Prilikom pregledavanja pergolara na uzgajalištu školjkaša Platforma 22 ispod Šibenskog mosta, sredinom kolovoza pronađeno je pet juvenilnih jedinki plemenite periske (Pinna nobilis). Jedinke su pronađene na različitim dubinama, na pergolarima postavljenim između 1,5 i 8 metara dubine.

Djelatnici uzgajališta pažljivo su skinuli jedinke s pergolara, smjestili ih u bazen s protočnom morskom vodom te dojavili vrijedan pronalazak.

Javna ustanova Priroda Šibensko - kninske županije te Hrvatski veterinarski institut, partneri u provedbi aktivnosti očuvanja plemenite periske u hrvatskom dijelu Jadrana, povratno su kontaktirali uzgajalište i dali uputu oko načina zbrinjavanja jedinki do dolaska djelatnika nadležnih institucija. Tijekom terenskog obilaska, utvrđeno je da su jedinke u dobrom stanju i da dobro reagiraju na podražaj.

S uzgajalištem je dogovoreno da jedinke privremeno ostanu u protočnom bazenu na pontonu uzgajališta dok im se ne oporave bisusne niti i budu spremne za povratak u more. Ponovit će se terenski obilazak kako bi se provjerilo stanje jedinki te prikupili uzroci za laboratorijsku analizu.

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije zahvalilo je djelatnicima uzgajališta na dojavi o pronalasku živih jedinki te pruženoj pomoći. Također apeliraju na sva uzgajališta školjkaša da prilikom pregleda infrastrukture uzgajališta obrate posebnu pažnju na prisutnost plemenitih periski. Uzgajalištima školjkaša Ministarstvo će dostaviti detaljnije upute za postupanje pri pronalasku jedinki plemenite periske.

Plemenita periska (Pinna nobilis) je endem Sredozemnog mora te naš najveći školjkaš. Uglavnom nastanjuje sedimentna dna s livadama morskih cvjetnica. U Jadranskom moru se najčešće može pronaći između 2 i 30 metara dubine, može narasti do 120 cm te se pojavljuje u cijelom Jadranu.

Od 2019. godine populacije plemenite periske u Jadranu su zahvaćene smrtonosnom zarazom koja je uzrokovala masovne pomore te za sobom ostavila brojne uginule jedinke na dnu mora. Do sada je u hrvatskom dijelu Jadrana potvrđeno 25 živih jedinki, tako da je ovih pet jedinki svakako vrijedan nalaz, koji daje nadu da plemenita periska može preživjeti.

Podsjećamo da je plemenita periska strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), što uključuje zaštitu vrste i njenih staništa, te je zabranjeno namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki.

Sve informacije o živim jedinkama plemenite periske, lokacijama na kojima ste ih opazili, te fotografije mogu se dojaviti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ili putem mail adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

JPA

Vrhunski glazbeni užitak bio je sinoćnji koncert gitariste Pabla Sainza Villegasa uz Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Valentina Egela u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Zbog kiše koncert je umjesto u Kneževom dvoru održan u prepunoj crkvi Male braće.

Briljantnog solistu i Orkestar s Egelom festivalska publika nagradila je gromoglasnim pljeskom, a Pablo Sainz Villegas nakon izvođenja Rodrigovog „Concierta de Aranjuez” odužio se za to i višekratnim izlaskom na bis. Hvaljen kao „duša španjolske gitare”, Pablo Sainz Villegas etablirao se kao jedan od najvećih gitarista svoje generacije. Sinoćnji koncert bio je možda i vrhunac glazbenog programa ovogodišnjih Igara.

Ovo je ujedno bio i treći nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra u sklopu programa jubilarnih 75. Dubrovačkih ljetnih igara. Uz karizmatičnog maestra Valentina Egela, festivalsku publiku je oduševio španjolski gitarist Pablo Sainz - Villegas kojeg, između brojnih pohvala, nazivaju nasljednikom legendarnog Andresa Segovije.

Ovim koncertom odana je i počast velikom violinistu i skladatelju Ivanu Mani Jarnoviću uz 220. obljetnicu njegove smrti.

Na programu 75. Dubrovačkih ljetnih igara u srijedu u 21:30 sati pred Katedralom je nastup FA Linđo. Ulaznice za nastup koncert ali i druge programe dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

dm

Riječki klavirski trio, kojega čine violinist Krunoslav Marić, čelist Vid Veljak i pijanist Filip Fak, sinoć je u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara održao sjajan koncert na zadovoljstvo festivalske publike okupljene u atriju Kneževa dvora.

Riječki klavirski trio poznat je po interpretacijama djela svjetske glazbene literature, ali veliku pozornost posvećuje izvođenju djela hrvatskih skladatelja. Tako se sinoć, u sklopu njihovog pomno odabranoga programa, uz djela djela Haydna, Donizettija i Dvořáka, našao i Alfi Kabiljo i njegov „Liburnijski trio“, suita za flautu (violinu), violončelo i glasovir.

Riječki klavirski trio osnovan je 2016. godine na inicijativu Filipa Faka, Krunoslava Marića i Vida Veljaka, glazbenika koji su svoje prvo glazbeno obrazovanje stekli u Rijeci, a koje, uz intenzivnu glazbenu suradnju, veže i dugogodišnje prijateljstvo. Premda je Trio godinom postanka vrlo mlad ansambl, glazbenici koji ga čine iza sebe imaju mnogo iskustva u komornom muziciranju, kao i u solističkim koncertima.

Filip Fak docent je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te je odnedavno i ravnatelj Zagrebačke filharmonije. Ujedno je i predsjednik Hrvatskog društva glazbenih umjetnika. Krunoslav Marić član je Zagrebačkih solista te predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačkih solista. Marić također predaje violinu u Glazbenoj školi „Vatroslav Lisinski” u Zagrebu. Vid Veljak je odnedavno član Zagrebačkih solista i docent je violončela na Umjetničkoj akademiji u Splitu.

Idući koncert na programu 75. Dubrovačkih ljetnih igara je Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Valentina Egela koji će ugostiti poznatog španjolskog gitarista Pabla Sainza-Villegasa sutra, u ponedjeljak 19. kolovoza u 21:30 sati u atriju Kneževa dvora. Ulaznice za ovaj koncert ali i druge programe dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

db

Shakespeareova „Oluja” u režiji i adaptaciji Vita Taufera, posljednja dramska premijera jubilarnih 75. Dubrovačkih ljetnih igara, održana je sinoć je na Lokrumu, a festivalski dramski ansambl, kao i cijeli autorski tim, zasluženo je nagrađen dugotrajnim pljeskom.

Oluja je na programu do subote 24. kolovoza u 21 sat, a brod za Lokrum kreće u 20:15 sati iz Porta, dok je brod za povratak organiziran odmah po završetku izvedbe.

Uz redatelja Vita Taufera i dramaturginju Vesnu Đikanović, koji su ujedno i autori adaptacije te Senku Bulić koja se pobrinula za adaptaciju dijalekta, autorski tim predstave čine: scenografkinja Andreja Rondović, kostimograf Alan Hranitelj uz asistentice Anu Trischler i Anu Roko autori glazbe Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević, oblikovatelj svjetla Vesna Kolarec i asistent Ivan Luščić-LIIK, oblikovatelj videa Miran Brautović, koreograf Leo Mujić, jezična savjetnica Đurđa Škavić, iluzionist Leonardo Krakić inspicijentica Stella Švacov Miletić. Asistentice kostimografa su Ana Trischler i Ana Roko. Glazbenici su Damir Josipović (bubnjevi) i Darko Terlević (gitara, klavir).

Glumačku podjelu čine: Luka Peroš kao Prospero, Dušan Gojić kao Alonso, Siniša Ružić kao Stefano, Frano Dijak kao Kaliban, Filip Šovagović kao Gonzalo, Sven Šestak kao Trinculo, Marinko Leš kao Antonio, Ružica Maurus kao Miranda, Robert Španić kao Sebastijan, Adrian Pezdirc kao Ariel, Lovro Rimac kao Ferdinand, Edi Jertec kao kapetan, a Bojan Beribaka, Marko Capor, Matia Pijević i Denis Tomić kao mornari, vilenjaci i duhovi.

Predstava igra pod pokroviteljstvom Hrvatske elektroprivrede, a podržala ju je i Moja farmacia.

Za pomoć pri realizaciji programa Dubrovačke ljetne igre zahvaljuju Rezervatu Lokrum, Kazalištu Marina Držića, Zagrebačkom kazalištu lutaka te Gradskom dramskom kazalištu Gavella.

Ulaznice za sve izvedbe „Oluje” su rasprodane, a ulaznice za druge programe 75. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

db

Donacijski koncert „Mladi za mlade” ovog ljeta zaključit će bogat glazbeni program u Dvoru! Kupite ulaznice i podržite naše najbolje mlade glazbenike u petak, 23. kolovoza u 21 sat u atriju Kneževa dvora.

Na koncertu će nastupiti izvanredni mladi talenti: Jan Niković, dvostruki pobjednik međunarodnog natjecanja Ferdo Livadić, Lovro Peretić, dobitnik nagrade Hrvatske glazbene mladeži Ivo Vuljević uz komorne sastave Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Pomno odabrani program započet će Suitom iz Holbergova vremena Edvarda Griega, a završiti Lisztovom Španjolskom rapsodijom.

Sav prihod od kupljenih ulaznica, kao i donacija, ide za podršku mladim glazbenicima Umjetničke škole Luke Sorkočevića, da im omogućimo sudjelovanje na nacionalnim i regionalnim natjecanjima. Kupnjom ulaznica za koncert ili donacijom na navedeni broj računa podržite naše mlade talente! Dajmo im vjetar u leđa na njihovom umjetničkom putu! Vaša podrška - njihova pobjeda!

Igre daruju koncert, darujte i vi!

IBAN: HR6524070001100020011 otvoren kod OTP banke (naznačiti DONACIJA MLADI ZA MLADE)

Jan Niković hrvatski je pijanist i pobjednik brojnih renomiranih natjecanja. Njegovo muzičko obrazovanje počinje kod profesorice Ele Korbar, a trenutno studira kod profesora Rubena Dalibaltayana i usavršava se kod profesorice Natalije Trull. Jan je i stipendist Internationale Musikakademie u Lihtenštajnu. Često nastupa u Hrvatskoj i u inozemstvu: Njemačka, Italija, Lihtenštajn, Austrija, Brazil, BiH, Slovenija, Španjolska, Rusija, Poljska, Portugal, Rumunjska… Jan je odabran među 12 kandidata iz cijeloga svijeta za Junior Music Camp u Barceloni, gdje je imao priliku raditi sa svjetski poznatim pijanistom Lang Langom i nastupiti s njim četveroručno, što je rezultiralo i drugim nastupom uz Lang Langa na stadionu Allianz Arena u Münchenu pred 70 000 ljudi i u izravnom televizijskom prijenosu.

Lovro Peretić (Zagreb, 1995.) u ranoj je dobi počeo učiti gitaru uz vodstvo prof. Xhevdeta Sahatxhije u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu. Nakon završene glazbene škole, 2019. godine diplomirao je s pohvalama na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Darka Petrinjaka. 2022. je u klasi profesora Perroya završio i dodatni dvogodišnji studij u Ženevi (Švicarska) na Haute Ecole de Musique Genève. Danas se smatra jednim od vodećih gitarista mlađe generacije koji redovito koncertira kao solist i komorni glazbenik na svjetskim pozornicama. Osvojio je preko 30 nagrada na međunarodnim natjecanjima. Posljednji i najveći uspjeh ostvario je prošle godine pobjedom na natjecanju Guitar Foundation of America u SAD. Ta mu je pobjeda donijela snimanje svog prvog nosača zvuka za prestižnu diskografsku kuću Naxos te opsežnu jednogodišnju koncertnu turneju od pedesetak koncerata u 2023./2024. godini u SAD i Kanadi.

Ulaznice za ovaj koncert ali i druge programe dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

db

Sada kada temperature zraka prelaze, a mora dosežu 30 stupnjeva, danju nije nimalo ugodno udičariti, a može biti i opasno po zdravlje. Nerealno je i očekivati dobre ulove, posebice uz obalu i površinu, gdje je more najtoplije pa je zato u ovo doba godine najbolje loviti tijekom noći. Osim toga, većina je riba ljeti aktivnija noću nego danju, osobito po mjesečini, a ovisno o terenu zna se dogoditi da se hrani od sumraka do svitanja.

Najbolji i najkvalitetniji ulovi noću postižu se bulentinom. Međutim, zahvaljujući tome što mnoge vrste u velikom broju po mraku prilaze obali, često i u plićak, najzabavniji i najdinamičniji noćni ribolov s najraznovrsnijim ulovima je ribolov s obale laganim varalicama, tehnika o kojoj smo pisali prije nekoliko godina o čemu možete čitati ovdje.

U noćima bez mjesečine posebno masovno prilaze obalama osvijetljenim umjetnom rasvjetom - u lukama i lučicama te uz šetnice. Zato se na tim pozicijama najbolje i najlakše love, posebno sa šetnica i lukobrana. Na takvim mjestima se najradije zaustavljaju na rubovima osvijetljenog područja bacajući se iz polutame na hranu u osvijetljenom području.

U noćima s mjesecom ulovi se mogu ostvariti i na mjestima gdje nema umjetne rasvjete. Najbolji se postižu kad je mjesečina najjača, u fazi punog mjeseca, a vrlo dobro dva do tri dana prije i nakon toga. Osim po mraku, loviti je dobro i sat vremena prije sumraka te isto toliko nakon svanuća. Najčešće se najbolji ulovi ostvaruju pred svitanje.

Mirne ribe poput cipola, usnača i bodeljki u osvijetljenom području skupljaju svoju uobičajenu, ali i ljudsku hranu koja je dospjela u more, dok na njih iz tame vrebaju smudut i ostale grabljivice. Najsitnije ribe se hrane planktonom, one nešto veće crvićima i račićima, a još veće i slinguricama, glavočima, mliječi, inćunima, papalinama i ostalim najsitnijim ribama.

Veći dio te hrane poput kamene i pjeskovnih kozica, inćuna i mliječi te mnogih slingurica i glavoča ima više ili manje providno, transparentno tijelo. To ih zbog loma svjetlosti, osobito pri kretanju, a oni rijetko miruju, čini vrlo vidljivima pa su zbog toga pretežita hrana ribama. Zbog te činjenice, u noćnom ribolovu, ne samo laganim varaličarenjem, prednost treba dati providnim mamcima.

Osim toga, varalice moraju uzore oponašati i veličinom, ali biti i lagane kao bi lovile u površinskom sloju čak i u samom plićaku. U pravilu, najbolje je loviti mekanim varalicama dužine 20 do 50 mm, ovisno o veličini riba nazočnih u zoni lova, ali i vrsti varalice. Dobro je imati više istih varalica različitih dužina kako bi se uvijek lovilo varalicom nešto dužom od hrane prisutne u zoni ribolova, jer grabljivice najradije uzimaju veći plijen.

Naime, koriste se varalice apstraktnog te oblika ribica, crva i rakova. Osim onih od mekane plastike mogu se koristiti i „strimeri“, „potezanke“ te „sabiki“ varalice od niti traka i perja.

Za lov varalicom iznimno male težine pribor je neophodno dodatno opteretiti olovnicom teškom tek toliko da se varalica može odbaciti desetak metara. Najčešće je dovoljan uteg od 0,5 do 7 grama. Osim „jigg“, udice s nalivenim olovom ispod prstena za vezivanje, koriste se i olovnice naknadno postavljene na udicu ili privez ispred varalica. Najčešće su to rascijepane, loptaste olovnice.

U noćnom ribolovu na ovaj način najvažnije je varalicu odbaciti izvan ili na rub osvijetljenog područja i onda je sporo provesti kroz njega. Način vođenja nije osobito važan, ali je varalice oblika kozice najbolje potezati tako da poskakuju kao prava kozica. Nakon odbačaja varalicu treba pustiti da polako potone do donje granice sloja u kome se lovi. Zatim se počne sa stalnim, ali vrlo sporim skosavanjem tako da se varalica sporo ukoso privuče do površine. Potom treba stati i namotati struna u dužini skosavanja, pa varalicu pusti da ponovo potone do donje granice i sve tako dok se varalica posve ne privuče. Pritom na umu treba imati činjenicu da se većina napada dogodi dok se varalica najsporije kreće, te da su varalice s vrhom udice u repu prikladnije za ovakav način ribolova.

U noćnom ribolovu s obale ulov u pravilu neće biti obilat ni krupan, ali su iznenađenje moguća. Najčešće se u početku javlja sitnija riba. Noću ribe grizu nježnije nego danju, osobito iole krupnije. One teške između pola i jednog kilograma, koje su u pravilu najkrupnije noćne lovine, nerijetko toliko mirno prihvaćaju mamac da se to nikako ili jedva i primijeti na vrhu štapa. Zbog toga u takvim situacijama kočnica na roli ne treba biti posve otpuštena.

Poznati su parovi četvrtfinala Prvenstva dubrovačkih kupališta u vaterpolu. U četvrtak, 22. kolovoza, na Porporeli će Elita za polufinale igrati protiv FUN H2O Mlini, Crvene stijene Orašac protiv Porporele, banitelja naslova i domaćina četvrtfinalnog dana, zatim Plaža Bellevue protiv PVG Gruški mul te Turčin Danče i Kokoti.

Dva sastava iz donjeg doma Divlje lige su izborila četvrtfinale, mjesto u TOP 8, očekivano jedan od najuspješnijih sastava Divlje lige, Elita, koja se nakon godine dana vratila u natjecanje, a neočekivano, ali zasluženo Turčin Danče, koji je izbacio Lozicu, sastav koji je lani bio četvrti.

U preostale dvije utakmice osmine finala, koje su odigrane na Dančama, mjesto u elitnom razredu sačuvali su Crvene stijene Orašac i PVG Gruški mul. Na Dančama, gdje su se odigrale sve četiri utakmice razigravanja za četvrtfinale, nisu bili idealni vremenski uvjeti, bilo je mora, puhalo je, ali se odigralo. Dančari su sredili teren, Dubrovnik boat charter je iznajmio bez naknade gliser, Filip Bajo je njime upravljao, Ivan Matijević je sudio sve četiri utakmice, Antun Srijense je mjerio vrijeme, Mara Vlašić pisala zapisnike…

Osmina finala, 20. kolovoza 2024.

Komarda – Elita 2:6
DANČE Sudac Ivan Matijević
KOMARDA: Ante Radulović, Teo Dadić (1), Nikša Ficović, Marko Buconić (1), Maro Vukorep, Nikša Orlić, Vlaho Nivić, Marin Rudinica, Mario Režić, Ivan Šteta, Juraj Banić, Rafael Barkiđija, Kruno Kuzmanić, Marin Monković
ELITA: Miro Boroje, Božo Lujo, Dragan Prizmić, Tomo Rudinica (1), Goran Milić, Niko Klaić (1), Ante Režić (1), Ivica Nikolić, Boris Maškarić (1), Marko Kortizija, Bartul Bosnić, Nikola Matana, Pero Banac (2), Maro Šimunović
Četvrtine 1:0, 0:3, 0:1, 1:2

Crvene stijene Orašac – Palace 7:6
DANČE Sudac Ivan Matijević
CRVENE STIJENE ORAŠAC: Maroje Vukić, Hrvoje Vukić (1), Mislav Gašpar (1), Karlo Šabić (2), Ivo Hrdalo, Miho Lončarić, Ante Vidović (1), Hrvoje Vidović jr, Miho Zelen (2), Damjan Drobac, Mateo Sentić, Frano Kordić, Ivan Ljubimir. Trener Davor Rakiđija
PALACE: Petar Sambrailo, Ivan Begić, Ognjen Dabelić (1), Marijo Rašica, Božo Brajović (1), Marin Zeko (1), Maro Bjelokosić (1), Jadran Bijelić, Orsat Koštro, Ivan Zeko (1), Marijan Radović (1), Maroje Brunsko, Marko Butigan, Haris Zelentrović. Trener Đivo Dimnić, Miho Prkačin
Četvrtine 2:2, 1:1, 3:0, 1:3

PVG Gruški mul – Srebreno 11:2
DANČE Sudac Ivan Matijević
PVG GRUŠKI MUL: Toni Jarak, Đino Radić, Tomi Duždević (4), Pavo Zonić, Ivan Knežević, Ivan Vukojević, Orsat Lale (2), Nino Blažević, Daniel Zonić (1), Ivan Đerek (1), Toni Peraić, Tomo Sjekavica, Marino Fatović (3). Trener Siniša Zonić
SREBRENO: Marin Džamarija, Stijepo Matić, Ivan Čorić (1), Mateo Crnčević, Maro Martinović, Antonio Šabadin, Krešimir Marić, Ado Čustović, Antonio Marić, Maro Sambrailo, Marko Jankuleski (1), Orsat Capurso, Ivan Čorak, Josip Lazarević. Trener Ivan Jukić
Četvrtine 5:0, 1:0, 3:1, 2:1

Turčin Danče – Lozica 5:3
DANČE Sudac Ivan Matijević
TURČIN DANČE: Željan Radulović (1), Jovica Radulović, Željko Benić, Mario Šurković (2), Tomislav Bačić, Matko Konjuh, Franko Bašica, Roko Zvone, Juraj Barčot, Ivo Braenović, Branimir Butigan (2), Andrija Martić, Đivo Lučić. Trener Marin Margaretić, Juraj Martić, Đivo Lučić
LOZICA: Ivan Đakula, Božidar Novak (1), Nikola Mozara, Đivo Buconić (1), Paulo Miljanović (1), Mirko Nižić, Juraj Potrebica, Nikša Crnčević, Cvijeto Baule, Niko Gleđ, Mihael Vidojević, Marijan Brailo, Srđan Jovančević, Goran Mičeta. Trener Danijel Jokić
Četvrtine 1:1, 1:0, 2:1, 1:1

RASPORED DO KRAJA
Četvrtfinala
Porporela, četvrtak, 22. kolovoza, 16.30 sati (utakmica 1): FUN H2O Mlini – Elita, 17.20 sati (utakmica 2): Plaža Bellevue – PVG Gruški mul, 18.10 sati (utakmica 3): Porporela – Crvene stijene Orašac, 19 sati (utakmica 4): Kokoti – Turčin Danče.
Polufinala
Bellevue, nedjelja, 25. kolovoza, 17 sati: pobjednik utakmice 1 – pobjednik utakmice 2, 18.10 sati: pobjednik utakmice 3 – pobjednik utakmice 4.
Finalni dan
Porat, četvrtak, 29. kolovoza, 16.15 sati: utakmica za treće mjesto, 17.40 sati: finale.

TV / DIVLJA LIGA

Ovotjedni program „Ulicama našeg Grada” započinje večeras u 22 sata u Uvali Lapad, gdje će nastupiti klapa Ragusa. Idući dan, 20. kolovoza, s početkom u 22 sata, ispred Kneževog dvora nastupit će ženska klapa Amfora.

U četvrtak, 22. kolovoza, s početkom u 21 sat, crkva sv. Nikole na otoku Lopudu bit će domaćin koncerta klasične glazbe u izvedbi klavirskog trija Dubrovnik. Trio u sastavu Loris Grubišić (violina), Vanda Đanić (violončelo) i Alberto Frka (klavir) obećava večer vrhunske glazbe u prekrasnom ambijentu otoka Lopuda.

Petak, 23. kolovoza, rezerviran je za tradicionalnu Noć Ploča, kada će s početkom u 22:30 sati na plaži Banje koncert održati popularni pjevač Jole.

Istog dana, u Uvali Lapad s početkom u 22 sata, nastupit će klapa Karaka u sklopu programa „Ulicama našeg Grada / Serenada Gradu”.

U subotu, 24. kolovoza, s početkom u 20:30 sati, otok Lopud ugostit će predstavu „Mare Fjočica” u izvedbi Kazališne družine Kolarin. Program „Ulicama našeg Grada” nastavit će se u Uvali Lapad u 22 sata uz nastup klape Pučki pjevači.

Za kraj tjedna, 25. kolovoza, u 22 sata, Uvala Lapad bit će domaćin nastupa Kvarteta Taliri, čime će završiti još jedan tjedan zabavnog programa u Dubrovniku i okolici.

TZ grada Dubrovnika

Šiljatozuba murina (Enchelycore anatina, Lowe, 1838.) našla je svoj dom na Mljetu, objavio je Nacionalni park Mljet.

Inače je stanovnik suptropskog dijela Atlantskog oceana i posljednjih se godina širi Mediteranom pa tako i u Jadranu gdje je prvi put zabilježena 2010. godine.

„Tijekom zadnje četiri godine redovito je susrećemo na istoj lokaciji”, kažu iz mljetskog Parka.

„Od uobičajene murine žutošarke lako ju je prepoznati po obliku glave, zubima i boji. Skriva se u kamenom dnu i ne predstavlja opasnost za kupače, ali može biti atraktivan prizor za turiste koji dolaze zbog ronjenja.” - napominju iz Nacionalnog parka Mljet.

JPA

Nakon tri nastupa u parku Gradac, Folklorni ansambl Linđo u sklopu programa 75. Igara nastupit će još u srijedu, 21. kolovoza s početkom u 21:30 ispred Katedrale.

Folklorni ansambl Linđo neizostavan je dio programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine, a njegove tradicionalne festivalske nastupe koji svjedoče i slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, uvijek rado posjećuje kako strana tako i domaća publika.
Na sutrašnjem nastupu Linđovci će vam kroz glazbu i ples predstaviti svu ljepotu hrvatske folkorne raznolikosti, a na programu je, među ostalim, najtrofejnija hrvatska folklorna koreografija svih vremena, „Podravski svati“, „Posavina“ doktora Ivana Ivančana te ‘Vrličko kolo’ prof. Zvonimira Ljevakovića, osnivača ansambla Lado. To je početak programa kao i „Zdravi bili ded i baka“, skladba Emila Cosetta te jedan baranjski set „Alaj fino to baranjsko vino“ i „Baranjsko kolo na brzo“.

Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. godine, danas je ustanova u kulturi Grada Dubrovnika. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom ples Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ansambl je dobitnik brojnih priznanja i nagrada. Od 1967. redovito nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, a na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i svijetu uspješno promovira ime Dubrovnika i Hrvatske.

Ulaznice za ovaj nastup, kao i ostale programe Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati. Kupnjom Mastercard karticama ostvaruje se 10% popusta, a za iznose iznad 70 € omogućeno je obročno plaćanje Mastercard karticama na 2 ili 3 rate. Kupnjom ulaznica za 2 premijerne dramske odnosno 3 glazbene izvedbe, ostvaruje se gratis ulaznica za 1 reprizni dramski, odnosno glazbeni program po izboru.

db

Trio Gušt je na atraktivnim lokacijama otoka Žut na Kornatima te na Murteru, u režiji Marija Krište, snimio video spot za pjesmu „Dite mora” s kojom će 24. kolovoza nastupiti na Dalmatinskoj šansoni u Šibeniku.

Pjesma „Dite mora” je oda načinu života dalmatinskog ribara, onog pravog, iskonskog.

- Imamo ovoga puta dalmatinsku haiku poeziju. Poslušajte tekst, atmosferu punu mora, fjake i naše iskonske Dalmacije. - izjavio je pjevač Želimir Dundić iz Trija Gušt, opisujući pjesmu koja će pobuditi emocije mnogih ljubitelja iskonskog dalmatinskog načina života.

Glazbu je napisao Ivan Perić, a tekst Ivo Šćepanović.

„Dite mora”

Zagriza je arbun,
potega kanjac
Ispala je lignja
Kurenat u provu

Veslo škripje
Tunja se nategla
Život brodi
Vrime minja

More mi je mater
More mi je otac
Ja san dite mora
Dalmatinac

Štajun je od sipe
Ar’ja od pulenta
Barka još dura
Pitura joj škura

Šampjer ziva iz dubine
Napeta krena para dlan
Judi moji, ajme koji lipi dan
A vi mislite da san išempjan

More mi je mater
More mi je otac
Ja san dite mora
Dalmatinac

Gavunara je puna
Ne triba mi više
Nije mi do priše
Sutra ću dignit vrše

More mi je mater
More mi je otac
Ja san dite mora
Dalmatinac

Trio Gušt, glazba Ivan Perić, riječi Ivo Šćepanović

Ljeto je uvijek bilo vrijeme uživanja na moru, ali ovo će mnogima ostati u sjećanju po opeklinama od meduza. Na dalmatinskim otocima brojne su bile „morske mjesečine”. Znanstvenica dr. sc. Olja Vidjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo ih istražuje a nedavno je pokrenula i mobilnu aplikaciju za dojavu meduza - RebrashNET.

U odnosu na hranom za nju bogatiji sjeverni Jadran, područje srednjeg Jadrana obično je manje zahvaćeno pojavama meduza, no ove godine došlo je do masovne brojnosti morske mjesečine (Pelagia noctiluca). Ova meduza je stalni stanovnik Jadrana, snažne toksičnosti, zbog čega se njezina pojava uvijek više pratila nego one ostalih vrsta meduza. Prvi dokumentirani nalaz zabilježen je u sjevernom Jadranu još davne 1790. godine.

Posebno se izdvaja razdoblje kraja 70-ih i početka 80-ih godina prošlog stoljeća kada se morska mjesečina javljala u zaista velikom broju, naročito u sjevernom Jadranu gdje joj je pogodovala kombinacija dobrih hranidbenih uvjeta zbog visokog donosa hranjivih soli rijekom Po kao i specifični temperaturni uvjeti u kojima su proljeća i zime bile toplije od prosjeka, a vrlo toplo razdoblje bilo je produženo i tijekom jeseni.

- Treba razlikovati pojavljivanja koja uključuju mali broj jedinki na pojedinom lokalitetu, od masovne pojave kojom se stvara populacija velike gustoće, kao ovog ljeta. Takva pojavnost može zahvaćati veće područje pa čak nekada i cijelu obalu. Meduze se odlikuju prirodnim ciklusima u kojima populacija alternativno eksplodira pod određenim uvjetima, a nakon nekog vremena dolazi do njenog sloma, pri čemu privremeno nestaje iz okoliša. Dosadašnja su istraživanja pokazala da joj pogoduju dugi topli periodi i nedostatak izrazito niskih temperatura zimi, pa je možemo očekivati u većim brojnostima i iduće ljeto ukoliko se takvi uvjeti nastave. - pojasnila je dr. sc. Vidjak.

Većina ljudskih aktivnosti kojima se narušava prirodna ravnoteža u moru doprinosi masovnim pojavama planktonskih želatinoza, ne samo meduza već i rebraša. U obalnim vodama, koje su najizloženije ljudskim utjecajima uvjeti za pojavu meduza se višestruko uvećavaju.

- Eutrofikacija, odnosno umjetno obogaćivanje mora hranjivim solima koje dolaze s kopna kroz donos rijeka, povećava produktivnost mora i potiče prekomjerni razvoj zooplanktona kojim se hrane meduze. U tim područjima može doći i do smanjenja koncentracije kisika, što meduzama, za razliku od riba, ne smeta. Prelov ribljih vrsta, naročito male plave ribe koja se hrani istim plijenom, pogoduje meduzama im jer smanjuje natjecanje za hranu. - kazala je dr. sc. Olja Vidjak.

- Većinu vrste morskih planktonskih žarnjaka karakterizira metageneza, odnosno izmjena generacija polipa, kada živi na morskom dnu, i planktonske faze u morskom stupcu koju zovemo meduza. Za razliku od mnogih drugih meduza, morska mjesečina je holoplanktonska vrsta - cijeli se njezin ciklus odvija u morskom stupcu, a postojanje faze polipa za nju nikad nije utvrđeno. Zbog toga njena populacija nije ograničena na obalne vode, već živi i u otvorenom oceanu. U Jadranskom moru morska mjesečina ima životni ciklus koji traje oko devet mjeseci, razmnožava se od ranog proljeća do kasne jeseni. Njena se populacija ne održava u Jadranu tijekom cijele godine, već ovisi o ponovnom ulasku (re-introdukciji) kroz Otrant putem površinskog strujanja iz Jonskog mora u hladnijem dijelu godine. - objasnila je dr. sc. Vidjak.

- Unatoč našoj negativnoj percepciji, meduze imaju svoju nezamjenjivu ulogu u ekosustavu: važan su dio morske hranidbene mreže kao regulatori zooplanktonskih populacija i izvor hrane za morske kornjače i neke ribe, a dušik i fosfor kojeg izlučuju ponovno se iskorištava u hranidbenoj mreži. Hrane se i drugim planktonskim želatinozama, pa je uočeno da razne vrste meduza pa tako i morska mjesečina, rado jedu rebraša Mnemiopsis leidyi, što za sjeverni Jadran, u kojem ove invazivne vrste posljednjih godina ima i previše, svakako predstavlja dobru vijest. – pojasnla je znanstvenica.

Jedan od glavnih problema u istraživanju meduza je prikupljanje pouzdanih podataka o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti, što je teško postići uobičajenim znanstvenim metodama, poput povremenog uzorkovanja tijekom istraživačkih krstarenja.

- Iako imamo dobru sliku o dinamici pojedinih vrsta na temelju dugogodišnjeg iskustva, pojava meduza je često nepredvidljiva. Podaci se prikupljaju, ili kroz rijetke znanstvene projekte usmjerene na planktonske meduze, ili neformalno, kad god se pruži prilika tijekom terenskih istraživanja na moru. Zato je za znanstvenike izuzetno važna komunikacija s javnošću. Osim vrijednih podataka koje tako dobivamo, istodobno i educiramo ljude u prepoznavanju žarnjaka i njihovih utjecaja, te smanjujemo strah od ovih morskih organizama koji su bitni za bioraznolikost Jadrana. Mobilne aplikacije, poput RebrashNET koju smo razvili, omogućuju dojave o meduzama putem georeferenciranih slika, pružajući brzu informaciju o rasprostranjenosti vrsta. Pozivam sve ljubitelje podmorja da instaliraju našu aplikaciju i koriste je prilikom uočavanja meduza ili rebraša. - apelira dr. sc. Olja Vidjak.

Praćenje želatinoznih organizama bez pomoći građana zahtijeva trud i značajna ulaganja. Dosadašnje iskustvo pokazuje da su istraživanja često motivirana njihovim negativnim utjecajima na ljude; npr. najezde morske mjesečine na sredozemnim plažama ili prijetnja invazivnog rebraša Mnemiopsis leidyi ribarstvu u Crnom moru tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća potaknule su mnoge projekte. Nažalost, u mirnijim vremenima interes opada i prikupljanje podataka se smanjuje, što otežava pouzdane procjene i analize dugoročnih trendova.

Za odgovorno upravljanje morskim resursima važno je razumjeti interakcije meduza, riba i klime. Potrebno je povećati napore u istraživanju i prikupljanju podataka kroz aplikaciju uz pomoć građana, jer na koncu znanstvena istraživanja o pojavnosti meduza će biti svima od koristi.

Pero Ugarković