Dubrovačke ljetne igre diče se sintagmom najvažnijeg nacionalnog kulturnog festivala. Svojim značajem one to i jesu, što doduše danas u Hrvatskoj i nije odviše teško, ali kao i svi ostali u kulturi unatoč svom značaju i DLJI ovise o javnom novcu.
Pišu: Vedran Salvia i Davor Mladošić
U zadnje vrijeme upravo se o ulaganju u kulturu i onom što se dobiva zauzvrat dosta pričalo, posebice nakon što je ta pitanja na Gradskom vijeću Grada Dubrovnika potaknuo Željko Raguž (DUSTRA), a Dubrovnikpress.hr već je pisao o financiranju Kazališta Marina Držića o čemu možete čitati OVDJE, Kinematografa Dubrovnik što možete pročitati OVDJE i Folklornog ansambla Linđo o čemu možete čitati OVDJE. No, ništa nije toliko mistificirano kao DLJI, pa je vrijeme da se i to demistificira.
HONORARI UMJETNIKA 5,8 MILIJUNA KUNA
Ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović na konferenciji za novinare pred zatvaranje festivala rekla je kako je uz proračun od 13,8 milijuna kuna ukupno 44 posto novčanih sredstava ostvareno iz vlastitih sredstava. Na upit portala Dubrovnikpress.hr iz DLJI su odgovorili na što je tu mislila Medo Bogdanović.
„13,8 milijuna kuna je proračun manifestacije koji ne uključuje prihode ostvarene za investicije i plaće. Vlastita sredstva sastoje se od prihoda od prodaje ulaznica i suvenira (1.565.000 kn), od sponzora i donatora (3.560.000 kn) te od prihoda od najmova i usluga (600.000).“ - odgovorili su iz DLJI.
Kada Medo Bogdanović govori o 44 posto ostvarenih vlastitih sredstava u rashode dakle nisu uključene investicije i plaće zaposlenih, pa je u konačnici prava brojka vlastitih prihoda u poslovanju u odnosu na proračunska sasvim drukčija. Uglavnom , u rashode, osim proračuna same manifestacije koja traje 45 dana svakako treba uvrstiti i plaće zaposlenih.
„Broj zaposlenih je trenutno 25, od čega je 24 stalno zaposlena djelatnika te 1 djelatnik zaposlen na određeno do povratka s bolovanja. Plaće za stalno zaposlene za prvih devet mjeseci ove godine iznose 2.529.988 (bruto).“ – odgovor je iz DLJI o broju zaposlenih i iznosima za plaće.
Inače, uz zaposlene tijekom manifestacije DLJI je angažirao ukupno 115 studenata i učenika, a troškovi njihova rada, odgovorili su iz DLJI, iznosili su 1.076.700,42 kn. „Ovaj iznos ne uključuje rad studenata u rujnu jer će se njihove plaće isplatiti u listopadu koji nije uključen u ovaj izvještaj“, napomenuli su iz DLJI.
Broj honorarno zaposlenih umjetnika i vanjskih suradnika bio je 264, a usluge su plaćene za još 18 institucija. Ukupni trošak za umjetnike i institucije bio je 5.820.068,27 kuna, podaci su DLJI.
PRODANIH ULAZNICA JE 10.483, PRIHOD 1,5 MILIJUNA KUNA
Iz DLJI su iznijeli i podatak o ukupnom rashodu u prvih devet mjeseci te o ukupnom prihodu kao i koji iznos od toga je prihod Grada Dubrovnika.
„Podaci koji slijede prikupljeni su iz devetomjesečnog izvještaja koji Dubrovačke ljetne igre trenutno pripremaju za Državni ured za reviziju i za Grad Dubrovnik. Ukupni prihodi koji se odnose na manifestaciju Dubrovačke ljetne igre u prvih devet mjeseci ove godine iznose 15.080.212,57 kn, dok ukupni rashodi iznose 15.622.902,69 kn. S obzirom na to da se podaci odnose na prvih devet mjeseci, a ne na godišnje podatke, napominjemo da Igrama još preostaje naplatiti prihode u iznosu od 1.203.000 kn, a od Ministarstva kulture, HTZ-a te Grada Zagreba. U ukupnim prihodima u prvih devet mjeseci, na Grad Dubrovnik odnosi se iznos od 6.802.288,61 kn, s uključenim prihodima za plaće i investicije.“ - naveli su iz Igara.
Iz ovih odgovora zaključak se zapravo sam nameće i nije neočekivan. Dubrovačke ljetne igre bez pomoći iz proračuna ne bi postojale što nije upitno već je upitno što one zauzvrat pružaju, zašto primjerice broj izvedbi pojedinih predstava, za koje je Medo Bogdanović rekla kako premijere koštaju milijun kuna, nije veći i u konačnici najvažnije je pitanje koliki je istinski interes za DLJI. 
Banketi i što se sve već ne radi kako bi Igre zadržale svoju poziciju uz simboliku statusnog i tobože elitnog, dok stvarni život i normalno ekonomsko funkcioniranje ima neka svoja prokleta pravila, izvan poza samozadovoljstva, posebna su priča, no sami interes prave publike željne kulture jedini je pravi odgovor o vrijednosti Igara. Taj odgovor ne može se dobiti na osnovu podatka koji stoji na službenoj stranici DLJI kako je cijeli program popratilo blizu 60 tisuća posjetitelja, već je pravi odgovor koliko je ulaznica prodano, oni koji kupuju ulaznice to je publika istinski željna kulturnih događanja, a ne iz „biti viđen“ nagona.
"Od ukupno 86 izvedbi održanih na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama, 54 su održane uz prodaju ulaznica. Ukupno je prodano 10.483 ulaznice, a ukupni prihod od prodaje ulaznica je 1.545.000 kn." – odgovorili su iz DLJI. Dakle, samo šestina posjetitelja platila je ulaznicu za događanja na DLJI.
PRAKSU DIJELJENJA MUKTE ULAZNICA TREBA PREKINUTI
Istina, pri tome treba naglasiti kako su 32 događanja bila besplatna za svih, a riječ je npr. o događajima poput otvaranja izložbi. Ne bi bilo korektno napisati kako je samo šestina bila spremna izdvojiti novac za neko od kulturnih događanja na DLJI. Kako nema točnih podataka o broju posjetitelja na 32 događanja koja su bila besplatna za svih, ipak se može govoriti o petini ili u najboljem slučaju maksimalno četvrtini, odnosno 25 posto publike od ukupnog broja posjetitelja koji su bili spremni platiti ulaznicu, ostali su ili dobili ulaznice mukte ili su posjetili neko od 32 besplatna događanja.
Uopće nema sumnje da se u Igrama treba prestati s praksom dijeljenja ulaznica, ne zbog toga što bi to „spasilo“ Igre, što bi prihodi bili nešto veći, već je potrebno i publiku odučiti od toga da je kultura mukte, jer kao što vidimo nije, dosta košta, i naučiti da je nečiji trud potrebno platiti. Ako treba neka se cijene ulaznica i umananje, ali praksu dijeljenja ulaznica mukte potrebno je prekinuti. Nažalost, trenutno mnogi, od političara, raznih lezilebovića i nekih, po tko zna kojim kriterijima kao važnih persona, do poduzetnika vrlo lako ostvaraju nekakvo imaginarno „pravo“ na besplatne ulaznice, ne jednu, nego više njih na više događaja. Tome treba pribrojati i novinare koji, kad ne mogu besplatnim kartama namiriti sve prijateljice i prijatelje, mešetare i svojim akreditacijama nadajući se da to nitko neće primijetiti.
No, u svakom slučaju sadašnja uprava Igara nije toliko kriva za ovakvo stanje, tempo uz koji se ne štedi davno je zadan na drugim mjestima, šteta samo što u Gradu sve to nailazi na jedno plodonosno tlo, uz koje je najjednostavnije rečeno prigodničarska prezentacija prečesto ispred gole supstance.
Iz Igara su odgovorili i koliko je sredstava potrošeno za promociju i marketing i koliko je od tog iznosa potrošeno za promociju u lokalnim medijima čije je sjedište u Dubrovniku.
„Troškovi marketinga i promocije iznose ukupno 533.633,64 kn, a od toga je za oglašavanje u lokalnim medijima utrošeno 71.225 kn.“ - stoji u odgovoru.
Budući da je DLJI sveprisutan u lokalnim medijima, a da su objave u nacionalnim medijima, ukoliko se ne radi o silnim hvalama kulturnih kritičara koje su upitne upravo zbog raznih muktarenja (ne samo s ulaznicama), uglavnom skromne i urednički marginalizirane nije baš jasno na što je, mimo lokalnih medija, utrošeno još oko 462 tisuće kuna. Problem dakle nije u iznosu, već svrsishodnosti utrošenog novca.