Prvi građevinski radovi u okviru projekta izgradnje vodno - komunalne infrastrukture aglomeracije Ploče počeli su u pločanskoj luci, a rredinom rujna očekuje se i početak radova u samom gradu u južnom dijelu.

Prva faza radova odnosi se na podsliv crpnih stanica Luka, Prišnica 1 i Prišnica 2, a obuhvaća dio planiranog sustava odvodnje grada Ploča. Njime će se vršiti prikupljanje i dispozicija otpadnih voda dijela grada Ploča u njegovom južnom dijelu.

Projekt izgradnje vodno - komunalne infrastrukture aglomeracije Ploče podrazumijeva izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda u samim Pločama te Baćini, Peračkom Blatu, Rogotinu i Šarić Struzi nakon čega se očekuje priključivanje domaćinstava na javni sustav odvodnje i pročišćavanja.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 18 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o osam osoba muškog spola i deset osoba ženskog spola: osam iz Metkovića, tri iz Ploča i Opuzena, jednoj iz Dubrovnika, Korčule i Kule Norinske te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Izliječeno je 26 osoba: osam iz Metkovića, pet iz Dubrovnika, tri iz Opuzena i Slivnog, dvije iz Ploča, jedna iz Župe dubrovačke, Blata, Korčule i Lumbarde te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije. U posljednja 24 sata obrađena su 873 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 101 326 uzoraka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u utorak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 11 osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji je 656 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 909 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

U povodu smrti Miše Martinovića, velikana hrvatskog glumišta i dobitnika brojnih nagrada i priznanja, među njima i Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo, gradonačelnik Mato Franković uputio je njegovoj obitelji poruku sućuti, koju prenosimo u cijelosti:

Poštovana obitelji, neke praznine ne se daju popuniti. Dogodi se to ponekad, a obično onda kada je čovjek živio i stvarao uz golemi umjetnički poriv. Mjesto koje iza sebe ostavlja zauvijek će biti samo njegovo, nepopunjeno, ali nikada prazno. 
 
Gospar Miše bio je jedan od najvećih. U kolektivnom sjećanju Dubrovnika ostat će ga toliko da se gotovo bezrazložno prepuštati isticanju svih njegovih uspjeha i zasluga, onih koje je ostvario kao prvoklasni dramski umjetnik - televizijski, filmski i nadasve kazališni glumac, ali i kao istinski hrvatski domoljub i predani lokal patriot. 
 
Dubrovniku, a napose Ljetnim igrama, davao je najbolje od sebe i svoga umjetničkog bića, bilo da je to radio kao Maro, Dživo, Vuko, Bokčilo, Dundo Maroje, Frano Kafetijer, gospar Lukša ili kao Knez... 
 
Zato duboko vjerujem da gospara Mišu nismo izgubili, jer taj se izraz doima neutješno konačnim. Od njega smo se tek oprostili uz nadu da ćemo se ponovno sresti, kao što smo činili na Stradunu, uz pozdrav rukom i riječi „Adio Vam“. 
 
U ovim teškim trenucima nošenja s gubitkom, u ime Grada Dubrovnika i u svoje osobno ime, upućujem Vam iskrene izraze sućuti. 
 
Gradonačelnik 
Mato Franković

U sklopu ovogodišnjeg programa kojim se obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Muzej Domovinskog rata Dubrovnik priredio je virtualnu izložbu „Dani ponosa 1991. – 1995.“, autorice Varine Jurice Turk.

Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, u tvrđavi Imperijal na Srđu danas će otvoriti izložbu „Dani ponosa 1991. – 1995.“ povodom 30. obljetnice herojske obrane Grada, koju će biti moguće razgledati svaki dan od 9 do 22 sata do 1. listopada kao i virtualno na www.mdrd.hr, Facebook stranici Muzeja te ispred crkve sv. Vlaha, 5. kolovoza u 21 sat. Zbog epidemioloških mjera ove godine nažalost neće se upriličiti službeno otvaranje izložbe u tvrđavi Imperial.

Izložbu čini više od 300 fotografija odabranih predmeta iz muzejskih zbirki i dokumentacije.

Prva cjelina posvećena je sjećanju na stradanje i uspješnu herojsku obranu Grada tijekom 1991. godine. O zločinačkom agresorskom razaranju i pokušajima osvajanja potpuno okruženog Dubrovnika iznova svjedoče potresne fotografije istaknutih dubrovačkih i hrvatskih fotografa i fotoreportera. Upotpunjene su iznimnim radovima velikog hrvatskog i crnogorskog slikara Dimitrija Popovića, iz ratnog ciklusa inspiriranog stradanjem Dubrovnika 1991. godine, čije je originale donirao Muzeju.

U drugoj cjelini pratimo tijek velike oslobodilačke operacije Hrvatske vojske, kojom je 1992. izvršena deblokada Grada, oslobođeni privremeno okupirani dijelovi dubrovačke općine, a potpuno poraženi neprijatelj odbačen od međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.

Treća tematska cjelina posvećena je vojno redarstvenoj operaciji „Oluja“, čijim je uspješnim izvođenjem pobjedonosno okončan Domovinski rat. Fotografije ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera Matka Biljka i Božidara Vukičevića svjedoče o napredovanju Hrvatske vojske na sjevernodalmatinskoj bojišnici, oslobađanju Knina i velikom slavlju na kninskoj tvrđavi.

U sklopu ove cjeline su i snimci dolaska Vlaka slobode u Split i dočeka 4. Gardijske brigade na splitskoj rivi - dva važna događaja koja su, neposredno po završetku Oluje, simbolično označila ponovno spajanje sjeverne i južne Hrvatske i konačnu pobjedu. Istodobna događanja na dubrovačkom području, u vrijeme i nakon Oluje, prikazana su fotografijama Mila Kovača i Zvonimira Pandže, fotoreportera dubrovačkog dopisništva „Slobodne Dalmacije“.

Posljednju cjelinu čine fotografije branitelja sa svih hrvatskih bojišnica u Domovinskom ratu.

Budući da na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Muzej Domovinskog rata obilježava 13. obljetnicu otvorenja stalne izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“, omogućen je posjetiteljima pregled ove izložbe i u prostorima tvrđave Imperijal na Srđu. Ovom prigodom moći će razgledati i odabrane fotografije razaranja Grada 1991., kao i snimke svečanog postrojavanja dubrovačkih branitelja, kojim je 6. prosinca 2011. obilježena dvadeseta obljetnica obrane Dubrovnika i Dan dubrovačkih branitelja.

U sklopu istog programa, tematska izložba Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik - „OLUJA 1995.“, autorice Varine Jurice Turk, gostuje u Blatu na Korčuli, u ustanovi u kulturi „Blatski fižuli“ te će biti svečano otvorena danas u 21 sat u Maloj dvorani Doma kulture.

dpp

Držićeva komedija „Grižula“ u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec, oduševila je i ove festivalske sezone brojnu publiku koja se okupila sinoć, 2. kolovoza u parku Gradac, a posebnom je večer učinio Festivalski dramski ansambl posvetivši izvedbu nedavno preminulom doajenu hrvatskog glumišta Miši Martinoviću. Ova dramska uspješnica na rasporedu je još večeras i sutra, 3. i 4. kolovoza u 21:30 sati u parku Gradac.

Priča o vječitoj ljudskoj potrazi za ljubavlju u čitanju Saše Božića i Petre Hrašćanec protkana motivima dubrovačkih narodnih napjeva, pjesama i plesova, „Grižula“ Marina Držića publiku nije ostavila ravnodušnom te su glumci na kraju izvedbe nagrađeni gromoglasnim pljeskom.

– Ovu predstavu večeras želimo posvetiti jednom velikom glumcu, divnom čovjeku, predragom gosparu Miši Martinoviću koji je evo baš na ovoj sceni odigrao i Kupida i Grižulu i koji je na Ljetnim igrama ostvario neke svoje antologijske uloge. Molim vas za jedan pljesak za našeg dragog Mišu. – kazala je Nataša Dangubić na kraju predstave, povevši aplauz prilikom kojeg se publika ustala te nekoliko minuta tako odavala počast pokojniku.

Festivalski dramski ansambl „Grižule“ čine maestralni Ozren Grabarić u naslovnoj ulozi Grižule, Nataša Dangubić kao Omakala, Kristijan Petelin i Leon Dubroja kao vlasi Radoje i Dragić, Anica Kontić i Iva Jerković kao vlahinjice Gruba i Miona, Branimir Vidić – Flika kao Staniša te Perica Martinović kao Vukosava. Boris Barukčić u ulozi je Kupida i Plakira, a vile su Lucija Alfier, Viktorija Bubalo, Danijela Evđenić, Lana Meniga i Dea Presečki. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Zdravka Ivandija-Kirigin, autor glazbe je Nenad Sinkauz, svjetlo je oblikovao Martin Šatović, a asistentica kostimografije je Ana Mikulić. Jezični savjetnik za dubrovački govor glumcima je bio Maro Martinović.

Premijera „Grižule“ održana je 20. kolovoza prošle godine na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama u sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa. Nataši Dangubić uloga Omakale donijela je nominaciju za Nagradu Studio u kategoriji najbolje ženske uloge, a Anici Kontić uloga Grube donijela je nominacije za prestižnu nagradu Zlatni Studio u kategoriji Novo lice te za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Predstava na programu 72. Igara igra još danas i sutra, a ulaznice su dostupne online na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te putem servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30 sati te na lokaciji izvedbi dva sata uoči početka programa. Uz kupnju Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta.

kl/dlji

Na Lokrumu su postavljeni novi spremnici za prikupljanje plastičnog i miješanog komunalnog otpada. Ukupno 20 spremnika postavljeno je na deset različitih lokacija na otoku. Riječ je o Bigbelly „pametnim spremnicima” koji koriste solarnu energiju za napajanje pri čemu se smanjuje emisija CO2 i dodatno štiti okoliš, sam sustav je u potpunosti neovisan, a upravljanje se vrši putem senzorske tehnologije čime se povećava učinkovito upravljanje kapacitetima Javne ustanove Rezervat Lokrum, navode iz JU Rezervat Lokrum.

„Kombinacijom spremnika visokog kapaciteta s prešom i standardnog kapaciteta bez ugrađene preše dobiveno je 10 stanica za odvojeno prikupljanje otpada. Spremnicima za prikupljanje recikliranog otpada reciklira se plastika koja čini više od 50 posto otpada na području Rezervata Lokrum. Nabava i ugradnja pametnih spremnika ukupne vrijednosti 571.662 kuna sufinancirana je iz projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“ koji se financira iz bespovratnih sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“.” - piše u priopćenju JU Rezervat Lokrum.

dpp

Vodeći američki tenor Lawrence Brownlee nastupit će s odabranim opernim repertoarom sastavljenim od djela skladateljskih velikana Verdija, Rossinija, Donizettija i Liszta uz klavirsku pratnju Vesne Podrug Kossjanenko u petak, 6. kolovoza u 21:30 sati u atriju Kneževa dvora.

Festivalski glazbeni program u petak u Sponzi, u izvedbi jednog od vodećih imena suvremene opere, američkog tenora Lawrencea Brownleeja, donosi pažljivo odabrani repertoar koji uključuje solo pjesme Ad una stella, Lo spazzacamino, Il tramonto i Brindisi Giuseppea Verdija, Tri Petrarcina soneta Franza Liszta te živahnu tarantela La danza Gioachina Rossinija iz njegove zbirke glazbenih soareja, u prvom dijelu koncerta. Drugi dio počet će arijama iz opera Gaetana Donizettija: Spirto gentil iz opere La favorite, Una furtiva lagrima iz Ljubavnog napitka te Ah, mes amis iz opere Kći pukovnije. Brownlee će na kraju interpretirati i popularne napolitanske pjesme među kojima je svima omiljena i dobro znana O sole mio.

Lawrence Brownlee bel canto je zvijezda, višestruko nagrađivani pjevač s uglednih svjetskih pozornica poput Teatro alla Scala ili Kraljevske operne kuće Covent Garden koje je dijelio s ponajvećim imenima međunarodne glazbene scene i uglednim orkestrima, ali i glas aktivizma koji promovira različitost i jednakost svih ljudi. Tijekom recentne pandemije, Brownlee se okrenuo digitalnim platformama i razgovorima o rasnim nepravdama. Započeo je tjednu seriju The Sitdown with LB na Facebooku, u kojoj se govorilo o iskustvima afroameričkih opernih pjevača, te video-seriju Coffee and a Song, u kojoj su njegovi prijatelji-pjevači izvodili solopjesme u svojim domovima. Osim što osvaja publiku i kritiku diljem svijeta te je, kako kaže New York Times, uveo „novo zlatno doba muških glasova visokog registra“, Brownlee svoju već bujnu biografiju puni brojnim hvaljenim diskografskim ostvarenjima i angažmanima u renomiranim svjetskim opernim kućama. Ne čudi stoga da je ovaj briljantni tenor gospelskih korijena jedan od najtraženijih opernih pjevača današnjice. Klavirska će mu pratnja u Dvoru biti ugledna hrvatska pijanistica Vesna Podrug Kossjanenko koja je već ostvarila mnoge suradnje s renomiranim umjetnicima poput Davida Grigorjana, Wladimira Kossjanenka, Soo Kyung Honga, Gorana Listeša, Isabell Bringmann, Martina Serafina, Michelangela Cavalcantija u poznatim koncertnim dvoranama diljem Europe i svijeta, a posebno se ističu koncerti s belgijskim violistom Michaelom Kugelom te američkom sopranisticom Denyce Graves na 53. Dubrovačkim ljetnim igrama 2002., dok je s poznatom kineskom sopranisticom Hui He oduševila na 61. Dubrovačkim ljetnim igrama 2010. godine.

Ulaznice za ovaj jedinstveni koncert dostupne su online na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te putem servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30 sati te na lokacijama izvedbi dva sata uoči početka programa. Uz kupnju Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta.

Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

kl/dlji

U odnosu na rekordnu 2019. u srpnju je u Dubrovniku ostvareno 50 posto dolazaka turista i 53 posto noćenja. Trenutno u Dubrovniku boravi 18 804 turista, a najviše ih je iz Francuske, Ujedinjene Kraljevine, Njemačke, SAD -a, Hrvatske, Poljske, Rusije, Nizozemske, BiH i Ukrajine. Trenutni turistički promet je na 72 posto ostvarenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. godine.

Što se tiče usporedbi s prošlom godinom prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u srpnju 2021. ostvareno 115 323 dolazaka i 422 679 noćenja, odnosno 152 posto više dolazaka i 131 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine. Pri tome su strani turisti ostvarili 107 729 dolazaka i 396 215 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 7 594 dolazaka i 26 464 noćenja.

Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom srpnja bilo je iz SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Rusije, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Ukrajine i Austrije. Prema vrsti smještaja u srpnju je u hotelima je ostvareno 49 538 dolazaka i 177 408 noćenja te u privatnom smještaju 51 127 dolazaka i 190 241 noćenja.

Zračna luka Dubrovnik je u srpnju 2021. bila povezana s oko 50 međunarodnih destinacija prema kojima je prometovalo oko 40 avio prijevoznika. Broj letova se znatno povećao pa tijekom vikenda (subota i nedjelja zajedno) na dubrovačku zračnu luku slijeće više od 90 aviona, dok je ukupno u zadnjem tjednu srpnja bilo 247 letova zrakoplovnih prijevoznika. Očekuje se još intenzivniji zračni promet u kolovozu, pod uvjetom da se nastavi pozitivna epidemiološka slika.

dpp

„Društvo prijatelja dubrovačke starine posluje poštujući sve zakonske regulative”, tako su iz DPDS -a odgovorili na upit portala Dubrovnikpress.hr nakon što je vijećnik Ivan Cetinić na sjednici Gradskog vijeća pitao gradonačelnika Mata Frankovića zna li kakav je odnos DPDS-a prema zaposlenicima.

Naime, Cetinić, koji inače radi za DPDS, rekao je na sjednici kako za tu Udrugu radi već 18 godina, a nije u stalnom radnom odnosu. Naveo je i kako 95 posto zaposlenih u DPDS-u nije u stalnom radnom odnosu o čemu je dodatno govorio i za Dubrovnikpress.hr.

U upitu upućenom DPDS-u portal Dubrovnikpress.hr tražio je i odgovor na pitanje koliko je njihov broj zaposlenih i koji broj njih je u stalnom radnom odnosu.

Pitali smo i zašto konkretno Ivan Cetinić, nakon 18 godina rada u DPDS-u, nije u stalnom radnom odnosu te koliki je broj radnika, koji poput Cetinića dugi niz godina rade u DPDS-u, a nisu u stalnom radnom odnosu. Odgovor na ta pitanja od strane DPDS-a je izostao, baš kao što je izostao i odgovor na pitanje zašto većina njihovih višegodišnjih zaposlenika nije u stalnom radnom odnosu.

Budući da su udruga na ta pitanja iz DPDS-a nisi niti morali odgovoriti. Dok su samo istaknuli kako rade po zakonu i ravnali se onom starom „šutnja je zlato”, Ivan Cetinić, koji je za portal Dubrovnikpress.hr nakon Gradskog vijeća, pobliže opisao kakav je odnos DPDS-a prema radnicima, zasigurno nije imao razloga iznositi neistine ili lagati.

Dubrovačka javnost DPDS je dugi niz godina promatrala kroz prizmu njihove skrbi o spomeničkoj baštini, a potom i kroz odnos s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, koji je insistirao da se zidine vrate na upravljanje Gradu Dubrovniku. Malo koga je zanimao odnos DPDS-a prema ljudima koji za njih rade, a kojih je, prema Cetinićevim riječima negdje oko 70 -tak od kojih svi manje više rada na spomenicima od čije eksploatacije, poglavito gradskih zidina, DPDS ubire nemale novce, koje potom dijeli s Gradom Dubrovnikom.

DPDS inače slovi za udrugu koja odlično brine o spomeničkoj baštini, održavanju i obnovi. Ljubav koju gaje spomenicima trebali bi usmjeriti i prema ljudima koji za njih rade, a bez čijeg truda i zalaganja na zidinama zasigurno ne bi ubirali ni pola od novaca koliko ubiru, tim više ako se uzme u obzir da su to mahom sve Dubrovčani i ljudi s dubrovačkog područja. Većina tih ljudi ima obitelji i žele se osjećati sigurno, posebno u ovom COVID trenutku. Sigurnost danas mahom proizlazi iz stalnog zaposlenja.

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić posjetio je Plitvička jezera s kojih je uputio zanimljiv post koji prenosimo u cijelosti, a odnosi se na način upravljanja našim najvećim i najpoznatijim Nacionalnim parkom kojega je Vlahušić usporedio s načinom upravljanja dubrovačkim zidinama.

„Plitvička jezera i Dubrovnik dvije su najveće turističke hrvatske atrakcije, obje uvrštene na UNESCOV popis svjetske kulturne i prirodne baštine 1979. godine. Društvo za uredjenje i uljepšanje Plitvičkih jezera osnovano je 1893. godine i duplo je starije od DPDSa.

Prije pandemije korone Dubrovnik i Plitvice imali su preveliko opterećenje dnevnim posjetiteljima, na razini oko 2 milijuna godišnje.
I tu sličnosti prestaju.

Plitvička jezera naplaćuju sami ulaznicu u iznosu od 250 kuna, a osam atrakcija u destinaciji 350 kuna.

Zapošljavaju sedamsto stalnih zaposlenika i četiristo sezonaca.

Na računu imaju 400 milijuna kuna gotovine i nemaju kredita. Sve radove izvode po javnoj nabavi i plaćaju viškom sredstava.

Dubrovnik je svoje zidine poklonio privatnoj udruzi, ne naplaćuje samostalno ulaznice, obnova se vrši bez javne nabave, a zaposlenici rade i po dvadeset godina bez stalnog radnoga odnosa. Grad ima dug od četiristo milijuna kuna.

Lički političari su pametni i odgovorni. Nadam se da će jednoga dana to postati i dubrovački.” - naveo je Vlahušić u postu na društvenim mrežama.

nm

U Dubrovačko – neretvanskoj županiji od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 43 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. U samom srpnju ostvareno je 69 posto noćenja u odnosu na podatke iz 2019. godine.

Što se tiče usporedbi s prošlom godinom u kojoj je započela korona kriza, prema podacima županijske Turističke zajednice od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 393.415 dolazaka i 2.070.799 noćenja te je tako u usporedbi s istim razdobljem 2020. godine ostvareno 60 posto više noćenja.

Tijekom srpnja 2021. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 254.717 dolazaka, što je u usporedbi s istim periodom 2020. godine porast od 90 posto. U srpnju 2021. godine ostvareno je 1.437.483 noćenja, što čini 65 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2020. godine.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Poljske, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Bosne i Hercegovine i Češke.

dpp

Ovim putem obavještavamo sve sugrađanke i sugrađane da će parking Gradac i Ulica Don Frana Bulića biti zatvoreni/nedostupni za parkiranje vozila zbog izvođenja predstave Grižula iz programa Dubrovačkih ljetnih igara.

Parkiranje će biti onemogućeno na dane 2., 3. i 4. kolovoza u periodu od 19 do 24 sata.

Sanitat Dubrovnik