Prva izložba na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama, ciklus slika Fadila Vejzovića „Laka je mlados” otvorena je sinoć u atriju palače Sponza.

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski obraćajući se okupljenima na otvorenju izložbe istaknula je kako je počašćena na iznimnoj prilici da po prvi put prezentira, i to upravo festivalskoj i dubrovačkoj publici, ova slikareva dragocjena djela inspirirana sveprisutnim Držićem te kako je cijela priča zaokružena i isprepletena s obitelji Vejzović. Njen pomoćnik za dramski program i autor teksta kataloga izložbe Saša Božić ispričao je nešto više o samoj izložbi kazavši kako su motivi Držićeve Novele od Stanca – potreba za vječnom mladošću, seksualitet, lica – u radu gospodina Vejzovića stvarno majstorski transformirani u lice commedie del arte, u vedute grada Dubrovnika, ali i u motive iz renesansne talijanske likovne umjetnosti. „Još jednom Laka je mlados doista pokazuje snagu i potrebu ljudske želje za vječitom teatralizacijom vlastitog života i za transformacijom svoje ljudskosti.“ Na kraju je Igrama i svima prisutnima zahvalila udovica pokojnog slikara Majda Vejzović kazavši koliko joj je drago da je „Fadil opet večeras s nama ovdje“.

Kroz 12 slika izvedenih u kombiniranoj tehnici na papiru, Fadil Vejzović donosi vlastitu interpretaciju Držićeva Dubrovnika. Inspiraciju i motive, poput odnosa starosti i mladosti te potrage za vječnom mladošću, pronašao je u njegovoj Noveli od Stanca, hrvatskoj renesansnoj književnosti i talijanskoj renesansnoj umjetnosti. No Laka je mlados nije samo likovni odgovor na držićevske teme, već i dublje promišljanje ljudske seksualnosti, životnih procesa i neprestane potrebe za teatralizacijom vlastitog bivanja.

Fadil Vejzović (1943.-2022.) bio je hrvatski slikar, grafičar, dizajner i ilustrator. U Zagrebu je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, a u Nürnbergu je završio postdiplomski studij grafike i slikarstva. Od 1969. djelovao je samostalno i kao član grupe „Brezovica“, a 1976. počinje raditi u magazinu „Start“ kao ilustrator i grafički urednik, gdje ostaje 10 godina. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj umjetnički rad dobio je mnoge važne nagrade. Posebno priznanje 19. Zagrebačkog salona primio je 1984. godine, 1990. osvojio je nagradu hrvatskog Bijenala grafike u Splitu, a 1993. nagradu 17. Zagrebačke izložbe grafike. Plaketom Lalin na prvom međunarodnom Salonu grafike na Rabu nagrađen je 2001. godine, a od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Moderne galerije Zagreb.
Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja, a razgledati se može svakim danom od 18 do 21 sat.

kkj

Prva izložba koja će biti otvorena u sklopu programa 74. Dubrovačkih ljetnih igara naziva „Laka je mlados”, ciklus je nedavno preminulog hrvatskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića. Cjelokupni postav inspiriran je Novelom od Stanca, komedijom velikana hrvatske komediografije Marina Držića pa je tako i sam naslov preuzet iz spomenutog djela. Otvaranje će se održati u atriju palače Sponza večeras u 21 sat.

Držićeva Novela od Stanca donosi izvrstan uvid u dubrovačko društvo 16. stoljeća, posebice gradski noćni život koji postaje središnjom temom Vejzovićeva ciklusa. Slikar, kroz 12 slika izvedenih u kombiniranoj tehnici na papiru, donosi vlastitu interpretaciju Držićeva Dubrovnika. Motiv odnosa starosti i mladosti te potraga za vječnom mladošću glavne su teme kojima se umjetnik bavio dok je Dubrovnik kulisa kroz koju se te ideje provode. „Vejzović ovim ciklusom nije po prvi put obrađivao motive hrvatske renesansne književnosti. Slikarova opsesija Mediteranom i njegovim književnim arhetipovima prisutna je i u ciklusu posvećenom „Ribanju i ribarskom prigovaranju“ te pjesmi Hanibala Lucića „Jur nijedna na svit vila“… No „Laka je mlados“ nije samo likovni odgovor na držićevske teme, već i dublje promišljanje ljudske seksualnosti, životnih procesa i neprestane potrebe za teatralizacijom vlastitog bivanja“ - opisuje autor teksta kataloga izložbe, Saša Božić.

Fadil Vejzović (1943.-2022.) bio je hrvatski slikar, grafičar, dizajner i ilustrator. U Zagrebu je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, a u Nürnbergu je završio postdiplomski studij grafike i slikarstva. Od 1969. djelovao je samostalno i kao član grupe „Brezovica“, a 1976. počinje raditi u magazinu „Start“ kao ilustrator i grafički urednik, gdje ostaje 10 godina. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj umjetnički rad dobio je mnoge važne nagrade. Posebno priznanje 19. Zagrebačkog salona primio je 1984. godine, 1990. osvojio je nagradu hrvatskog Bijenala grafike u Splitu, a 1993. nagradu 17. Zagrebačke izložbe grafike. Plaketom Lalin na prvom međunarodnom Salonu grafike na Rabu nagrađen je 2001. godine, a od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Moderne galerije Zagreb.

Nakon otvorenja, izložba će se u atriju palače Sponza moći razgledati svakog dana do 30. srpnja.

kkj

Katalonska skupina „Minyons de Terrassa” nastupila je u Dubrovniku u subotu prekvečer stvarajući ljudske tornjeve koje je UNESCO proglasio nematerijalnom svjetskom kulturnom baštinom.

Ljudski tornjevi kolektivna su vještina koja se prakticira na javnim mjestima u izvedbi osoba okupljenih u organizaciju „Colla castellera“. „Colla castellera“ predstavlja prostor solidarnosti, društvene kohezije i integracije. „Minyons de Terrassa” grupa je sastavljena od više stotina članova svih dobi, djevojčica, dječaka, žena i muškaraca.

Motivi gostovanja, osim promocije katalonske tradicionalne kulture i vrijednosti, su brojni. S Dubrovnikom Kataloniju vežu institucionalni projekti na najvišem nivou kao što su zajednička strategija na razvoju mediteranske makroregije i projekti održivog turizma.

Nakon nastupa u Galeriji Dulčić Masle Pulitika Predstavništvo Vlade Katalonije u jugoistočnoj Europi i kustosica Umjetničke galerija Dubrovnik Jelena Tamindžija Donnart predstavili su izložbu fotografija „Katalonija iz zraka”. Izložbu su otvorili zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić, i potpredsjednica Parlamenta Katalonije Alba Vergés . Radovi poznatog francuskog fotografa Yanna Arthus-Bertranda koji su obišli svijet prikazuju najljepše katalonske prirodne i arhitektonske atrakcije. Autor predstavlja svoju viziju vrlo specifičnog prostora Katalonije. Pritom je rabio različita mjerila, od prostranih krajolika do arhitektonskih bisera. Izložba će biti otvorena do 20. kolovoza.

Nastup i izložba realizirani su uz pomoć Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Dubrovačko - neretvanske županije.

dm

Jedan od najpriznatijih i najcjenjenijih svjetskih pijanista András Schiff otvorit će glazbeni program 74. Dubrovačkih ljetnih igara u četvrtak, 13. srpnja u atriju Kneževa dvora.

Sir Schiff, pijanist i dirigent, najpoznatiji je po svojim iznimnim interpretacijama Bacha, Mozarta, Beethovena, Schuberta i Schumanna za koje je višestruko nagrađivan. Poznat po svojoj umjetničkoj viziji i virtuoznosti od 2021. izvedbeni program najavljuje na samom koncertu čineći svoje nastupe još zanimljivijima. Unatoč tome što je vjerni korisnik svog vlastitog Bösendorfer klavira, na Dubrovačkim ljetnim igrama muzicirat će na Steinwayu, na kojem su svirale ruke brojnih vrhunskih pijanista.
András Schiff rođen je u Budimpešti 1953. godine i svoju prvu obuku iz glasovira započeo je već u petoj godini kod Elisabeth Vadász.

Glasovir je studirao na Akademiji Franz Liszt, a od 2004. izveo je sve Beethovenove glasovirske sonate u više od 20 svjetskih gradova. Pijanistički recitali važan su dio njegovog glazbenog djelovanja, osobito ciklusne izvedbe djela za glasovir Bacha, Haydna, Mozarta, Beethovena, Schuberta, Chopina, Schumanna i Bartóka. Bavi se i pedagoškim radom te projektom Building Bridges (Gradimo mostove) kojim pruža mladim glazbenicima diljem svijeta priliku koncertnih nastupa. Jedna od njegovih najznačajnijih nagrada je upravo ona koju je dobio od kraljice Elizabete II kada ga je 2014. proglasila vitezom za doprinos glazbi. Dodijeljena mu je i Bachova medalja Grada Leipziga kao jednom od najznačajnijih suvremenih interpreta Bachove glazbe. Rado surađuje i sa svojom suprugom i violinisticom Yuuko Shiokawom, s kojom je objavio album 2017. godine, a tijekom posljednje dvije godine snimio je album komorne glazbe u suradnji s klarinetistom i skladateljem Jörgom Widmannom.

Ulaznice za koncert dostupne su preko festivalskih mrežnih stranica www.dubrovnikfestival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati.

kkj

Podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi ispred crkve svetog Vlaha svečano su otvorene 74. Dubrovačke ljetne igre koje će tradicionalno trajati do 25. kolovoza na raznim scenskim i ambijentalnim lokacijama grada Dubrovnika.

Ovogodišnje svečano otvaranje režirao je pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić, prema scenariju koji potpisuje s dramskom umjetnicom Natašom Dangubić.

Uz Dubrovački simfonijski orkestar, pod ravnanjem Tomislava Fačinija, nastupili su Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica Mostar i Zbor Blasius, fanfaristi Slavenko Prizmić, Ivan Kušelj, Antun Puljizević i Matija Slomović, mandolinisti Vicko Dragojević i Marko Šilje te mali pjevači Marijeta Bošković i Andrija Bošković. U svečanom otvaranju sudjelovalu su i članovi Festivalskog dramskog ansambla, studenti glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Splitu, Studentski teatar Lero, Kazališna družina Kolarin, Folklorni ansambl Linđo i Plesni studio Lazareti.

U 47 nadolazećih festivalskih dana, Igre će brojnoj domaćoj i inozemnoj publici ponuditi gotovo 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi.

dpp

O malo kojoj jadranskoj ribi ima toliko pogrešnih mišljenja kao o kantoru. Jedno od brojnih jest i da je on „zimska“ riba. Istina, od svih srednjih i većih „bijelih“, gastronomski najcjenjenije skupine riba, kantor se najviše i najbolje lovi u najhladnijem dijelu godine, zimi i u prvom dijelu proljeća. Međutim, „kralj zimskog bulentina“, kako ga mnogi nazivaju, podjednako se uspješno može loviti i u toplijem dijelu godine, čak i po ljetnim vrućinama. Naravno, pod uvjetom da ga se pronađe i lovi na najprimjereniji način.

Kao riba kojoj prija umjereno toplo more s dosta kisika, kantor je tijekom ljeta daleko od obale i površine. Preferira predjele gdje je temperatura mora skoro posve ista tijekom cijele godine. Najdublje se spušta oko kraja kolovoza, danju se rijetko zadržava na dubinama manjim od 20, a spušta se do 50 ili 100 metara, rijetko gdje i do 150. Noću prilazi bliže obali i površini. Kao i u ostatku godine, najradije se zadržava na kamenitom i ljušturastom dnu, osobito na brakovima, posebice na njihovim strmijim dijelovima. Živi uzduž cijele obale, a najbrojniji je na viškome i lastovskom području.

Slijedom svega navedenog, očito je da ljetni lov kantora zahtjeva dosta vremena i udaljavanje od obale. No, za uspjeh nije dovoljno samo to nego puno više, ponajprije na poseban način kompletirani pribor, prilično osjetljiv i lagan.

Kako će se pribor kompletirati i kojom tehnikom udičariti ovisi o tome u koje doba će se loviti, noću ili danju. Za noćni ribolov iz plovila, jedan je od najsportskijih načina ribolova udicom, najprimjerenija je a'volo oprema i tehnika za lov u propadanju - priborom bez dodatnog otežanja. To omogućava da mamac tone prirodno, podjednako sporo kao i primama.

Pribor za takav lov je vrlo jednostavan. Najjednostavnije je, osobito za lov „preko prsta“, napraviti ga s osnovnom strunom promjera 0,40 do 0,50 mm, na čijem je kraju vrtilica. Na njoj treba biti „brk“ - dva priveza (pjoka, primule) debljine 0,25 do 0,40 mm nejednake dužine, primjerice 20 i 30 cm. Udice na njima ne smiju biti šira od 10 mm, niti dugog tijela, jer kantar ima relativno mala usta.

Kantor je ljeti noću veoma aktivan, ne samo po mjesečini nego često i po mraku, a kad nije može se na to isprovocirati. To je sada posebno moguće na plićim pozicijama, osobito brakovima. Idealne pozicije su uzvisine kojima vrhovi doseži na samo pet, a nisu na više od 20 metara pod površinom mora.

Praktično uvijek spremnog na hranjenje, kantora je isprovocirati vrlo lako primamljivanjem. U tu je svrhu najbolje je koristi sitno isjeckane sarđele, zbog uštede pomiješane sa zemljom, najbolje ljepljivom glinom. Umjesto sarđele mogu se koristiti samljevene mušule, dagnje. Mješavina ta tri sastojka isprovocirat će i najsitijeg kantora da se mirisnim tragom podigne i pod sami površinu.

Ako je brak dublji od 10 metara, a kantor se nije podigao k površini, poviše vrtilice je dobro postaviti malu rascijepanu olovnicu.

Osim za primamu, sarđela i dagnja, mušula se mogu koristiti kao mamac. Međutim, neusporedivo bolji ulovi se postižu s komadima velikog crva.

Isprovociran mirisom i okusom primame koju ne može jesti, kantor veoma neoprezno napada mamac i najčešće se sam ulovi. Osim zbog toga, kontru, barem ne jaku, ne treba davati jer već ulovljen kantor može spasti zato što se najčešće zakvači za relativno mekane usne. Kako je borben, potrebno ga je oprezno izvlačiti.

Nakon dužeg ribanja ulovljeni kantoru počinju spadati s pribora zajedno s udicom jer brojnim i oštrim sitnim zubima brzo ošteti i prekine strunu poviše udice. Zbog toga je dobro povremeno provjeravati u kakvom su stanju privezi te ih po potrebi mijenjati.

S kantarom i umjesto njega, u ovakvom ribolovu je moguće ostvariti i ulove drugih riba. Uz dno se osim fratra ponekad love noćni lovci kao što su tabinja i gruj, ali i ovrata, sarak, nerijetko kapitalan, koji se zna podići i pod samu površinu. Potraje li lov do jutra, u zoru se može očekivati i pokoji zubatac, ako ih ima na braku. Pod površinom se po mjesečini s kantorom lovi ukjata, također nerijetko kapitalnih dimenzija, ali i bukva, plavica, vrnuti, širuni...

Na dobrim pozicijama, a one nisu rijetke, moguće je u jednom ribolovu, čak vrlo kratkom, uloviti veliki broj kantora. Zato podsjećamo da sportsko - rekreativni ribolovac u jednom lovu smije uloviti najviše pet kilograma ribe plus jednog kapitalca, a takvim se smatra kantor težine 500 - 700 grama, odnosno dužine 30 - 35 cm. Svi ostali zadržani ne smiju biti kraći od 18 cm, jer je to minimalna dozvoljena lovna dužina kantora.

Novi je sustav natjecanja, nove su propozicije, uskoro počinje nova Divlja liga. Igrat će se i ovo ljeto. Prošlo je zaključeno dodjelom priznanja na skalinima crkve svetog Vlaha nakon što su u prepunom Portu slavili Kokoti u svom prvom finalu.

Dobili su 7:4 FUN H2O Mlini, koji je tako ostao na dvije pobjede u svojih šest velikih finala. Kokoti su osamnaesto ime koje se upisalo na listu pobjednika.

Pamti se i kako su sva tri laskava naslova finula u ruke pobjedničke momčadi: Mladen Miloslavić je bio najbolji vratar, Pavo Čučka najbolji strijelac, a Cvijeto Radović najbolji igrač.

Porporela je u utakmici za treće mjesto svladala Elitu s 6:5, te osvojila broncu.

U četvrtfinalu Lozica je zaustavljena od Elite, Crvene stijene Orašac od Kokota, Uvala Lapad od Porporele, te Kamen mali od FUN H2O Mlini. To je osam najboljih od lani...

Prijave za ovogodišnju Divlju ligu primaju se do srijede, 26. srpnja, u Caffe baru Giro do 20 sati. Ždrijeb će bit dan poslije. Prvi radni dan je u subotu, 29. srpnja. Igra se u Mlinima. Kad su kvalifikacije? Nema više kvalifikacija. Skupa kreću svi koji se prijave...

Idućih dana o novom sustavu natjecanja...

dpp

Sinoć se u Cavtatu, u organizaciji TZ Općine Konavle i udruga Dominali i Mame Cavtat, održala prva večer Cavtatskog ljetnog karnevala. Uz pregršt maškaranih i nemaškaranih posjetitelja zabave nije nedostajalo. Uz Karlovačke bubnjare, Triko cirkus teatar i vesele ritmove DJ Blaise-a plesalo se do kasno u noć.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je zaključak kojim se u noći svečanog otvaranja 74. Dubrovačkih ljetnih igara svim ugostiteljskim objektima na području grada Dubrovnika odobrava produljenje rada najduže do 4 sata ujutro na dan 11. srpnja.

„Ugostitelji su dužni osigurati poštivanje javnog reda i mira u svojim ugostiteljskim objektima, a da pri tom ne dovedu u opasnost sebe i druge, spriječiti narušavanje javnog reda i mira, a ukoliko do njega ipak dođe odmah izvijestiti Policijsku postaju Dubrovnik.” - piše u kratkom priopćenju gradske uprave.

dpp

U organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, a u okviru programa Ulicama našeg Grada te Ljetnih priredbi u turističkim mjestima, zabavni program nastavlja se i ovaj tjedan od 22 do 23 sata.

U srijedu, 12. srpnja KUD Marko Marojica nastupit će u Zatonu, a klapa Maestral kraj Onofrijeve fontane, gdje će u četvrtak, 13. srpnja, nastupiti i Klapa Kolafjaka.

U Uvali Lapad će se u petak, 14. srpnja održati nastup Tria Laus, u subotu, 15. srpnja nastup KUD-a Osojnik, a u nedjelju, 16. srpnja nastup klape Karaka. Također u nedjelju, 16. srpnja, u Suđurđu, na otoku Šipanu, otočane i njihove goste zabavljat će Totem bend.

TZ grada Dubrovnika

Podizanjem zastave Libertas uz stihove Himne slobodi u ponedjeljak u 21 sat ispred crkve sv. Vlaha bit će svečano otvorene 74. Dubrovačke ljetne igre, koje će tradicionalno trajati do 25. kolovoza na raznim scenskim i ambijentalnim lokacijama grada Dubrovnika.

Ovogodišnje svečano otvaranje, koje će se tradicionalno upriličiti ispred crkve svetog Vlaha, režirat će pomoćnik intendantice za dramski program Saša Božić, prema scenariju koji potpisuje s dramskom umjetnicom Natašom Dangubić.

- Ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara izrasla je na kolektivnoj memoriji poklada, razdoblja u godini kada su putujući glumci, trubaduri i drugi umjetnici mogli ući u Grad i sve do Pepelnice zabavljati građanstvo svojim predstavama i nastupima. Knez Dubrovačke Republike daje glumcima ključeve Grada i time im simbolično dopušta nastupe u Gradu. Ove godine program se vraća svojim osnovnim postavkama: urbanom ritualu te uključuje tradicionalne osnove otvaranja koje tematizira temeljne postavke dubrovačkog urbaniteta - novije povijesti Grada, uz komentare dramske umjetnice Nataše Dangubić, koja predstavlja građane Dubrovnika. – istaknuo je Božić.

Uz Dubrovački simfonijski orkestar, pod ravnanjem Tomislava Fačinija, nastupit će Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica Mostar i Zbor Blasius, fanfaristi Slavenko Prizmić, Ivan Kušelj, Antun Puljizević i Matija Slomović, mandolinisti Vicko Dragojević i Marko Šilje te mali pjevači Marijeta Bošković i Andrija Bošković.

U svečanom otvaranju sudjeluju i članovi Festivalskog dramskog ansambla, studenti glume Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Splitu, Studentski teatar Lero, Kazališna družina Kolarin, Folklorni ansambl Linđo i Plesni studio Lazareti. Uz brojnu publiku i visoke uzvanike pred crkvom sv. Vlaha, svečano otvaranje pratit će gledatelji i slušatelji izravnog prijenosa Hrvatske radiotelevizije.

U 47 nadolazećih festivalskih dana, Igre će brojnoj domaćoj i inozemnoj publici ponuditi gotovo 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih izvedbi, a već idućeg dana, 11. srpnja u 21 sat u atriju palače Sponza, otvara se prva izložba u okviru 74. Dubrovačkih ljetnih igara, ciklus hrvatskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića pod nazivom Laka je mlados.
Svečanom otvaranju, prethodi i generalna proba koju tradicionalno s velikim zanimanjem prate brojni Dubrovčani i njihovi gosti, a koja će biti održana u nedjelju u ponoć.

kkj

Nastupom Soulfingersa na Stradunu, u noći otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, nastavlja se niz zabavnih programa, ukupno 20 koncerata, koje Grad Dubrovnik ovo ljeto organizira u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika.
 
Nakon već održanih noći Trstenog uz Matka i Branu te Orašca uz grupu Magazin, uslijedit će:
20.07. Osojnik – grupa Viva
22.07. Lopud – Alka Vuica
22.07. Zaton – Domenica
22.07. Kalamota, Gornje Čelo – Matija Cvek
29.07. Brsečine – klapa Kampanel
03.08. Šipanska luka – grupa TBF
09.08. Najbolje hrvatske klape na Stradunu
10.08. Pilarska noć – grupa Trio gušt
11.08. Zaton – grupa Magazin
12.08. Šipan, Suđurađ – Alen Nižetić
12.08. Noć Uvale Lapad – Jole
14.08. Orašac – klapa Iskon
26.08. Uvala Lapad – klapa Rišpet
26.08. Koncert Srđan i Vukan – ispred crkve sv. Vlaha
27.08. Noć Ploča – Maja Šuput
02.09. Gruška noć – Giuliano
27.09. Svjetski dan turizma – nastup DSO-a ispred crkve sv. Vlaha.
 
U sklopu manifestacije ''Ulicama našeg Grada'', također u  organizaciji TZ-a i Grada, tijekom srpnja i kolovoza izvest će se 40-ak koncerata u Uvali Lapad i kraj Onofrijeve fontane, a nastupat će klape Ragusavecchia, Maestral, Ragusa, Subrenum, Karaka, Kolafjaka, Poklisari, Pučki pjevači, Trio Laus, Kvartet Taliri te KUD sv. Juraj Osojnik. Tako u nastavku tjedna ovaj petak u Uvali pjevaju Taliri, a u nedjelju Pučki pjevači, dok će klapa Subrenum pjesmom razveseliti u gradu. Glazbeni programi započinju u 22 i traju do 23 sata, a program se nastavlja naredna dva mjeseca.
 
Tu je i niz ostalih kulturnih i zabavnih programa, u suorganizaciji Grada i gradskih društava i ustanova.
 
Svoj slavljenički, svečani koncert povodom 180 godina postojanja Gradska glazba Dubrovnik održat će ovaj petak, 7. srpnja u 21 sat ispred Crkve sv Vlaha, koncertom Klape Cambi 14. srpnja počinje Ljeto u Lazaretima, koje donosi i druga događanja, a za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza ispred Crkve sv Vlaha koncert će održati Dubrovački simfonijski orkestar uz Hrvatski vokalni ansambl Sv. Blaž.
 
Koncertnu poslasticu na svojoj ljetnoj pozornici Kina Slavica donose Kinematografi Dubrovnik, a među četiri koncerta je i onaj gitarskog virtuoza Vlatka Stefanovskog, 2. kolovoza.
 
Vrlo bogat sadržaj najavljuju i ustanove u kulturi Grada Dubrovnika, od Dubrovačkih ljetnih igara s gotovo 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa, muzeji, galerije i knjižnice s izložbama i drugim događanjima, Folklorni ansambl Linđo, kao i Dubrovački simfonijski orkestar koji priprema dvadesetak koncerata i događanja za kraj kolovoza i rujan, poput festivala 'Dubrovnik u pozno ljeto' i 'Stradun Classic'.
 
Što nas sve čeka ovo ljeto u Gradu provjerite i u Kalendaru događanja Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik