Udičarenje „u pola mora“ te neposredno iznad terena gdje su česta zapinjanja pribora najučinkovitije, ponekad i jedino moguće je priborom na kome je i plovak. No, samo ako je on prilagođen uvjetima u kojima se lovi. Odabir takvog, najprikladnijeg, nije lagan jer je puno konstrukcijom, oblikom i nosivošću različitih plovaka. Vjerojatno je najlakše odrediti kada je klizni plovak najbolje rješenje.
Naime, klizni plovak omogućava ribolov bilo gdje između površine i dna i na onim mjestima gdje je dubina veća od dužine štapa kojim se lovi, a sve zahvaljujući tome što kroz klizne plovke struna može neometano prolaziti i tako mamac spustiti na bilo koju dubinu. Pokazalo se da je bez obzira na dužinu štapa bolje nego fiksni koristiti klizni plovak već na dubinama većim od 3, najviše 4 metra, Osim za lov na velikim dubinama, klizni plovak je bolje rješenje od fiksnog i za lov dalekim odbacivanjem, ali samo do daljine od 40- tak metara, preko koje ga je skoro nemoguće odbaciti. Uz sve to, s kliznim se plovcima ostvaruje znatno veća preciznost u odbačaju.
Kao klizni može se koristiti plovak bilo koje konstrukcije, svih oblika, ali ne i nosivosti manje od 1,5 grama. Naime, opterećenje ispod plovka lakše od 1,5 grama neće uspjeti povući strunu kroz plovak pa sistem neće zauzeti pravilan položaj.
Posebno dobri klizni plovci su potopljeni, „waggler“ plovci, koji omogućuje dalji odbačaj od standardnih plovaka te korištenje lakšeg opterećenja na struni jer su sami u donjem dijelu opterećeni. Takav raspored otežanja je u ribolovu vrsta osjetljivih na raspored elemenata na struni ponekad od presudne važnosti.
No, ni svi „waggler“ plovci nisu podjednako dobri. Tako lagani „straight waggler“, oni bez kruškolikog dodatka na dnu, nisu dobar izbor za ovom tehnikom, jer su uglavnom suviše lagani. Za ribolov na većim daljinama i dubinama bolje je koristiti veće i teže „bodied waggler“ plovke. Oni posle pada na površinu brže zauzmu pravilan položaj i omogućiti brzi te neometani prolaz velika količina strune i opterećenja kroz spojni element.
Ovisno od dubine i daljine na kojoj se lovi, ne bi trebalo koristiti „wegglere“ lakše od 3 grama. Najčešće su dovoljni one težine 3 do 8 grama, ali ponekad treba koristiti i teže, ovisno o dubini, daljini, vjetru... Optimalna težina plovka se može utvrditi samo eksperimentiranjem.
Ovisno o konstrukciji plovka, struna prolazi duž cijele, dijela njegove dužine tijela ili samo kroz njegov donji kraj. Oni kod kojih prolazi duž cijel dužine, unutar otvora u tijelu („in- line“ plovci) ili kroz dva do tri prstena na njegovom boku, najmanje su osjetljivi i njih je najbolje koristiti po vjetru, na uzburkanom moru i u jakom kurentu. Za ribolov u mirnim uvjetima, pak, najprimjereniji su plovci kojima struna prolazi samo kroz najnižu točku.
Kao i fiksni, klizni plovak se montira na osnovnu strunu. Klasični način montaže kliznog prikazan je crtežom. Na osnovnu se strunu navuče klizni čvor, plastična perlica pa plovak, još jedna perlica pa se za kraj strune veže vrtilica za spajanje završnjaka sa udicom i dodatnim opterećenjem. Uloga perlica je sprječavanje uglavljivanje kliznog čvora i vrtilice u otvor ili prstene plovka, što bi onemogućilo klizanje plovka, čija se dužina hoda određuje pomicanjem kliznog plovka. Plovke koji se spajaju samo u jednoj točki puno je bolje montirati pomoću nekog od adaptera za brzu promjenu.
