Koliko je zaposlenih cijepljeno, što će biti s onima koji se ne žele cijepiti te hoće li se potpore Vlade tom društvu znatno smanjiti ukoliko se ne procijepi 70 posto zaposlenih i hoće li smanjenje potpora utjecati na plaće zaposlenika, neka su od pitanja koja je portal Dubrovnikpress.hr postavio Upravi Libertasa, no iz njihova birokratskog odgovora malo se toga može iščitati.

Od 295 zaposlenih u Libertasu je cijepljeno ili ima dokaz o preboljenju Covida 19 oko 37 posto radnika, navode iz Libertasa, potvrđujući izjavu gradonačelnika o porazno niskoj procijepljenosti u toj gradskoj tvrtki.

Na pitanje koji su zaposlenici mahom necijepljeni, jesu li to vozači ili osobe na nekim drugim radnim mjestima, iz Libertasa odgovaraju kako je „broj djelatnika koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli Covid 19 ili im je prošao propisani rok od zaraze, prisutan u svim odjelima i službama”.

Postavljeno im je i pitanje koliki broj zaposlenika u Libertasu radi i što je s onima koji ne rade, odnosno kolike su im prosječne plaće, a odgovorili su kako su „radne obaveze ravnomjerno raspoređene tako da se unutar odjela rad organizira u turnusima, gdje je to moguće pa precizan broj varira ovisno o mogućnostima svakog odjela ili službe ponaosob”.

Na pitanje što će biti s radnicima koji se ne žele cijepiti i kako će ih motivirati da to učine iz Libertasa odgovaraju da je „teško predvidjeti kako će se razvijati situacija u odnosu na pitanje, pogotovo dok proces procjepljivanja populacije još uvijek traje”.

U svakom slučaju, vozači, ukoliko se i ne cijepe moći će i dalje prevoziti djecu jer iz Libertasa navode kako „ne postoji zakonska regulativa koja bi diskriminirala radnike kod određenog poslodavca na način da ne bi smjeli obavljati dio ili neke od svojih radnih zadataka, obzirom na cjepni status”.

Hoće li Libertas izgubiti mjesečno pola milijuna kuna potpore države zbog toga što se zaposleni ne žele cijepiti, svakako je jedno od važnijih pitanja, jer izostanak ili znatno umanjene potpora Vlade, dovelo bi u pitanje isplatu plaća u toj tvrtki, posebno u trenutku kad ni Grad ne bi bio u mogućnosti nadoknaditi tu razliku, a na što je upozorio i sam gradonačelnik Franković.

Iz Libertasa ističu kako će se „kao i do sada prijaviti za dodjelu Potpore za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je, zbog posebne okolnosti uvjetovane Corona virusom narušena gospodarska aktivnost, u skladu sa uvjetima određenima od strane tijela RH. Visina potpore biti će ostvarena u skladu sa ostvarenim uvjetima”.

Na pitanje jesu li zaista moguća nova smanjenja plaća iz Uprave Libertasa odgovoreno je kako „u ovom trenutku nije moguće odgovoriti i znati kakva će biti financijska situacija, pogotovo uzevši u obzir činjenicu kako se ranije spomenuti uvjeti ostvarivanja Potpora, mijenjaju”.

Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik su preksinoć oko 2 sata ujutro, obilazeći grad, na Lapadskoj obali u Dubrovniku po sredini kolničke trake zamijetili oštećen motocikl dubrovačkih registarskih oznaka, a malo dalje muškarca koji pokušava staviti u pogon drugi motocikl također dubrovačkih registarskih oznaka.

Identifikacijom muškarca utvrđeno je da se radi o 21-državljaninu BiH koji je u svom iskazu izjavio da je imao namjeru provozati se mopedima bez namjere da ih otuđi.

Mopedi su vraćeni vlasnicima, a osumnjičeni je zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari na štetu 47-godšnjaka i pokušaj neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari na štetu 42-godišnjaka, uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

dpp

Komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra uz violinisticu Evu Šulić nastupit će pod ravnanjem Ivana Huta u četvrtak u 21:30 sati u atriju Kneževa dvora i izvesti djela Dešpalja, Piazzolle i Šoštakoviča.

Na početku koncerta publika će čuti kompoziciju Šime Dešpalja Moba – Preludij, koral i fuga za orkestar, skladbu praizvedenu prije točno 60 godina, a napisanu za prve Muzičke večeri u sv. Donatu koje je pokrenuo skladateljev sin Pavle. Uslijedit će Četiri godišnja doba Buenos Airesa u obradi Leonida Desjatnikova, a u čast stote obljetnice rođenja velikog skladatelja Ástora Piazzolle, prilikom čega će se komornom sastavu pridružiti violinistica Eva Šulić. Na kraju programa bit će izvedena Komorna simfonija Dmitrija Šostakoviča u obradi Rudolfa Baršaja.

Dubrovački simfonijski orkestar važan je dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske i kao takav redovito nastupa u jedinstvenim ambijentima svoga grada pa je tako i tradicionalni sudionik programa Dubrovačkih ljetnih igara. S poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima interpretira djela majstora baroka, klasike i romantizma, ne samo u Dubrovniku, već i na turnejama u svijetu. Eva Šulić mlada je, ali već vrsna violinistica koja se školovala na ponajboljim glazbenim konzervatorijima, osvojila nebrojene nagrade i pohvale na prestižnim natjecanjima, nastupala te surađivala s uglednim imenima nacionalne i internacionalne klasične glazbene scene. Od 2021. godine članica je Simfonijskog orkestra HRT-a kao zamjenica koncertnog majstora, a iste godine je osvojila prvu nagradu na natjecanju Papandopulo, nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe Borisa Papandopula te prestižnu nagradu Stjepan Šulek za najbolju izvedbu skladbe za violinu. Festivalskoj publici predstavila se lani kad je nastupila kao članica nagrađivanog Trija Eusebius. Maestro Ivan Hut izvrstan je i u sviranju viole za što je osvojio brojne nagrade te nastupao diljem Europe. Od 2005. do 2010. godine bio je profesor viole, komorne glazbe i voditelj gudačkog orkestra u Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu. Od 2000. do 2009. godine bio je stalni član Splitskog komornog orkestra, gdje je, uz konstantnu prisutnost i inspiraciju maestra Pavla Dešpalja, razvio ljubav prema dirigiranju. Od prosinca 2020. dirigent je u Dubrovačkom simfonijskom orkestru te mu je ovo prvo predstavljanje na Igrama.

Ulaznice za koncert dostupne su online na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te putem servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30 sati te na lokacijama izvedbi dva sata uoči početka programa. Uz kupnju Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta.

Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

kl/dlji

U sklopu europskog projekta E-CITIJENS, Grad Dubrovnik nabavio je vrijednu opremu za potrebe civilne zaštite - set seizmičkog uređaja s video kamerom za pretrage iz ruševina te šatore na napuhivanje. Oprema je nabavljena u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa.  
 
Nakon provedenog postupka javne nabave, Grad Dubrovnik i odabrani ponuditelj, tvrtka Vatropromet d.o.o.,  potpisali su ugovor o nabavi opreme u vrijednosti od 376.750,00 kuna s uključenim PDV-om, a sredstva su u 85-postotnom iznosu osigurana iz fonda Europske Unije.
 
Prilikom primopredaje odabrani ponuditelj prezentirao je način rada nove vrijedne opreme predstavnicima civilne zaštite Grada Dubrovnika i dubrovačkih vatrogasaca. Riječ je o sustavu suvremenog bežičnog seizmičkog detektora s kamerom za traganje te tri šatora dimenzija 6 metara širine, 10 metara dužine i 3,10 metara visine te pojedinačne površine 60 kvadrata.
 
Glavni cilj projekta E-CITIJENS jest povećati sigurnost hrvatskog i talijanskog jadranskog bazena od prirodnih i ljudskih uzrokovanih katastrofa kroz poboljšanje preventivnog praćenja te hitnih mjera upravljanja, iskorištavajući karakteristike društvenih mreža i medija u svrhu značajnog povećanja sposobnosti civilne zaštite u smanjenju rizika od katastrofa.
 
Projekt E-CITIJENS osigurava civilnoj zaštiti i obalnoj straži učinkovite alate za predviđanje geofizičkih čimbenika i njihovih svojstava koji utječu na ljude, radi što bolje koordinacije hitnih intervencija i uspostavljanje što kvalitetnijih komunikacijskih kanala za pružanje komunikacije između institucija i građanstva uz korištenje informacija građana za integraciju podataka kod upravljanja u hitnim slučajevima.
 
Uz Grad Dubrovnik projektni partneri su: Regija Molise (IT), Splitsko – dalmatinska županija (HR), Regija Veneto (IT), Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (HR), EEIG EURelations (IT), Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni (IT), Općina Pescara (IT), Jadransko Jonska Euroregija (HR) i Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA (HR).
 
Ukupan proračun projekta iznosi 2.774.250,00 eura, dok proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 133.150,00 eura te je u 85-postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europske Unije. Projekt E-CITIJENS provodi se u sklopu EU programa INTERREG V-A Italija-Hrvatska, (projekti tipa Standard) u okviru programske prioritetne osi 2. – „Sigurnost i otpornost“.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što je sinoć spojen i posljednji segment Pelješkog mosta, što nipošto ne znači da su radovi na mostu gotovi, preostaje još i da se završe radovi na pristupnim cestama mostu, a gradi se tridesetak kilometara cesta na Pelješcu koje bi trebale biti gotove do proljeća te bi most mogao biti u funkciji u lipnju 2022. godine.

Završetak mosta i pristupnih cesta nije pak i završetak projekta povezivanja juga Hrvatske s maticom.

O tome je govorio i župan Nikola Dobroslavić:
- Dobivamo i brzu cestu dugu 30 kilometara, što je vrlo važno. Mi ćemo nastaviti te radove tako da ta cesta ide i kao autocesta do Dubrovnika od čvorišta Metković. To će biti iduća faza. - rekao je Dobroslavić.

- Već ovim izbjegava se prelazak preko granice i izbjegavaju se kontrole policije i carine. To će biti prošlost. Turistički izleti će se odvijati jednostavno, bez kontrola. Sve će se promijeniti za Pelješac, Neretvu, kao i za Korčulu, Mljet i Dubrovnik. - rekao je župan Dobroslavić.

- Dolina Neretve će biti približena Dubrovniku, radi zaposlenih ljudi da mogu u dnevnoj migraciji dolaziti na posao što dosad nije bilo moguće. Enormne su mogućnosti koje će otvoriti most. Za našu je županiju važan gospodarski i geostrateški projekt. - naglasio je župan Nikola Dobroslavić.

dm

Dok projekt izgradnje kanalizacijskog sustava u Mokošici dio medija pokušava prikazati kao devastaciju pomorskog dobra, gradonačelnik Mato Franković uvjerava kako na području Mokošice uz obalni dio nema nikakve devastacije. Štoviše, ističe Franković, projekt uređenja obalnog dijela Rijeke dubrovačke je projekt od strateškog interesa Vlade.

- Vodovod u Mokošici izvodi radove na području na kojem nije bilo kanalizacijske mreže i rekonstruira vodovodnu mrežu. Vodovod ničim nije devastirao ni okoliš ni obalu. Važno je reći da je Vodovod tražio suglasnost Županijske lučke uprave da se osigura obalni zid od urušavanja kako ne bi ugrozio postojeću infrastrukturu. - rekao je gradonačelnik Franković, istaknuvši kako uređenje obalnog pojasa u Rijeci dubrovačkoj tek slijedi.

- Treba reći i kako je ovo tek prvi dio projekta koji se provodi na području Mokošice na obalnom pojasu, a nastavak na taj projekt je proširenje obale uz Rijeku dubrovačku, uređenje i sanacija rive. Tim se projektom riva proširuje za šest metara u more i oblaže kamenom. To je strateški projekt Vlade. Sadašnji obalni pojas neće postojati jer će se proširiti i bit će to slično rivi kod Samostana u Rožatu. Ne radi se o devastaciji već prostoru na kojem, ako ste ikad dole bili, mogli ste gledati gdje fekalije iz septičke jame iz obiteljske kuće izlaze u rijeku. Svatko tko je bio dolje je to vidio. Nema devastacije, radi se o zaštiti Rijeke dubrovačke i podizanju kvalitete standarda sugrađana koji nam tom području žive. Dakle, ovo je prva faza projekta, a u drugoj širimo i uređujemo rivu i rješavamo pitanje komunalnih vezova. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

U suradnji s Pulskim filmskim festivalom i Kinematografima Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre održale su tradicionalnu besplatnu projekciju pobjedničkog domaćeg filma PFF-a, drame „Plavi cvijet“ redatelja Zrinka Ogreste, sinoć, 28. srpnja u ljetnom kinu Jadran.

„Plavi cvijet“ u produkciji Interfilma, drama je koja donosi priču o Mirjani, sredovječnoj službenici zagrebačke tvornice konca. Film je to o ženi, majci i kćeri koji budi emotivne asocijacije i potiče gledatelja da dobro promotri samog sebe. Osim Velike zlatne arene za najbolji hrvatski film, na 68. Pulskom filmskom festivalu Zlatna arena za režiju pripala je Zrinku Ogresti, a Vanja Ćirić koja utjelovljuje Mirjanu nagrađena je Zlatnom arenom za najbolju glavnu žensku ulogu.

– U vremenu kad nas opsjedaju s brojnim globalnim sadržajima i globalnim problemima, učinilo mi se da bi se trebalo vratiti ili usmjeriti prema nekim izvornim temama, prema nečemu što svakog od nas pojedinačno čini osobom. Vratiti se ishodišnim temama majke, ljubavi, obitelji, sadržajima od kojih nas, čini mi se, žele pomaknuti u ovom trenutku ili barem prema mom mišljenju, reći da su neki drugi problemi važniji, a nisam siguran da je to baš točno – kazao je redatelj filma Zrinko Ogresta obrativši se sinoć festivalskoj publici u kinu Jadran uoči projekcije.

Fotografiju filma potpisuje Branko Linta, dok scenarij uz redatelja potpisuje Ivor Martinić. Uz Vanju Ćirić glume Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica te Alen Liverić. Producent je Ivan Maloča iz Interfilma, a koproducent Lazar Ristovski iz Zillion filma Beograd.

kl/dlji

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 33 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 15 osoba muškog spola i 18 osoba ženskog spola: 13 iz Dubrovnika, sedam iz Metkovića, pet iz Korčule, četiri iz Župe dubrovačke, tri iz Ploča i jednoj iz Slivnog. Izliječeno je 13 osoba: četiri iz Dubrovnika, dvije iz Opuzena, po jedna iz Konavala, Lumbarde, Korčule i Metkovića te tri osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije. U posljednja 24 sata obrađena su 734 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 97 575 uzoraka. - izvješće je Stožera civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije u četvrtak.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je devet osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji su 562 osobe, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 907 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Netom što su uoči kampanje započeli, zaustavljeni su radovi na rekonstrukciji Lapadske obale. No, radovi ne stoje zbog odluke Upravnog suda u Splitu. Zaustavila ih je cijena čelika koja je u međuvremenu znatno porasla pa se tražilo novo rješenje za pilote, odnosno tehniku njihove izgradnje, kazao je gradonačelnik Mato Franković te nastavak radova na Lapdskoj obali najavio nakon Velike Gospe.

- Grad ima pravomoćnu građevinsku dozvolu, valjanu i legitimnu, ali problemi su problemi na lapadskoj obali išli u dva smjera. Prvi je odluka Upravnog suda u Splitu da se donese privremena zabrana izvođenja radova na trećoj i četvrtoj fazi rekonstrukcije jer taj sud razmatra jesu li Pašalić i njegova tvrtka trebali biti stranka u postupku. Mi smo se na rješenje suda žalili i resorno Ministarstvo kaže da Pašalić nije stranka u postupku jer se radi o koncesionaru, a ne vlasništvu nad pomorskim dobrom, a vlasnik je država koja je dala suglasnost na projekt rekonstrukcije Lapadske obale. Mi smo tražili i nadzor nad radom tog suda i suca koji je donio jednu takvu neuobičajenu odluku.- rekao je Franković.

No, radovi na Lapadskoj obali ne stoje samo zbog privremene sudske zabrane već i zbog cijene čelika koja je u međuvremenu naglo porasla.

- Na tržištu se pojavio nesrazmjer cijena materijala u odnosu na vrijednost projekta. Cijene čelika su porasla pet puta u odnosu na ponudu koju je izvođač radova ponudio i mi smo dobili prije 10 dana dopis u kojem HGK upozorava na moguće probleme u nadolazećem razdoblju, posebno po pitanju projekata financiranih europskim sredstvima. Razmatrali smo mogućnost korekcije promjene metode gradnje i lakših tehničkih rješenja pa smo dogovorili promjenu tehnike gradnje pilota, odnosno da ne idemo s rješenjem koje zahtjeva ugradnju čelika. Tražili smo stručno mišljenje nadzora i projektanta, išli smo i prema središnjoj Agenciji za financiranje i ugovaranje projekata i i Agencija je prihvatila izmjenu tehnologije pa će izrada prvih pilota započeti već nakon Velike Gospe. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Tijekom posljednja dva dana, odnosno 27. i 28. srpnja na području Dubrovačko-neretvanske županije evidentirano je čak pet požara.

Radi se o požaru u Lovištu u čijem gašenju je sudjelovao 41 vatrogasac i kanader, a u kojem je opožareno oko pet hektara borove šume i niskog raslinja. Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo zbog odlaganja žara i pepela iz obližnjeg ugostiteljskog objekta.

Drugi požar se dogodio poviše mjesta Gornji Brgat kojeg je gasio također 41 pripadnik vatrogasnih službi, a u kojem je opožarena manja površina borove šume i niskog raslinja. Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo tijekom izvođenja građevinskih radova uslijed iskrenja koje je nastalo kidanjem metala brusilicom.

Treći požar se dogodio u ugostiteljskom objektu na području Dubrovnika, a do njega je došlo zbog kvara na električnoj instalaciji.

Četvrti požar se dogodio u Konavlima spaljivanjem osinjaka u prtljažniku starog automobila kada je opožareno i 6 tisuća kvadrata okolnog raslinja.

Posljednji požar se dogodio jučer u mjestu Komarna, a do požara je došlo uslijed rezanja čeličnih elemenata na obližnjem gradilištu.

„Četiri o pet navedenih požara su nastala nehajnom ljudskom radnjom dok je peti požar tehničke naravi. Obzirom da bilježimo duži period sparnog i suhog vremena i samim tim veću opasnost od požara pozivamo građane na poseban oprez.” - navode iz PU dubrovačko - neretvanske.

dpp

Podizanjem posljednjeg 165. segmenta čelične konstrukcije Pelješki most je sinoć spojen. Ukupna duljina mosta između upornjaka iznosi 2.404 metara, a s dijelovima gdje su upornjaci 2.440 metara. Najveća visina od razine mora do mosta je 55 metara te je za velike brodove omogućen plovidbeni koridor u širini od 200 metara.

Glavni projektant Pelješkog mosta je Slovenac Marjan Pipenbaher, a most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation koji je s poslom započeo koncem srpnja 2018. godine te je uspio dovršiti ovaj dio radova u dogovorenom roku. Vrijednost radova koji su izveli Kinezi je nešto više od dvije milijarde kuna bez PDV -a. Naravno, preostaje još radova na samom mostu na kojem će npr. biti i ograda viša od tri metra kako bi se onemogućili udari bure, a koji će biti gotovi u sljedećih nekoliko mjeseci, kao i završetak radova na pristupnim cestama koje grade Strabag i Avax te bi most za promet trebao biti otvoren u lipnju sljedeće godine.

Na podizanju i početku zavarivanja koje će potrajati još tijekom jutra, kojim će biti okončano spajanje posljednjeg čeličnog segmenta dugog 18 metara i teškog 220 tona, bio je i premijer Andrej Plenković koji je ustvrdio kako je Hrvatska ispunila sve što je dogovoreno s BiH, odnosno da bi, kazao je Plenković „ispod mosta mogao proći i Titanic”.

- Prolazak brodova ispod mosta do Neuma je neupitan. - rekao je premijer i u kontekstu odnosa s BiH dodao da je ovo „most koji povezuje, a ne most koji dijeli”.

- Ovo je velik događaj koji smo uspjeli ostvariti uz pomoć Europe i Kine. Ovime realiziramo strateški nacionalni interes. Ovo je najbolji dokaz kako članstvo u EU pomaže Hrvatskoj u realizaciji. - rekao je predsjednik Vlade s obzirom da je 85 posto sredstava osigurano iz EU fondova.

- Kako vrijeme prolazi, ovaj most će biti zajedničko dobro, ali isto tako i most koji povezuje, ovo nije most koji dijeli. Trebamo ga zajednički osjećati i mi i BiH. Ovo je fizičko spajanje koje je ogroman događaj. Mnogi su doprinijeli, Vlade, zastupnici, stručnjaci, akteri. Došli smo u fazu da ga finalizira naša Vlada, ali ovo je zajednički hrvatski projekt. Ovdje je svatko nešto dao, mi smo to realizirali u trenutku kada smo bili najjači. Svi su pokušavali, ali smo mi došli u fazu kada su se stvari posložile. Ovaj most je tri mjeseca prije roka spojen unatoč pandemiji. - rekao je Plenković kazavši kako je Pelješki most „svehrvatski i svegeneracijski projekt”.

- Tako ga trebamo doživljavati, biti svi zajedno ponosni na njega. Daje ogroman impuls suradnji Hrvatske i Bosne i Hercegovine, važan je Hrvatima u BiH. - istaknuo je premijer.

- Ovaj projekt kreira neraskidivu vezu i između Hrvatske i Kine, a sve se ovo događa zahvaljujući EU. Kad će biti otvaranje, pozvat ćemo sve naše prijatelje i iz EU-a i iz Kine. Ovo je veliki dan za hrvatski narod. - rekao je Plenković, dodavši da će na svečanom otvorenju sigurno biti i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Zahvalio je županu Dobroslaviću, zastupniku Branku Bačiću, potpredsjednici Europske komisije Dubravki Šuici, dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću koji su, kako je kazao premijer, „sustavno zagovarali da se sagradi Pelješki most jer su, s pozicije juga, znali što to strateški znači”.

- Most je tu, most se sagradio, most će ostati. - zaključio je predsjednik hrvatske Vlade Plenković.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ranije je najavio kako se cestarina neće naplaćivati.

- Neće biti naplate cestarine i mostarine nikada. To je bio uvjet kod europskog financiranja. Hrvatske ceste će upravljati mostom, održavati ga i nikakvih problema oko toga neće biti. - rekao je Butković.

- Bilo je objektivnih razloga zašto most nije izgrađen do sada, znamo da je 2009. došla velika financijska kriza. Europski fondovi su nam omogućili da gradimo velike infrastrukturne projekte, jedan od njih je i Pelješki most, a 85 posto su bespovratna sredstva. Nije to samo most, to je 30 kilometara pristupnih cesta. Nakon današnjeg svečanog obilježavanja spajanja hrvatskog teritorija radovi će se nastaviti dalje. Ići će se na dovršetak mosta i pristupnih cesta, a iduće godine prije turističke sezone ćemo ga otvoriti i pustiti u promet. - kazao je Butković.

Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grad Dubrovnik, jednoglasno je usvojen je utorak na sjednici Gradskog vijeća.
 
Usvajanjem dodatka kolektivnom ugovoru osiguran je prvi preduvjet da se primanja zaposlenih u dubrovačkim predškolskim ustanovama povećaju za 10 posto u razdoblju od 1. kolovoza 2021. do 1. kolovoza 2022. godine, za što je potrebno osigurati sredstva u Proračunu Grada Dubrovnika. 
 
Naime, kako je uvodno obrazložio gradonačelnik Mato Franković, kolektivni ugovor za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grada Dubrovnik donesen 2016. godine propisuje da će se u slučaju povećanja ili smanjenja osnovice za korisnike proračuna zaposlene u upravim tijelima Grada Dubrovnika istovremeno povećati odnosno smanjiti osnovica i za zaposlene u dječjim vrtićima.
 
Posljedično, odluka kojom su svim službenicima Grada Dubrovnika, uključujući i ustanove u vlasništvu Grada, od 1. travnja 2020. godine plaće smanjene za 10 posto, dovela je i do smanjena plaća u predškolskom odgoju i obrazovanju.
 
Gradonačelnik je istaknuo kako su primanja u dubrovačkim dječjim vrtićima niža nego u upravnim tijelima i ustanovama u vlasništvu Grada te kako ovaj dodatak kolektivnog ugovora predviđa povećanje osnovica za obračun plaća zaposlenih u dječjim vrtićima na području Grada Dubrovnika u prethodno navedenom jednogodišnjem razdioblju, a u cilju vraćanja visine primanja na razinu koja je vrijedila prije posljednjeg smanjena plaća.
 
Dodatak kolektivnom ugovoru doprinijet će uspješnom poslovanju ustanova te održivosti radnih mjesta u dubrovačkim dječjim vrtićima.

dpp