„Prometno povezivanje i ulaganja u lučku infrastrukturu i dalje su prioriteti Dubrovačko - neretvanske županije, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete života naših sugrađana. Sukladno tome, Županija zajedno sa svojim lučkim upravama i u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture razvija projekte lučke infrastrukture.” - piše u priopćenju Županije dubrovačko – neretvanske o projektima ulaganja u lučku infrastrukturu.

Iz Županije tako navode kako je u samoj završnici projekt obnove lukobrana Puntin u gradu Korčuli, vrijedan 10,5 milijuna kuna. Radove je obišao zamjenik župana Joško Cebalo u pratnji ravnatelja ŽLU Korčula Ante Tvrdeića. Projekt, koji je u iznosu od 85 posto sufinancirala Europska unija, a 15 posto Republika Hrvatska, bit će završen i prije roka.

Pri samom kraju su i radovi na rekonstrukciji rive u Donjem Čelu na Kalamoti vrijedni 30 milijuna kuna koji su također financirani europskim i državnim sredstvima. Produljenje rive na 60 te njeno proširenje na 11 metara teče sukladno dinamičkom planu, a završetak radova planiran je u prvoj polovici listopada.

U listopadu se očekuje i završetak rekonstrukcije luke u Trpnju na Pelješcu vrijedne gotovo 16 milijuna kuna.

Trenutačno najveći projekt u fazi izvođenja radova je izgradnja pomorsko - putničkog terminala u Veloj Luci. Za terminal je osigurano sufinanciranje europskim sredstvima u iznosu od gotovo 79 milijuna kuna, a predviđeni rok izgradnje je 18 mjeseci. Trenutačno je u tijeku izvođenje armirano - betonskih pilota, a terminal će, po završetku, moći prihvatiti brodove duge i do 150 metara.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dodijelio je danas u Velikoj vijećnici 48 ugovora o subvencioniranju tradicijskih obrta na području Dubrovnika. Uz gradonačelnika Frankovića, prijemu obrtnika nazočili su i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, Marko Miljanić.
 
Subvencije su odobrene tradicijskim deficitarnim obiteljskim obrtima odnosno uslužnim obrtima i obrtima u proizvodnji. Sveukupni iznos potpore za dubrovačke obrtnike u 2021. godine iznosi milijun i 152 tisuće kuna, a mjesečni neto iznos od dvije tisuće kuna obrtnicima će se isplaćivati tijekom cijele godine.
 
Na Natječaj za dodjelu potpora koji provodi Upravni odjel za  turizam, gospodarstvo i more  prijavilo  49 potencijalnih obrtnika, od čega je 48  obrtnika u potpunosti ispunilo uvjete iz Natječaja i kriterije iz Pravilnika za održavanje i razvoj tradicijskih obrta.
 
U odnosu na 2020. godinu, kada su ukupno sklopljena 42 ugovora, ove godine potpore su odobrene za šest novih obrta, a radi se o jednom krojaču za muškarce, jednom restauratoru, po jednom obrtu za obradu drva, odnosno obradu stakla i keramike te dvama obrtima za izradu unikatnog nakita.
 
Prigodom uručenja ugovora gradonačelnik Franković zahvalio je obrtnicima na sjajnoj suradnji svih ovih godina kazavši pritom kako oni predstavljaju istinski identitet i posebnu vrijednost Grada. -
- Činjenica je da obrtnici predstavljaju svojevrsnu dušu našeg Grada. Njihov rad i kvaliteta proizvoda i usluga zasigurno doprinose promociji Dubrovnika i obrtničke djelatnosti. Obrtništvo je važno, ono predstavlja našu tradiciju i po tome kao i u mnogim drugim segmentima smo uistinu jedinstveni. - istaknuo je gradonačelnik, nadodavši kako će se potpora Grada Dubrovnika prema obrtnicima zasigurno nastaviti i u budućnosti.
 
Potpore za razvoj i održavanje tradicijskih dubrovačkih obrta dodjeljuje već pune  dvadeset i dvije godine, a iste se, između ostalih, dodjeljuju obrtima za izradu izvornih suvenira i autohtonih proizvoda, obrtima za obradu kamena, krojačkim obrtima, obrtima za izradu klobuka, veziva i pletiva, obrtima za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, frizerima, urarima, zlatarima, postolarima, restauratorima te obrtima za  obradu željeza  i  metala, odnosno izradu ključeva i brava. Tako je od razdoblja 2000. do 2021. godine Grad Dubrovnik dodijelio subvencije više od stotinu obrtnika u  sveukupnom  iznosu  od  11.663.000 kuna.
 
Od 2018. godine subvencije za obrtnike u mjesečnom neto iznosu od dvije tisuće kuna isplaćuju se tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa.

dpp

U jučerašnjoj prometnoj nesreći koja se nešto prije pet sati dogodila na državnoj cesti D-8 u Dolima, dvije su osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene.

Do prometne nesreće je došlo kada je 36 -godišnji državljanin Kosova, upravljajući osobnim vozilom švicarskih nacionalnih oznaka, zaspao u vožnji zbog čega je izgubio nadzor nad vozilom s kojim je udario u zaštitnu ogradu i potom sletio u jarak na dubinu od dva metra.

Teže ozljede zadobila su djeca, dok su vozač i supruga mu lakše ozlijeđeni.

dpp

Dramska uspješnica 71. Igara, Držićev „Grižula“ u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, igrat će i ovog festivalskog ljeta u parku Gradac, a na rasporedu je u ponedjeljak, utorak i srijedu, 2., 3. i 4. kolovoza u 21:30 sati.

Komedija „Grižula“ Marina Držića s igrom zaljubljenih parova koji se traže u začaranom krugu, nalik onoj iz Shakespeareova „Sna ljetne noći“, dijelom pripada pastoralnoj tradiciji. Držićeva moralna pouka i opomena publici je da kad obični ljudi prijeđu granice koje su im kao ljudima određene i dođu u dodir s nadnaravnim vilinskim svijetom, oni postaju komične žrtve nemira i nesporazuma. No ta vječita ljudska potraga za ljubavlju u čitanju Saše Božića i Petre Hrašćanec dijelom je studija lokalnog mentaliteta te su kroz nju protkani motivi dubrovačkih narodnih napjeva, pjesama i plesova.

Festivalski dramski ansambl čine maestralni Ozren Grabarić kao Grižula, Nataša Dangubić kao Omakala, Kristijan Petelin i Leon Dubroja kao vlasi Radoje i Dragić, Anica Kontić i Iva Jerković kao vlahinjice Gruba i Miona, Branimir Vidić – Flika kao Staniša te Perica Martinović kao Vukosava. Boris Barukčić u ulozi je Kupida i Plakira, a vile su Lucija Alfier, Viktorija Bubalo, Danijela Evđenić, Lana Meniga i Dea Presečki. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Zdravka Ivandija-Kirigin, autor glazbe je Nenad Sinkauz, svjetlo je oblikovao Martin Šatović, a asistentica kostimografije je Ana Mikulić. Jezični savjetnik za dubrovački govor glumcima je bio Maro Martinović.

Premijera „Grižule“ održana je 20. kolovoza prošle godine na 71. Dubrovačkim ljetnim igrama u sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa. Nataši Dangubić uloga Omakale donijela je nominaciju za Nagradu Studio u kategoriji najbolje ženske uloge, a Anici Kontić uloga Grube donijela je nominacije za prestižnu nagradu Zlatni Studio u kategoriji Novo lice te za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Ulaznice su dostupne online na mrežnim stranicama festivala www.dubrovnik-festival.hr te putem servisa www.ulaznice.hr, ali i na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena svakim danom od 9:00 do 21:30 sati te na lokacijama izvedbi dva sata uoči početka programa. Uz kupnju Mastercard® i Maestro® karticama ostvaruje se 10% popusta.

Programi 72. Dubrovačkih ljetnih igra nositelji su certifikata sigurna okupljanja kojim se potvrđuje da će događanje biti organizirano sukladno važećim odlukama i preporukama nacionalnog i lokalnog stožera Civilne zaštite te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije na kojima prisutne osobe nisu dužne predočiti EU digitalne COVID potvrde, što podrazumijeva održavanje fizičke distance od jednog sjedećeg mjesta uz obvezno nošenje maski.

kl/dlji

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima nazočio je svečanom činu spajanja Pelješkog mosta. Turističkim autobusima i osobnim vozilima (8+1) do kraja godine za 30 je posto smanjena visina naknade za svako pojedinačno zaustavljanje i parkiranje u zoni posebnog prometnog režima. Grad i ove godine sufinancira nabavu udžbenika za srednjoškolce.

PELJEŠKIM MOSTOM DUBROVNIK JE SPOJEN S HRVATSKOM

Ugradnjom posljednjeg, 165 segmenta konstrukcije 28. srpnja nije samo spojen Pelješki, spojena su i dva dijela hrvatskog teritorija. Svečanom činu spajanja Pelješkog mosta nazočio je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima.

- Pelješki most je milenijski projekt kojem svjedoči naša generacija, a generacije Dubrovčana su ovo čekale. Jedino građani krajnjeg juga Hrvatske znaju koliko je ovo za njih veliko. Nakon 303 godine jug se spaja s maticom zemljom, a mi stanovnici ovog krajička Hrvatske prestat ćemo biti građani drugog reda koji u koloni na graničnom prijelazu čekaju na tranzitni prolaz iz jednog dijela u drugi dio svoje zemlje. Ponosan sam na činjenicu što je Vlada završila ovaj visokovrijedan projekt financiran EU fondovima, a vjerujem da će se njegova važnost itekako u budućnosti pokazati, prije svega u smislu podizanja kvalitete života svih naših sugrađana, ali i omogućavanju brojnim gostima da dođu svojim automobilima, ne samo u naš grad nego i na Korčulu, Pelješac, Konavle, Župu dubrovačku.- rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Uz prisustvo brojnih uzvanika, na svečanosti je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je kazao kako ovaj most spaja i Europsku uniju.

- Imam neopisivo zadovoljstvo kazati da je Hrvatska spojena. Ovaj je projekt bio san mnogih u proteklih skoro 30 godina. Vjerojatno su mnogi o njemu sanjali i ranije i mi smo večeras ostvarili cilj koji rješava problem star 300 godina i to je jedno fascinantno strateško postignuće hrvatskoga naroda i hrvatske države. Ono što se dogodilo večeras po mom dubokom uvjerenju najbolje opisuje tezu o modernom suverenizmu, tezu koja definira kako realizirati strateške nacionalne interese, kako ostvariti ono što je godinama bio cilj hrvatske države i hrvatskoga naroda, a to činiti uz osnaženu, oplemenjenu i puno utjecajniju poziciju Hrvatske u međunarodnoj zajednici i to kao članice Europske unije. - kazao je premijer Plenković.

Prva vozila preko mosta trebala bi proći na proljeće naredne godine, a kompletan projekt mosta s pristupnim cestama završit će se do lipnja 2022. Tako je nakon 30 godina iščekivanja od osamostaljenja Hrvatske konačno spojen hrvatski sjever i jug, a san stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije postao je stvarnost.

Pelješki most premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu te cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Hrvatske, prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.

Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2 404 metara sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera. Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga gline i mulja cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno.

Godine 2015. iz fondova Europske unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85 posto troškova gradnje mosta čija je ukupna vrijednost 420 milijuna eura. Natječaj je raspisan 2017., a 2018. radovi su povjereni kineskoj tvrtki China Road and Bridge Corporation s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.

ZA 30 POSTO SMANJENE NAKNADE ZA ZAUSTAVLJANJE TURISTIČKIH AUTOBUSA NA PILAMA

Prema novoj Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, smanjuje se visina naknade za svako pojedinačno zaustavljanje i parkiranje, kao i cijena vinjete i to za 30 posto.

Tako će se umjesto dosadašnjih 200 kuna za osobne automobile (8+1) plaćati 140 kuna, umjesto 400 kuna za srednje autobuse od 9 do 30 mjesta plaćat će se 280 kuna, a za veliki autobus preko 30 mjesta umjesto 800 plaćat će se 560 kuna.

Cijena jedne vinjete sada iznosi 11.900 kuna umjesto ranijih 17.000 kuna, a korisnik prava na vinjetu može ih kupiti minimalno pet, dok je po ranijoj Odluci minimalan kupljeni broj vinjeta bio 10.

- Ovdje se radi o usklađenju vrijednosti, odnosno smanjenju cijene zaustavljanja na Pilama. Grad je već mnogo pomogao gospodarstvenicima tijekom pandemije, a na ovaj način pomažemo i autobuserima, da se održe i zadrže svoje poslovanje. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Izmjene Odluke usvojene su na 2. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Nove cijene vrijede do 30. studenog 2021. dok bi krajem godine vijećnici trebali raspravljati o potpuno novoj odluci.

- Nacrt je već pripremljen i prezentirat ćemo ga gradskim vijećnicima u studenom ili prosincu, nakon usvajanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer se dosta toga veže za taj Zakon. Pile su vrijedan resurs koji moramo poštovati i čuvati, ali moramo biti svjesni da se radi i o jednom dodatnom financijskom resursu za grad i građane'.- kazao je također gradonačelnik Franković.

OSIGURAN PREDUVJET ZA POVEĆANJE PLAĆA DJELATNICIMA DJEČJIH VRTIĆA

Usvajanjem dodatka kolektivnom ugovoru osiguran je prvi preduvjet da se primanja zaposlenih u dubrovačkim predškolskim ustanovama povećaju za 10 posto i to od 1. kolovoza 2021. do 1. kolovoza 2022. godine, za što je potrebno osigurati sredstva u Proračunu Grada Dubrovnika.

Inače, kolektivni ugovor za djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja za Grad Dubrovnik donesen 2016. godine, propisuje da će se u slučaju povećanja ili smanjenja osnovice za korisnike proračuna zaposlene u upravim tijelima Grada Dubrovnika istovremeno povećati, odnosno smanjiti osnovica i za zaposlene u dječjim vrtićima.

Odluka kojom su svim službenicima Grada Dubrovnika, uključujući i ustanove u vlasništvu Grada, od 1. travnja 2020. godine plaće smanjene za 10 posto, dovela je i do smanjena plaća u predškolskom odgoju i obrazovanju.

Gradonačelnik je istaknuo kako su primanja u dubrovačkim dječjim vrtićima niža nego u upravnim tijelima i ustanovama u vlasništvu Grada te kako ovaj dodatak kolektivnog ugovora predviđa povećanje osnovica za obračun plaća zaposlenih u dječjim vrtićima na području Grada Dubrovnika u prethodno navedenom jednogodišnjem razdoblju, a u cilju vraćanja visine primanja na razinu koja je vrijedila prije posljednjeg smanjena plaća.

Dodatak kolektivnom ugovoru doprinijet će uspješnom poslovanju ustanova te održivosti radnih mjesta u dubrovačkim dječjim vrtićima.

GRAD DUBROVNIK I OVE GODINE SUFINANCIRA UDŽBENIKE ZA SREDNJOŠKOLCE

Grad Dubrovnik će i četvrtu godinu zaredom sufinancirati nabavu udžbenika srednjoškolcima. Zahtjevi za sufinanciranje nabave udžbenika za školsku godinu 2021/22. mogu se podnijeti Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo do 31. listopada 2021.

Sukladno odredbama Pravilnika o sufinanciranju nabave udžbenika učenicama i učenicima srednjih škola pravo na sufinanciranje mogu ostvariti učenice i učenici čija oba roditelja, skrbnik odnosno skrbnici ili jedan roditelj, ukoliko se radi o jednoroditeljskoj obitelji, imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

Nabava udžbenika sufinancira se u iznosu do 1.000,00 kuna uz predočenje originalnog računa za kupnju školskih udžbenika te dokumentacije navedene u zahtjevu za ostvarivanje prava na sufinanciranje udžbenika.

Grad Dubrovnik među rijetkim je gradovima u Hrvatskoj koji je uveo program sufinanciranja udžbenika za srednje škole, čiji su osnivači županije, a kojim gradska uprava potpomaže kućni budžet roditelja srednjoškolaca sa svog područja.

Nadležni Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, podsjetimo, prošle godine zaprimio je rekordan broj zahtjeva, pa su ovu mjeru Grada Dubrovnika u 2020. godini iskoristila 853 dubrovačka učenika. Usporedbe radi, za sufinanciranje udžbenika u 2019. godini podneseno je 750, dok je u 2018. podneseno 595 zahtjeva.

CNN-ov RICJARD QUEST: DUBROVNIK JE, NEMA SUMNJE, DIO NAŠEG ČUDESNOG SVIJETA

Svjetski poznati novinar Richard Quest u svojoj je emisiji Quest's World of Wonder na CNN Travel kanalu i koja donosi priče o najljepšim dijelovima svijeta, ispričao priču o Dubrovniku pozivajući gledatelje da dođu i sami se uvjere koliko je dragocjen.

Kroz polusatnu emisiju predstavio je povijesne zanimljivosti poput karantene u Lazaretima, prvih ''bezkontaktnih'' plaćanja u ljekarni Male braće, zaplesao je Linđo, osvrnuo se na strašna stradanja i Domovinski rat, učio jedriti, razgovarao s ljudima koji u gradu žive i rade i koji su kroz svoje priče na najbolji mogući način pokazali povezanost s Gradom, tradicijom, morem, slobodom.

Dubrovnik je prikazao kroz priču s ljudima, kao turističku destinaciju, dijelom i filmsku kulisu, ali prvenstveno kao blago čovječanstva. Riječima ''Dubrovnik je, nema sumnje, dio našeg čudesnog svijeta'', završio je priču o Gradu Richard Quest i priskrbio nam najbolju moguću reklamu pred milijunskim gledateljstvom CNN-a u cijelom svijetu.

Emisija je snimana u lipnju, kada je iz Dubrovnika uživo emitirana i CNN-ova izuzetno gledana emisija Quest Means Bussiness, u kojoj je gostovao i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, pozvavši tom prigodom gledatelje na odmor u Dubrovnik.

U sklopu europskog projekta E-CITIJENS, Grad Dubrovnik nabavio je vrijednu opremu za potrebe civilne zaštite - set seizmičkog uređaja s video kamerom za pretrage iz ruševina te šatore na napuhivanje. Oprema je nabavljena u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa.  

OSIGURANA OPREMA ZA CIVILNU ZAŠTITU

Nakon provedenog postupka javne nabave, Grad Dubrovnik i odabrani ponuditelj, tvrtka Vatropromet d.o.o.,  potpisali su ugovor o nabavi opreme u vrijednosti od 376.750,00 kuna s uključenim PDV-om, a sredstva su u 85-postotnom iznosu osigurana iz fonda Europske Unije.
 
Prilikom primopredaje odabrani ponuditelj prezentirao je način rada nove vrijedne opreme predstavnicima civilne zaštite Grada Dubrovnika i dubrovačkih vatrogasaca. Riječ je o sustavu suvremenog bežičnog seizmičkog detektora s kamerom za traganje te tri šatora dimenzija 6 metara širine, 10 metara dužine i 3,10 metara visine te pojedinačne površine 60 kvadrata.
 
Glavni cilj projekta E-CITIJENS jest povećati sigurnost hrvatskog i talijanskog jadranskog bazena od prirodnih i ljudskih uzrokovanih katastrofa kroz poboljšanje preventivnog praćenja te hitnih mjera upravljanja, iskorištavajući karakteristike društvenih mreža i medija u svrhu značajnog povećanja sposobnosti civilne zaštite u smanjenju rizika od katastrofa.

 
Projekt E-CITIJENS osigurava civilnoj zaštiti i obalnoj straži učinkovite alate za predviđanje geofizičkih čimbenika i njihovih svojstava koji utječu na ljude, radi što bolje koordinacije hitnih intervencija i uspostavljanje što kvalitetnijih komunikacijskih kanala za pružanje komunikacije između institucija i građanstva uz korištenje informacija građana za integraciju podataka kod upravljanja u hitnim slučajevima.
 
Uz Grad Dubrovnik projektni partneri su: Regija Molise (IT), Splitsko – dalmatinska županija (HR), Regija Veneto (IT), Sveučilište u Splitu – Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (HR), EEIG EURelations (IT), Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni (IT), Općina Pescara (IT), Jadransko Jonska Euroregija (HR) i Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA (HR).
 
Ukupan proračun projekta iznosi 2.774.250,00 eura, dok proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 133.150,00 eura te je u 85-postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europske Unije. Projekt E-CITIJENS provodi se u sklopu EU programa INTERREG V-A Italija-Hrvatska, (projekti tipa Standard) u okviru programske prioritetne osi 2. – „Sigurnost i otpornost“.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Predstava „Pod istim krovom“ nastala u sklopu EU projekta „Port of Dreamers“, u režiji Ivane Janošev i koprodukciji udruge Kulturanova i manjinskog mađarskog Novosadskog pozorišta izvedena je sinoć u Lazaretima u sklopu dramskog programa 72. Igara. Predstava je na programu još večeras, 30. srpnja u 21:30 sati, a ulaznice su rasprodane.

Predstava „Pod istim krovom“ adaptacija je istoimene knjige H. Sußebacha i A. Baitara, koja je zapravo dnevnik mladog Sirijca Amira i Nijemca Henninga koji Amira prima u svoju kuću i on postaje dio njihove obitelji, a Henning i Nicole postaju njegovi njemački mama i tata. Njih troje, pod tim jednim krovom provode, kako Nicole u jednom trenutku kaže, eksperiment Amirove integracije u njemačko društvo. Od trenutka kada Amir kroči u njihovu kuću do trenutka kada ju poslije šest mjeseci napušta i odlazi na fakultet, oni se svakog trenutka svog suživota trude da nadvladaju predrasude koje imaju jedni prema drugima.

Redateljica Ivana Janošev istaknula je kako knjigu zapravo nije bilo teško adaptirati budući se ona svela na pojedinačan doživljaj, na priče ljudi koji su stvarni. Kroz njihove sudbine sagledan je problem migrantske krize umjesto kroz široko dnevno političko shvaćanje.

– Kada sam pročitala knjigu „Pod istim krovom“ vidjela sam da ona objedinjuje sve ono što hoćemo reći, jer je kroz likove dvoje Nijemaca, Nicole i Henninga, prošao sav materijal koji smo prethodno pogledali, budući su i oni pratili vijesti, čitali članke, vidjeli potresne snimke. Njihov odgovor na sve to jest da su pustili jednog od milion stranaca u svoju kuću. Pitali su se što je politička osviještenost i došli do odgovora da je politička osviještenost upravo to da vidiš što se događa oko tebe. – zaključila je Janošev.

Redateljica Ivana Janošev zajedno s Aleksandrom Mrđen potpisuje i dramaturgiju, a u predstavi igraju Uroš Mladenović, Jelena Galović i Daniel Huszta, scenografi i kostimografi su Attila Antal i Višnja Žugić, skladatelj je Jovan Živanović, a producent Milan Vračar. Predstava je svoju premijeru imala u veljači ove godine u Novosadskom pozorištu. Projekt Port of Dreamers unutar kojeg je nastala predstava, sufinanciran je sredstvima Europske unije iz programa Kreativna Europa potprogram kultura, a bavi se stogodišnjom poviješću migracija na europskom kontinentu.

kl/dlji

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 18 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Radi se o osam osoba muškog spola i deset osoba ženskog spola: osam iz Dubrovnika, šest iz Metkovića, tri iz Smokvice te jednoj iz Korčule. Izliječene su 24 osobe: sedam iz Dubrovnika, pet iz Metkovića, četiri iz Opuzena, jedna iz Korčule, Konavala i Župe dubrovačke te pet osoba koje nemaju prebivalište na području naše županije. U posljednja 24 sata obrađena su 992 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 99 344 uzorka. - priopćenje je Stožera civilne zaštite DNŽ u subotu.

Uz novih 18 slučajeva i 24 oporavljene osobe broj aktivnih slučajeva koronavirusa u Županiji dubrovačko – neretvanskoj tako je trenutno 182, a od toga je 59 oboljelih u Dubrovniku, 49 u Metkoviću, 14 u Korčuli, 12 u Pločama, 11 u Župi dubrovačkoj, deset u Opuzenu itd.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je sedam osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji je 646 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 907 slučajeva kršenja samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp

Ne bi li potaknula postotak procijepljenog stanovništva, Vlada je najavila kako će tvrtke s manje od 70 posto procijepljenih zaposlenika dobivati mjere znatno niže od onih 4 000 kuna po radniku pa su poslodavci među svojim zaposlenicima već proveli ankete o broju cijepljenih.

Veliki je broj tvrtki zbog krize zabilježio enorman pad prihoda. Među njima je i dubrovački Libertas, iako korona nije uzrok lošeg financijskog stanja u toj tvrtki. Ipak, pandemija, lockdown, izostanak turista dovela je do smanjenja prihoda u Libertasu za visokih 70 posto. Brojne linije nisu niti vozile, a vozni redovi nekih linija još uvijek su reducirani.

Dobar dio radnika u toj je firmi na „počeku”, plaće su niže za 20 posto, a pitanje je kako bi im se plaće uopće isplaćivale svih ovih mjeseci da ne primaju poticaje od Vlade. No, ukoliko Vlada ustraje u naumu da smanji poticaje firmama u kojima nema 70 posto procijepljenih radnika, Libertas bi se mogao naći u ozbiljnom problemu.

Da je taj scenarij moguć kazao je i gradonačelnik Mato Franković, istaknuvši nedavno kako je procijepljenost zaposlenih u tom gradskom društvu poraznih 37 posto. I dok Franković ističe kako treba postaviti pitanje zašto se zaposleni u Libertasu ne žele cijepiti, portal Dubrovnikpress.hr od predstavnika dvaju sindikata i Radničkog vijeća u tom društvu donosi odgovor.

Novoizabrani predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Srđan Radišić inače je vozač u tom gradskom društvu. Još od početka pandemije vozi autobus, a trenutno je raspoređen na šesticu, liniju koja je u normalnim sezonama itekako opterećena. Posljednjih mjesec dana, ističe Radišić, promet putnika je na šestici porastao, ne u onoj mjeri kao prije pandemije, ali je ipak veći.

Radišić koji se nije cijepio, ističe kako se ne boji da bi se mogao zaraziti u autobusu od nekog od putnika.

- Od početka pandemije nastojim zaštiti i sebe i druge, odnosno putnike. Na radnom mjestu u vožnji redovito nosim masku. Putnike koji je ne nose upozoravam da je moraju nositi i ne bojim se, nastojim ne razmišljati o tome da bi se mogao zaraziti. - rekao je Radišić.

Nije bilo tako davno, nakon Feste svetoga Vlaha, masovnih odlazaka na skijališta u to vrijeme i okupljanja ugostiteljskim objektima dok su službeno bili zatvoreni, broj zaraženih naglo je porastao, posebno na području Konavala. Bilo je to vrijeme kad je dio Libertasovih vozača konavoskih linija dobio koronu. Radi putnika, špekuliralo se u to vrijeme jer bilo je to razdoblje zime. Vožnje od Konavala do Grada dosta su duže, a autobusi u zimskim mjesecima zatvoreni. Za viruse idealni uvjeti. No, Radišić kaže, ne boji da bi se mogao zaraziti u autobusu.

- Raspoređen sam na gradske linije i to su vremenski manje vožnje od nekih 15, maksimalno 20 minuta. Autobus redovito prozračujem, posebno dok sam stajalištu i svako malo su stanice, vrata se često otvaraju, štitim se koliko mogu. - kazao je.

Ipak, Radišić nije antivakser i ne boji se cijepljenja. Čak ističe kako se ima namjeru cijepiti.

- Nisam se još cijepio i ne radi se o tome da se ne želim cijepiti već zbog posla i nekih svojih privatnih obaveza nikako naći vremena da to učinim. - rekao je Radišić.

Odgovorio je i na pitanje zbog čega se njegovi kolege u Libertasu ne žele cijepiti.

- Kako bih vam rekao, smatram da je osobna stvar svakog čovjeka hoće li se cijepiti ili neće. To je odluka koju svatko od nas mora sam za sebe donijeti. - kazao je.

I dok gradonačenik apelira na zaposlene u Libertasu da se cijepe, Radišić ističe kako se Uprava Društva nije baš puno založila ne bi li motivirala svoje zaposlenike da to učine.

- Svakako bi trebalo s ljudima razgovarati, pokušati ih motivirati i potaknuti da se cijepe, ali u nas u firmi nije bilo razgovora u tom smjeru. Mi smo primjerice još na početku pandemije dok nije bilo cjepiva tražili da se mjesto vozača u autobusu zaštiti pleksiglasom pa su nam rekli da se to ne može jer je skupo. - kazao je Radišić.

Osvrnuo se i na mogućnost da se Libertasu zbog niske procijepljenosti radnika smanje potpore Vlade.

- Oni najavljuju da će se potpore smanjiti onim tvrtkama u kojima 70 posto zaposlenih nije cijepljeno, ali ne vjerujem da će se to tek tako dogoditi. Naša su prava zaštićena kolektivnim ugovorom, a ako će se ići u tom smjeru, trebat će valjda mijenjati i neke zakone. Uostalom, da je u Libretasu provedeno restrukturiranje Društva, nama ni u ovoj krizi potpore države ne bi bile potrebne za isplatu plaća.- rekao je predsjednik Radničkog vijeća u Libertasu Srđan Radišić.

Kad je u pitanju procijepljenost u Libertasu i eventualno smanjenje plaća kao posljedica niske procijepljenosti u toj gradskoj tvrtki, povjerenik Sindikata hrvatskog vozača u Libertasu Ivo Vidojević nije bio pretjerano razgovorljiv.

Na pitanje zbog čega se veći broj zaposlenih ne želi cijepiti i što sindikat vozača može učinit ne bi li potaknuo svoje članstvo na cijepljenje, odgovorio je da „svatko ima pravo sam donijeti odluku koće li se ili neće cijepiti”.

Ništa rječitiji nije bio ni po pitanju mogućeg smanjenja plaća zbog niske procijepljenosti.

- Nije moje da o tome mislim. - kazao je povjerenik Sindikata hrvatskog vozača u Libertasu Ivo Vidojević.

No, zato je razgovorljiv bio novi povjerenik SSKH u Libertasu Pero Matuško, također vozač.

- Ja sam se dva puta cijepio. Razbolio sam se još u onom prvom valu. Tog sam jutra bio normalan, sve je bilo u redu dok me najednom nije obuzela slabost. Završio sam u bolnici, a dijagnoza je bila upala pluća. Cijepio sam se odmah čim je to bilo moguće.- rekao je Matuško, te odgovorio na pitanje zbog čega se većina njegovih kolega ne želi cijepiti.

- Zaista ne znam koliko je kolega u Libertasu cijepljeno, ali nemam razlog ne vjerovati u podatke koje je iznio gradonačelnik. Teško je odgovoriti na pitanje zašto se ljudi ne žele cijepiti, svatko ima neke svoje razloge. Libertas je tvrtka u kojoj je došlo do smjene generacija. Stariji zaposlenici imaju tu svijet o cijepljenju, dok su mlađi nešto fleksibilniji po tom pitanju. - rekao je Matuško.

Istaknuo je kako Uprava i sindikati u Libertasu trebaju pokušati potaknuti ljude na cijepljenje.

- Teško je ljudima nametati mišljenja i govoriti im što da rade, ali konstruktivan razgovor svakako bi dobrodošao. - kazao je.

Prokomentirao je i mogućnost smanjenja plaća zbog niske procijepljenosti.

- Nema još naznaka kako će se stvari po tom pitanju definirati i hoće li se zaista poticaji Vlade znatno umanjiti ako procijepljenost u tvrtkama nije na razini od 70 posto. Mislim da to baš i nije lako provedivo i ne bi bilo u redu zakidati one radnike koji su se cijepili. S ljudima svakako treba razgovarati o cijepljenju. Vjerujem ipak da dobar dio kolega ne bježi od cijepljenja. - kazao je povjerenik SSKH u Libertasu Pero Matuško.

Inače, može se čuti da među necijepljene u Libertasu mahom spadaju vozači. Uprava tog društva još je prije 20 -tak dana na oglasnu ploču u krugu remize postavila obavijest da djelatnici koji su preboljeli COVID ili su cijepljeni dostave potvrde u tehničku službu. Potvrde o preboljenju i cijepljenu svakako se ne skupljaju tek tako.

Komorni sastav Dubrovačkog simfonijskog orkestra nastupio je sinoć u atriju Kneževa dvora uz violinisticu Evu Šulić i pod ravnanjem maestra Ivana Huta kojemu je ovo prvo predstavljanje na festivalu otkako je postao dirigentom DSO-a u prosincu prošle godine, a odsviravši djela Dešpalja, Piazzolle i Šostakoviča izmamili su dugotrajan aplauz i ovacije oduševljene festivalske publike.

Na programu koncerta bili su Šime Dešpalj i njegova Moba – Preludij, koral i fuga za orkestar, jedno od najizvođenijih djela ovog velikana hrvatske glazbe, protkano folklornim elementima koji evociraju zajedništvo i tradiciju, (moba je „hrvatski tradicijski običaj uzajamne pomoći suseljana pri većim poslovima koje treba završiti u jednome mahu ili u što kraćem roku“) praizvedeno prije točno 60 godina za prve Muzičke večeri u sv. Donatu i za izvedbu novoosnovanog Zadarskoga komornog orkestra.

Uslijedila su Četiri godišnja doba Buenos Airesa Ástora Piazzolle povodom obilježavanja 100. obljetnice rođenja ovog velikog skladatelja, i to u obradi za violinu i orkestar koju je koncem devedesetih pripremio dirigent i skladatelj opera, kantata i filmske glazbe Leonid Desjatnikov, prilikom čega se uvijek sjajnim dubrovačkim simfoničarima, pridružila mlada, ali već vrsna violinistica, višestruko nagrađivana Eva Šulić čija je izvedba Piazzolle bila uzbudljiva i ekspresivna, neumorno dinamična i živahna pa ju čak ni puknuta žica tijekom Otoño Porteña nije omela, nastavivši jednakim intenzitetom uz svesrdno ohrabrenje publike na koju, čini se, zarazno djelovala energija glazbenice. Jednako je oduševio i maestro Ivan Hut kojemu je sinoćnji nastup bio debi na Igrama.

Na kraju programa našla se Šostakovičeva Komorna simfonija koja je posveta skladatelja sjećanju na žrtve rata i fašizma čega je i sam bio svjedok, a u obradi Rudolfa Baršaja. Vrsna je izvedba odličnog programa izmamila dugotrajan aplauz i ovacije festivalske publike koja je Evu Šulić na poklon zvala pet puta, a podjednako gromoglasnim pljeskom nagrađeni su i mo. Ivan Hut i gudači Dubrovačkog simfonijskog orkestra koji su kao glazbeni dodatak izveli Bachov Air (2. st) iz Suite za orkestar u D-duru, kako je maestro rekao „da u miru i spokoju“ okončaju sjajnu glazbenu večer.

Eva Šulić nastupit će još jednom na 72. Igrama, s kvARTetom koji uz nju čine violinistica Đana Kahriman, violinist Šimun Končić i violončelist Pavle Zajcev, također u atriju Dvora i to već u utorak, 3. kolovoza u 21:30 sati, s programom gudačkih kvarteta Beethovena i Dvořáka.

kl/dlji

Dubrovačko - neretvanska županija će i ove godine isplaćivati jednokratne novčane potpore za obitelji sa četvero i više djece, a koje ostvaruju pravo na doplatak za navedenu djecu.

U tu svrhu u proračunu Županije osigurano je 300 tisuća kuna, a iznos potpore iznosi od 500,00 do 3.000,00 kuna ovisno o broju djece u kućanstvu, za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu, kao i o tome dodjeluje li općina/grad gdje korisnik živi neke druge mjere pomoći.

Ovim putem pozivamo sve roditelje koji su korisnici doplatka za djecu za četvero i više djece da nam se jave kako bi ostvarili pravo na obiteljsku potporu Dubrovačko-neretvanske županije.

Obrazac koji je potrebno ispuniti dostupan je na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije ili se može preuzeti u pisarnici Županije (Gundulićeva poljana 1, Dubrovnik).

Uz ispunjeni i potpisani obrazac potrebno je priložiti:
•preslik kartice tekućeg računa roditelja, korisnika dječjeg doplatka
•preslik osobne iskaznice roditelja, korisnika dječjeg doplatka

Molimo da navedenu dokumentaciju pošaljete na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. 
li dostavite poštom na adresu:
Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik, najkasnije do 16. kolovoza 2021. godine.

Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije molimo da nam se obratite na slijedeće kontakte:
Dubrovačko–neretvanska županija
Upravni odjel za društvene djelatnosti
Tel. 020/351-406
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Obrazac za potporu – četvero i više djece

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Na teško pristupačnom terenu iznad Čajkovića sinoć je nešto iza ponoća buknuo požar koji je ubrzo i ugašen intervencijom Dubrovačkih vatrogasaca, a izgorjelo je oko 400 kvadrata.

Dojava je zaprimljena u ponoća i 20 minuta, a na intervenciju je izašlo 16 vatrogasaca sa sedam vozila te je požar lokaliziran u 1:30, a intervencija je trajala do 2 sata.

dpp

U Dubrovačko - neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 32 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se o 14 osoba muškog spola i 18 osoba ženskog spola: 12 iz Dubrovnika, 11 iz Metkovića, po dvije osobe iz Korčule i Opuzena, jednoj iz Blata, Orebića, Ploča i Župe dubrovačke te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije. Izliječeno je 17 osoba: sedam iz Dubrovnika, tri iz Korčule, dvije iz Konavala, jedna iz Metkovića, Zažablja i Župe dubrovačke te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije. U posljednja 24 sata obrađeno je 777 uzoraka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 98 352 uzorka. - priopćenje je Stožera CZ DNŽ u petak,

U OB Dubrovnik hospitalizirano je sedam osoba pozitivnih na koronavirus. U samoizolaciji je 598 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 907 slučajeva kršenja samoizolacije, podaci su Stožera.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

dpp