Dubrovački muzeji započeli su u petak obilježavanje Europskih dana arheologije stručnim predavanjem u Kneževu dvoru o najnovijim arheološkim istraživanjima na prapovijesnoj nekropoli Gomile u Zakotorcu na Pelješcu te su u suradnji s Odjelom za arheologiju Muzeja i galerija Konavala, organizirali ARHEO POP-UP izložbu, edukativnu radionicu te stručna vodstva na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu.
U Kneževu dvoru voditelj Arheološkog muzeja u Dubrovniku dr. sc. Domagoj Perkić održao je predavanje „Arheološka istraživanja na prapovijesnoj nekropoli Gomile u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu u razdoblju od 2020. do 2026. godine”.
- Nalazište je smješteno u južnom podnožju istaknutog gradinskog naselja Kotorac koja se nalazi na strmom vapnenačkom uzvišenju iznad manjeg kraškog polja te predstavlja dominantnu poziciju u krajoliku. Gomile stožastog oblika, za koje se pretpostavlja kako su starije i do sada nisu bile istraživanje, razasute su uz prirodnu komunikaciju koja vodi prema izvoru Vidohovo i zapadnom dijelu Pelješca. - istaknuo je uvodno Perkić te dodao:
- Neposredno ispod naselja, na položaju Gomile, nalazi se skupina gomila među kojima se prepoznaju dva tipa: one s rubnim vijencem i zaravnjenim kamenim nasipom, dok su druge stepenastog oblika s dva ili tri vijenca i središnjom grobnicom. Između gomila kao i uz stijene uočavaju se i grobnice izgrađene u suhozidu. Navedeno predstavlja specifičnost na cijelom istočnojadranskom prostoru, a pojedine analogije u smislu gomila stepenastog oblika nalazimo samo u obližnjoj Nakovani na Pelješcu. Pored dvije brončane ilirske kacige i brojnih drugih nalaza u vidu oružja, nakita, nošnje i keramičkih posuda kao grobnih priloga, najbitnije su nove spoznaje o pogrebnom ritualu prapovijesnih zajednica u željeznom dobu i njihovim prvim susretima s grčkom civilizacijom. Za sada, prema arheološkim nalazima, možemo pratiti pokopavanje u navedenim gomilama u razdoblju od 6. do 3./2. st. pr. Kr., no svako sljedeće istraživanje to može promijeniti. – ispričao je Perkić,
Posebno je zanimljivo što na relativno malom, ali očigledno vrijednom i značajnom nalazištu na Pelješcu nalaze se predmeti iz cijelog ondašnjeg svijeta: od jantara s Baltika, staklenih predmeta s Bliskog istoka, brončanog i srebrenog nakita iz južnih dijelova zapadnog i srednjeg Balkana do najskupocijenjenijih keramičkih posuda grčke provenijencije.
Istraživanjima je koordinirao Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.
ARHEO POP-UP IZLOŽBA U KONAVLIMA
Dubrovački muzeji u suradnji s Odjelom za arheologiju Muzeja i galerija Konavala organizirali su i ARHEO POP-UP izložbu te niz edukativnih radionica i stručnih vodstava na arheološkom lokalitetu na poluotoku Sustjepan u Cavtatu. Arheološka istraživanja na poluotoku Sustjepan, vođena 1971. i 1972. godine, rezultirala su otkrićem ostataka kompleksne rimske građevine, koja se prema svojim arhitektonskim obilježjima i prostornom smještaju najčešće interpretira kao maritimna vila. Riječ je o građevini terasasto prilagođenoj prirodnoj padini terena, izduženoj u smjeru sjeverozapad – jugoistok.
Tijekom istraživanja dokumentirani su i kasnoantički grobovi, kao i brojni arhitektonski elementi poput zidova, podnica, oslikane žbuke i mozaika, što upućuje na visoku razinu graditeljske i stambene kvalitete objekta. Smještaj vile neposredno uz obalu, s vizualnom orijentacijom prema današnjoj jezgri Cavtata, sugerira i njezinu integriranost u urbani i gospodarski sustav Epidaura. Uz rezidencijalnu funkciju, koja se očituje u kvaliteti arhitekture i dekoracije, pretpostavlja se i gospodarska komponenta, posebice u kontekstu skladištenja i distribucije proizvoda, što potvrđuju nalazi amfora i infrastrukture poput mogućih cisterni i pristanišnih struktura.
Program na lokalitetu zamišljen je kao privremeni muzej na otvorenom koji na pristupačan, interaktivan i edukativan način široj publici približava arheološka istraživanja i važnost očuvanja arheološke baštine.
Tijekom dva dana lokalitet Sustjepan postao je prostor susreta muzejskih djelatnika i posjetitelja kao mjesta interpretacije prošlosti putem aktivnog sudjelovanja publike u razumijevanju procesa arheološkog rada, od terenskog rada i dokumentiranja do interpretacije i prezentacije nalaza. Na lokalitetu je postavljena i manja interpretacijska izložba koja sažeto prikazuje dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja. Izložba uključuje informativne panele, vizualne materijale i prezentaciju odabranih nalaza. Autori koncepta su arheolog Dubrovačkih muzeja Krešimir Grbavac i arheologinja Muzeja i galerija Konavala, Helena Puhara.
Poseban naglasak stavljen je na izravnu komunikaciju s publikom. Kroz kratka vodstva, prezentacije i neformalne razgovore, kustosi će predstaviti tijek istraživanja na lokalitetu Sustjepan, metode rada na terenu, kao i načine interpretacije pronađenih struktura i nalaza. Poseban segment programa čine radionice otvorenog tipa, koje su osmišljene kao interaktivni prostor u kojem se djeca, mladi i odrasli mogu okušati u različitim arheološkim postupcima, prilagođenima uzrastu i interesima sudionika.