Izliječeno je 50 osoba: 19 iz Dubrovnika, osam iz Ploča, sedam iz Metkovića, šest iz Župe dubrovačke, četiri iz Orebića, po dvije iz Blata i Opuzena te po jedna iz Korčule i Slivnog. U posljednja 24 sata obrađeno je 419 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 153 738 uzoraka. - redovno je izvješće Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 39 osoba pozitivnih na koronavirus. Četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 1812 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjera samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 968 slučajeva kršenja mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Umirovljeni svećenik Dubrovačke biskupije don Stjepan (Stipe) Kordić preminuo je u petak, 29. listopada u Dubrovniku u 82. godini života i 57. godini svećenstva. Pokop će biti u četvrtak, 4. studenoga u 15 sati u Grljevićima u Hercegovini.
 
Stjepan Kordić je rođen 1. svibnja 1940. u Grljevićima u Hercegovini od oca Ante i majke Matije Sopta. Pučku školu polazio je na Širokom Brijegu (nekoć Lištici), a gimnaziju u Dubrovniku. Teologiju je studirao u Zadru i Pazinu, a za svećenika je zaređen u Dubrovniku 27. lipnja 1965. godine.
 
Pastoralno djelovanje mladi svećenik Kordić je započeo u župi Stravča u kolovozu 1965. godine. Nakon godinu i dva mjeseca preuzeo je župu Čara na otoku Korčuli gdje je ostao četiri godine. Od listopada 1970. bio je župnik župe Donja Vrućica (s Dubom), gdje od prosinca 1974. vršio i službu dekana Pelješkog dekanata. Nakon umirovljenja tadašnjeg župnika u Trpnju don Stipe je u kolovozu 1976. godine preuzeo brigu za župu Trpanj, brinući se i dalje za župu Donja Vrućica.
 
Nakon Domovinskog rata i oslobođenja Konavala od srpsko-crnogorske okupacije u listopadu 1992. godine don Stipe se s Pelješca vratio u Konavle gdje je postao župnik u opustošenoj župi Čilipi. Uz pomoć vjernika obnovio je crkvu sv. Nikole i ponovno izgradio župnu kuću, koju je okupacijska vojska bila spalila i uništila do temelja. Nakon sedam godina službe u Čilipima don Stipe je otišao iz ove župe i 1999. godine preuzeo brigu za župu Svetog Spasa (danas župa Presvetog Spasitelja) u Mokošici. Tu se pastoralno skrbio i za Termoterapiju, podružnicu Doma umirovljenika Dubrovnik. Godine 2015. proslavio je zlatni svećenički jubilej i nakon toga otišao u mirovinu koju je provodio u Svećeničkom domu u Dubrovniku. U mirovini je pomagao kolegama svećenicima, koliko je mogao, mijenjajući ih po župama kad im je to bilo potrebno.
 
Bio je zaljubljenik u motore, pa je rado blagoslivljao druge motoriste i njihove motore kako bi sigurno vozili i sretno stizali na odredišta.

Dubrovačka biskupija

Europska unija globalno je turistički najatraktivnije područje, a Hrvatska je u tom kontekstu, u smislu broja ljudi koji dolaze i broja stanovnika, jedinstvena. - kazao je premijer Andrej Plenković danas na Danima hrvatskog turizma koji su se održali u Župi dubrovačkoj.

- Mislim da nema niti jedne druge članice Europske unije koja ima nešto više od četiri milijuna stanovnika, a da joj u jednoj godini dođe 20 milijuna turista. - kazao je Plenković, naglasivši kako je radi ublažavanja posljedica pandemije Vlada turističkom sektoru isplatila 4,8 milijardi kuna za 36 tisuća poslodavaca i 190 tisuća radnika u turizmu.

Podsjetivši da su pandemijske okolnosti izazvale poteškoće i na ovom području, premijer je naglasio da je Dubrovnik ovog listopada uz Zagreb najposjećenija destinacija.

- To znači da smo na putu oporavka i onih brojeva koji su krasili jug Hrvatske prije pandemije. - rekao je Plenković, istaknuvši da je u Dubrovniku ove godine ostvareno 520 tisuća dolazaka i dva milijuna noćenja što je 133 posto više nego prošle godine.

Premijer je podsjetio i da je Vlada u prošloj godini, koja je bila teška i zahtjevna zbog pandemije posebnu pozornost posvetila upravo Dubrovačko - neretvanskoj županiji u koju turisti dolaze zrakoplovima, dok su svi ostali dijelovi Hrvatske praktički auto destinacija, čemu pridonosi i odlična mreža autocesta.

- I ta razlika će se smanjivati već od proljeća iduće godine kada će u promet biti pušten Pelješki most i čime će dodatno zauvijek biti fizički ne samo spojen hrvatski teritorij nego će lakše biti dolaziti turistima i u Dubrovačko - neretvansku županiju. - rekao je Plenković.

Kazao je i da je Vlada uz činjenicu da je stala iza cijelog turističkog sektora i radnika, istovremeno radila i na brendiranju Hrvatske kao sigurne destinacije.

Plenković je naveo da je smanjen iznos članarina i boravišnih pristojbi u iznosu višim od 120 milijuna te je pokrenut projekt „Safe stay in Croatia”, odnosno „Ssiguran boravak u Hrvatskoj”, što je, kazao je, „jako dobro prihvaćeno na ključnim hrvatskim tržištima, osobito u europskim zemljama, a to se vidjelo i po broju dolazaka”.

- Jasno smo regulirali pravila putovanja, nabavili testove i postavili punktove za testiranje te omogućili besplatno cijepljenje svih turista. Pokrenuli smo i kampanju „Mjesec hrvatskog turizma” koja traje do kraja listopada, s naglaskom na privlačenje naših građana da koriste blagodati hrvatskog turizma. - rekao je.

I kada se sve to skupa zbroji, naglasio je premijer, „u prvih devet mjeseci ove godine imali smo 13 milijuna dolazaka i preko 82 milijuna noćenja, kao i 89 posto vrijednosti fiskaliziranih računa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine”.

Naglasio je da je Hrvatska zahvaljujući aktivnostima koje su poduzete bila najbolja u usporedbi sa svim drugim konkurentima na Mediteranu.

- Balansirane mjere i kvalitetna priprema turističkog sektora rezultirale su sezonom koja je bila iznad svih očekivanja. - kazao je.

Opća bolnica Dubrovnik osnovat će Podružnicu „Gruda”. Naime, Upravno vijeće OB Dubrovnik donijelo je u kolovozu odluku o osnivanju, ali za to trebaju suglasnost dati i vijećnici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije, s obzirom da je Županija osnivač OB Dubrovnik. Sjednica Županijske skupštine s ovom točkom zakazana je za 5. studenoga.

Podružnica „Gruda“ obavljat će djelatnost fizikalne medicine i rehabilitacije te kardiologije.

„Budući da zdravstveni radnici Opće bolnice Dubrovnik (fizioterapeut te liječnik specijalist kardiologije), dugi niz godina odlaze na teren na Grudu, u svrhu pružanja zdravstvene zaštite stanovnicima Konavala Opća bolnica Dubrovnik donijela je Odluku o osnivanju Podružnice. Navedenim bi se povećala dostupnost zdravstvene zaštite te osigurala kontinuiranost zdravstvene zaštite na udaljenoj lokaciji u Konavlima, na Grudi.” - piše u obrazloženju odluke o suglasnosti koja će se naći pred županijskim vijećnicima.

dm

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić jučer su se, zajedno sa županom Nikolom Dobroslavićem sastali s čelnicima jedinica lokalne samouprave od Konavala do Trpnja.

Nakon sastanka u javnosti su se pojavile špekulacije kako se Plenković namjerno sastao samo s načelnicima općina u kojima HDZ ima vlast. Predsjednik Vlade Andrej Plenković odbacio je te špekulacije kao neosnovane te je nakon sastanka kazao.

- Postoji krug načelnika i gradonačelnika koji su tražili sastanak sa mnom i oni koji su ga tražili su ga i dobili. - rekao je premijer Plenković.

Riječ je o načelnicima koji su sastanak tražili kako bi im Vlada pomogla u likvidnosti o čemu možete čitati OVDJE.

nm

Svečano je danas obilježeno 30 godina od osnutka Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik, u organizaciji Udruge dragovoljaca HRM-a Dubrovnik. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na groblju Boninovo i ispred brodice Sveti Vlaho na Batali odana je počast svim stradalim pripadnicima HRM-a. U ime Grada Dubrovnika vijence su položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te pročelnik Dživo Brčić i gradska vijećnica Katarina Doršner. Vijence su položili i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Ivo Raffanelli, ujedno izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane te Udruge dragovoljaca HRM-a i ostali predstavnici udruga.
 
S raketne topovnjače „Dubrovnik” potom je u Luci Gruž položen vijenac u more i održana molitva za sve poginule.
 
Uslijedilo je postrojavanje dragovoljaca, bivših pripadnika HRM-a u Luci Gruž, a tom ih je prigodom, između ostalih pozdravila i ministrica Nina Obuljen Koržinek te u ime Vlade Republike Hrvatske zahvalila za njihov veliki doprinos u Domovinskom ratu.
 
- Prošlo je 30 godina od srbo-crnogorske agresije na naš grad, a malo dobrih ljudi je tog 1. 10., tog 1. 11., tog 6.12. stalo na branik naše Domovine. Svi ste se tada znali, u kojoj god postrojbi da ste bili i nemojte dopustiti da se između sebe dijelite jer to pogoduje samo onima koji tada nisu bili nigdje. Hrvatska Vlada i Grad Dubrovnik čvrsto stoje iza naših branitelja, a to radimo iz dubokog poštovanja za ono što ste vi napravili. Znamo što nam je onda značio brod Sveti Vlaho kad je isplovio, znamo što ste nam značili vi u hrvatskim uniformama, vi ste tada za nas djecu bili i ostali istinski heroji i idoli našeg djetinjstva. - kazao je u ovoj prigodi Marko Potrebica, naglasivši kako je upravo ta generacija imala tu privilegiju stvoriti Hrvatsku, koju smo stoljećima sanjali.
 
Prigodnim riječima obratio se i zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Ivo Raffanelli, koji je uručio priznanje – plaketu predsjedniku Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik Želimiru Čizmiću.

dpp

Sjednica Županijske skupštine Dubrovačko – neretvanske županije zakazana je za 5. studenoga u Dubrovniku, a na dnevnom redu je i rebalans proračuna koji donosi njegovo uvećanje za 86,88 milijuna kuna. Županijski proračun tako bi umjesto planiranih milijardu i deset i pol milijuna kuna trebao iznositi nešto više od milijardu i 97 milijuna kuna.

U županijskoj upravi naime ukalkulirano je povećanje prihoda poslovanja i to za oko 10 posto, odnosno za 105 i pol milijuna kuna što uz druge parametre u izračunu proračuna, od rashoda poslovanja, koji se također uvećavaju za 8,7 posto, preko drugih prihoda, izdatak, višaka i manjaka od prethodnih godina donosi računicu od uvećanju ukupnog proračuna od 8,6 posto.

dm

Broj oboljelih od COVID -a 19 u Dubrovačko – neretvanskoj županiji naratso je iznad tisuću. Uz današnjih 149 novih slučajeva i 81 osobu koja je preboljela infekciju, broj aktivnih slučajeva je 1063.

U Općoj bolnici Dubrovnik hospitalizirano je 35 osoba pozitivnih na koronavirus. Tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 1720 osoba.

dpp

Gradsko vijeće usvojilo je nove mjere pomoći zakupcima poslovnih prostora i javnih površina u vlasništvu Grada Dubrovnika. Usvojen je i Akcijski plan projekt Poštujmo Grad do 2025. Kroz projekt Aglomeracija Dubrovnik gradonačelniku Matu Fankoviću resorna ministrica Nataša Tramišak uručila je ugovor vrijedan 10 milijuna kuna. Potpisan je dodatak Kolektivnom ugovoru za društvo Libertas. Stari put do Bosanke je osvijetljen.

NOVE MJERE ZA ZAKUPCE POSLOVNIH PROSTORA I JAVNIH POVRŠINA U VLASNIŠTVU GRADA

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika usvojilo je nove mjere pomoći zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada za razdoblje od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine.

Onim zakupnicima koji su u promatranom razdoblju 2021. ostvarili prihod do 50 posto u istom periodu 2019. godine, za 50 posto smanjit će se iznosi ugovorene zakupnine iz osnovnog ugovora, dok će oni koji su uprihodovali od 50 do 70 posto plaćati 70 posto ugovorenih iznosa. Iznos zakupnine od 70 posto obračunavat će se i onim zakupnicima koji nisu mogli dokazati prihod/primitak ili nisu imali parametre za usporedbu u 2019. ili 2021., na traženi način. Onim zakupnicima koji su ostvarili prihode veće od 70  posto obračunavat će se puni iznosi zakupnine iz osnovnih ugovora. Puni iznosi zakupnina obračunavat će se svim zakupnicima koji nisu pravodobno podnijeli zahtjeve. Takvih je 13 zakupnika poslovnih prostora, odnosno 22 zakupnika javnih površina.

Prijedlog zaključka o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika u kategorijama ugostiteljski stolovi i stolice, kiosci za pružanje ugostiteljskih usluga i nepokretna vozila za pružanje jednostavnih ugostiteljskih usluga i Prijedlog zaključka o smanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Grada Dubrovnika na 5. sjednici Gradskog vijeća usvojeni su većinom glasova, a ovaj model naplate prethodno je usuglašen na sastanku klubova vijećnika.

Održavajući kontinuitet mjera pomoći gospodarstvenicima, koje Grad Dubrovnik provodi od samog početka korona krize, 14. i 15. listopada upućeni su dopisi zakupnicima javnih površina i poslovnih prostora u vlasništvu Grada na temu mogućeg smanjenja ugovorenih iznosa zakupnine u razdoblju od 1. studenog 2021. do 1. ožujka 2022. godine, a s obzirom da važeće mjere pomoći vrijede do 31. listopada.

Za poslovne prostore zaprimljeno je 76 zahtjeva te je nakon obrade istih utvrđeno da 22 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, da 22 zakupnik ostvaruje prihod do 70 posto, a 18 zakupnika ostvaruje prihod preko 70 posto. Među zakupnicima poslovnih prostora 18 je trgovina, 10 magazina, šest umjetničkih ateljea, četiri frizerska studija, dva zlatarska obrta, dok je 36 ugostiteljskih objekata.

Za javne površine pristiglo je 126 zahtjeva. Utvrđeno je da 30 zakupnika ostvaruju prihod do 50 posto, dok jednak broj zakupnika ostvaruje do 70 posto prihoda. Prihod veći od 70 posto ostvaruje 33 zakupnika. Za 14 zakupnika poslovnih prostora i 12 zakupnika javnih površina nije bilo moguće utvrditi prihod jer nedostaju elementi za usporedbu s 2019. godinom.

Unatoč izraženom padu proračunskih prihoda tijekom pandemije, Grad Dubrovnik je nizom mjera pomogao lokalnim gospodarstvenicima kako bi što lakše prebrodili razdoblje do početka gospodarskog opPravka.

USVOJEN AKCIJSKI PLAN POŠTUJMO GRAD DO 2025.

Dugoročni strateški projekt Grada Dubrovnika „Poštujmo Grad/Respect the City“ dobio je svoj Akcijski plan za razdoblje do 2025. godine, a isti je nakon dva kruga javnog savjetovanja usvojen na 5. sjednici Gradskog vijeća.

Nacrt Akcijskog plana predstavio je njegov autor i stručni voditelj projekta Ranko Milić. Istaknuo je kako Plan sagledava vrlo zahtjevnu situaciju u kojem se turistički sektor, ali i cijela lokalna zajednica i ekonomija nalaze te predlaže integrirani strateško-razvojni, provedbeni, tehnološki, ali i financijski odgovor na ključne izazove korištenjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih intervencija.

„Te intervencije moraju proizaći iz sinergije javnih, privatnih, civilnih, kao i znanstveno-istraživačkih, razvojno-inovacijskih i drugih čimbenika, te aktiviranjem svih dostupnih europskih i drugih izvora vanjskog i vlastitog financiranja“, stoji u sažetku Akcijskog plana.

To je posebice važno, ističe se, u ovom trenutku kada se nalazimo pred novim višegodišnjim financijskim okvirom Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2021.-2027. i planom oporavka koji Republici Hrvatskoj otvara brojne mogućnosti za realizaciju kapitalnih investicija.

Naime, Akcijski plan uključuje i strateške projekte, poput onih koji se tiču unapređenja prometne infrastrukture (razvoj Gruža kao budućeg intermodalnog urbanog centra, Lapadska obala, Park&Ride sustav na Pobrežju) te razvoja alternativnih modela prometovanja (Dubrovački električni brodski tramvaj). Ti su projekti dobili punu potporu Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 1. veljače 2019. godine u Dubrovniku, ali i podršku JASPERS-a, Tehničke pomoći Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić kazala je kako je donošenje i primjena aktivnosti sadržanih u Akcijskom planu sljedeća faza projekta Poštujmo Grad putem kojeg je već učinjen zaokret u upravljanju odredištem prema održivom turizmu te je promijenjen imidž Dubrovnika kao destinacije opterećene prekomjernim turizmom i gužvama u destinaciju koja odlučno kreće prema održivom, inovativnom i odgovornom upravljanju.

Akcijski plan kompatibilan je i drugim razvojnim i strateškim planskim dokumentima poput Plana upravljanja povijesnim jezgrom Grada Dubrovnika i ostaje stalno otvoren strateški participativni razvojni programski okvir za kontinuiranu diskusiju, unapređenje i prilagodbu.

MINISTRICA TRAMIŠAK GRADONAČELNIKU FRANKOVIĆU URUČILA 10 MILIJUNA KUNA VRIJEDAN UGOVOR

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak uručila je gradonačelniku Matu Frankoviću Ugovor o sufinanciranju provedbe EU projekta „Razvoj vodno komunalne infrastrukture Dubrovnik“- (Aglomeracija Dubrovnik vrijedan 10 milijuna kuna.

Navedeni ugovor potpisan je na temelju Odluke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o sufinanciranju provedbe EU projekata za 2020 godinu kojoj je prethodio Javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Riječ je o bespovratnim sredstvima iz Državnog proračuna kojima se sufinanciraju troškovi koje je Vodovod Dubrovnik d.d. na temelju Ugovora o projektu dužan osigurati iz vlastitih izvora. Odobreni iznos od deset milijuna kuna maksimalni je iznos kojim Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancira vlastito učešće Korisnika na temelju Javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Projekt Aglomeracije Dubrovnik vrijedan je 881,2 milijuna kuna s PDV-om, a prihvatljivi troškovi su 647,8 milijuna kuna od čega 457,6 milijuna kuna čine bespovratna EU sredstva iz Kohezijskog fonda. Preostalih 190,1 milijuna kuna u projektu osigurat će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (63,3 milijuna kuna), Hrvatske vode (63,3 milijuna kuna) te Vodovod Dubrovnik d.o.o. (63,3 milijuna kuna).

Kapitalni projekt ove gradske uprave predstavlja najveći infrastrukturni zahvat u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav Dubrovnika u njegovoj povijesti. Projektom Aglomeracije obuhvaćena su, uz izgradnju pročistača na Petki, ulaganja u sustav javne vodoopskrbe i odvodnje u naseljima Dubrovnik, Zaton – Orašac i Moševići – Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gorenje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Petrovo Selo, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet.

U LIBERTASU POTPISAN NOVI DODATAK KOLEKTIVNOM UGOVORU

U društvu Libertas Dubrovnik potpisan je Dodatak Kolektivnom ugovoru kojim se nastavlja proces suradnje Uprave društva i Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske.

Ovim dodatkom regulirana su primanja zaposlenika te je smjenski rad honoriran uvećanjem od 10 posto.

- Ovim dodatkom smo određena radnička prava digli na razinu zaštite Kolektivnog ugovora, a smjenski rad smo uvrstili u kolektivni ugovor na način da s dodatnih 10 posto honoriramo rad u drugoj i trećoj smjeni. Poruka koju želim poslati jest da je Libertas jedna veliki sustav, koji broji 300 ljudi. Danas će sedamdesetak autobusa biti na cesti, te autobuse netko pregledao, očistio, oprao, netko ih vozi.- kazao je direktor Libertasa Franko Mekišić.

- Drago mi je da smo našli modus adekvatno honorirati rad ljudi.- istaknuo je Mekišić te dodao kako je razina dijaloga s radnicima pojedinačno, s Radničkim vijećem i predstavnicima oba sindikata, besprijekorna.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako, nakon potpisivanja Dodatka, više od milijun kuna godišnje ide na povećanje kolektivnih prava djelatnika u Libertasu.

- Drago mi je da smo došli do ove situacije da možemo honorirati na ovaj način djelatnike Libertasa, nevezano o tome radi li se o vozačima ili drugim službama, dakle o svima koji rade u smjenskom sustavu rada. Mislim da je to bilo potrebno, napraviti. Nastavljamo, naravno, i dalje s financijskom konsolidacijom Libertasa, a kupujemo i nove autobuse koji će biti financirani prvenstveno europskim sredstvima, a onda manjim dijelom vlastitim sredstvima. - rekao je Franković.

- Vjerujem da idemo uistinu u onom smjeru u kojem trebamo ići, radi se na novom sustavu naplate, novom sustavu prometnih linija na području Grada Dubrovnika i šire. Siguran sam da će Libertas za godinu do godinu i pol dana imati i cjelokupni novi vozni red koji će biti učinkovitiji, kvalitetniji a naravno financijski će predstavljati i manje opterećenje kako za Libertas tako i za sam Grad Dubrovnik. - naglasio je gradonačelnik.
Predstavnik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Pero Matuško istaknuo je zadovoljstvo potpisanim dodatkom.

- Onima koji budu radili u smjenama, bit će primanja na mjesečnoj razini veća između 300 i 400 kuna, ovisno o tome koliko tko radi u smjeni.- kazao je Matuško, dodavši kako ovo povećanje obuhvaća sve djelatnike koji rade u smjenama neovisno o službi.

Potpisani Dodatak kreće u primjenu od 1. studenog 2021. godine.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ S HOTELIJERIMA O PROTEKLOJ SEZONI

Na sastanku s hotelijerima Dubrovačko-neretvanske županije na temu razmjene iskustava iz prethodne sezone te što bolje pripreme za izazove koje će donijeti iduća godina i sezona, sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Susret je održan u organizaciji HGK – Županijske komore Dubrovnik.

Ovu sezonu gradonačelnik Franković je nazvao iznimno zahtjevnom te se posebno zahvalio članovima Turističkog vijeća i Zračnoj luci Dubrovnik koji su ustrajno radili na njezinoj pripremi i u trenutcima kada je izgledalo da sezone neće biti.

I u marketinškim i komunikacijskim aktivnostima smo postigli broj letova koji je bio dostatan za potrebe Dubrovnika i okruženja, s obzirom na otvorene kapacitete. Kada gledamo ovih 44 posto ostvarenih noćenja na području Grada Dubrovnika uspoređujući s 2019. godinom to nije u potpunosti ni usporedivo jer je primjerice Valamar odlučio držati većinu hotela zatvorene, što smatram lošom poslovnom odlukom, ali i lošim odnosnom prema Dubrovniku. - kazao je gradonačelnik Franković.

Istaknuo je veliku ulogu Ministarstva vanjskih poslova koji su pomogli lakšoj uspostavi novih zrakoplovnih veza sa SAD-om te Rusijom, za čije putnike su omogućili dobivanje viza za jedan dan, a što je bilo vrlo značajno za turizam. Također, kazao je i kako je Vlada RH za naše područje izdvojila više od 500 milijuna kuna za pomoć gospodarstvenicima, što je osiguralo da održe poslovanje.
Osvrćući se na ovogodišnju sezonu govorio je i o dolasku kruzera, naglasivši kako su gosti s kruzera potrebni gradu i gradskom gospodarstvu, ali s mjerom.

-'Ove godine imali smo savršenu mjeru, jedan do dva kruzeta dnevno. To grad može podnijeti, a to gospodarstvenici i te kako osjete, od restorana, caffe barova, vodiča, muzeja, zidina do autobusera. Kruzeri su nam potrebni, ali ne četiri u isto vrijeme. Smatram da u ovom smjeru trebamo nastaviti i dalje. - rekao je Franković.

Ono što je zabilježeno u ovih nekoliko mjeseci, prema riječima dubrovačkog gradonačelnika, je dobro na način da je gospodarstvenicima dalo zamah da preživimo do iduće sezone. Ipak, kazao je i kako Dubrovnik ne može reći da je ovo bila uspješna sezona te da će stoga gospodarstvenicima dati podršku u smislu davanja informacija premijeru i Vladi da ne možemo cijeli hrvatski turizam gledati kroz prizmu Istre te da je Dubrovnik kao avio-destinacija u znatno drukčijem položaju.

OSVIJETLJEN STARI PUT DO BOSANKE

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika dovršio izgradnju sustava javne rasvjete na padini Srđa, od naselja Bosanka do državne ceste D8, odnosno do Trafostanice Srđ.

Rasvjeta je postavljena u dužini od cca 650 metara na putu koji vodi od pothodnika na magistrali sve do Bosanke. Ukupno je provedena izgradnja 21 stupnog mjesta, a korištene su svjetiljke najmodernije tehnologije sa solarnim napajanjem, koje zadovoljavaju sve ekološke i energetski učinkovite standarde.

Investicija je vrijedna 214.855,00 kuna, a riječ je o prvoj fazi osvjetljenja navedene trase, nakon čega je u planu ugradnja javne rasvjete i na dijelu od pothodnika prema Pločama.

Sadržaj Grada Dubrovnika