U Slanom je održano predavanje dr. sc. Stjepana Ćosića, povjesničara i profesora na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Danka Zelića, povjesničara umjetnosti i znanstvenika s Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba o velikanu slanske povijesti Petru Iveljiću Ohmućeviću. Ova dvojica renomiranih istraživača koji su se, uz svoje brojne znanstvene interese iz dubrovačke povijesti srednjega i novoga vijeka, slobodno možemo reći, posljednjih godina specijalizirali i za teme vezane uz tzv. ilirsku heraldiku i obitelj Ohmućević privukli su brojne posjetitelje predstavivši im nove spoznaje o ovom iznimno zanimljivom velikanu o kojemu se u današnje doba premalo govori, a čijim je tragovima premreženo čitavo Slano.

Valja istaknuti kako je i samo mjesto održavanja predavanja pomno odabrano i čime je na simboličan način upotpunjen ugođaj samog predavanja. Naime, riječ je o renoviranom ljetnikovcu obitelji Ohmućević, posljednjoj rezidencije te slavne pomorske obitelji. Ljetnikovac je u vlasništvu obitelji Pervan koja je širom otvorila vrata ovog impozantnog zdanja svim zainteresiranim posjetiteljima.

Na predavanju je bilo govora o brodovlasniku i pomorskom kapetanu Petru Iveljiću Ohmućeviću Grguriću, koji je ploveći Mediteranom u službi španjolskih kraljeva, stekao znatan ugled i imetak. Petar Ivelja Ohmućević je zbog svojih genealoških i heraldičkih konfabulacija u historiografiji ostao obilježen ponajprije kao mistifikator, pa možda čak dijelom i falsifikator, a mnoge su pojedinosti o njegovu životu i iznimnim poslovnim i pomorskim pothvatima ostale do danas slabo poznate ili posve nepoznate. Zbog toga su profesori su svojim istraživanjima i predavanju bili usmjereni na tumačenje autentičnih spisa o kojima u historiografskim djelima o Ohmućevićima nema spomena, a koji pružaju širu sliko o životu i djelu ovoga najpoznatijeg predstavnika slanskoga roda Grgurića Ohmućevića. Kada bismo govorili rječnikom suvremenoga senzacionalizma, slobodno bismo mogli reći da se radi o elementima renesasno-obavještajnog avanturističkog krimića...

Na kraju je nekoliko riječi o samom procesu renoviranja ljetnikovca rekao vlasnik Darko Pervan.

dpp

Dubrovnik se pridružuje obilježavanju 100. obljetnice smrti znamenite hrvatske skladateljice Dore Pejačević. Dubrovački simfonijski orkestar u suradnji s Hrvatsko -austrijskim društvom Dubrovnik te uz potporu Dubrovačkih muzeja i Turističke zajednice grada Dubrovnika priređuje koncert u srijedu, 28. lipnja u atriju Kneževa dvora. Na koncertu pod nazivom „Kasni romantizam u glazbi znamenite hrvatske skladateljice Dore Pejačević” nastupiti će mezzosopranistica Katja Markotić, violinistica Đana Kahriman i pijanist Ivan Violić. Početak koncerta je u 21 sat.

Dora Pejačević bila je jedna od najznačajnijih hrvatskih skladateljica svoga vremena. Njezin je skladateljski opus vrlo opsežan i raznovrstan te uključuje opere, balet, orkestralne i komorne skladbe, klavirske skladbe, pjesme i zborove. Uz studiranje u Beču, dodatno je usavršavala svoje znanje u glazbenim centrima u Europi te je tako stekla široko znanje iz različitih područja klasične glazbe. Isticala se svojom originalnošću i visokom razinom umjetničke izražajnosti te je svojim stvaralaštvom ostavila dubok trag u hrvatskoj glazbenoj baštini. Njeni radovi i danas su dio repertoara mnogih glazbenih festivala i koncerata diljem svijeta.

Ulaznice za koncert dostupne su u sustavu ulaznice.hr, a popusti za građane i studente dostupni su isključivo na blagajni DSO-a. Kontakt za informacije i rezervacije je 091 613 7314.

rrd

Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Modelarski institut Nave Dumins protekla dva tjedna su održali dva ciklusa hibridnih radionica izrade makete trajekta u Centru za mlade Dubrovnik. Jedan ciklus je vodio Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins, a drugi ciklus za drugu grupu polaznika Matija Miloslavić iz Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika.

Na radionicama su prvo izrađivali osnovnu konstrukciju makete trajekta od šperploče. Nakon toga su lijepili kartonsku oplatu na trajekt, upoznali su se s 3D modeliranjem i 3D printanjem te su dodavali 3D printane dijelove na modele trajekta. Na zadnje dvije radionice iz ciklusa su se upoznali s osnovama Arduina te su povezali Arduino i elektroničke komponente, poput led dioda i zvučnika, na model trajekta. S ovim ciklusom radionica polaznici su kombinirali se razne grane tehničke kulture, od brodomaketarstva, aditivnih tehnologija 3D printa, te Arduino tehnologije.

Nakon održana dva ciklusa hibridnih raidonica izrade makete trajekta Matija Miloslavić iz Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Mladen Mitić iz Modelarskog instituta Nave Dumins održali su po pet individualnih radionica. Uz pomoć mentora polaznici su dorađivali makete brodova te su zajedno došli i do ideja kako dodatno obogatiti trajekt, poput dodavanja elektroničkih podizača rampe i sidra, modela automobila i ljudi i slično.

Ciklus radionica izrade makete trajekta i indvidualna mentoriranje organizirali su Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Modelarski institut Nave Dumins u sklopu projekta „Od vizije do modela”.

dpp

„Oldtimer Cabrio Rally” na ruti Sarajevo – Neum – Dubrovnik završnicu je imao u Uvali Lapad. Rijetki modeli kabrioleta mogli su se razgledati na parkiralištu Grand Hotela Park.

Tijekom ljeta uz obalu, osobito s nje, skoro je nemoguće uloviti lignje, tek malo lakše sipe pa ljubiteljima priobalnog lova glavonožaca preostaje jedino tragati za hobotnicama, najkrupnijim glavonošcima, o čijem smo lovu pisali prije tjedan dana, a u kome će se kao prilov pojaviti i muzgavci.

Njih je lakše loviti nego olignje i sipe jer hobotnice napadaju sve što se mrda. Zato se alati za njihov lov mogu načiniti praktično od bilo čega i na brojne načine, ali danas se najviše koriste varalice namijenjene lovu lignji, sipa te najbolje - one posebnom pravljene za lov hobotnica.

Za lov s obale hobotnica, ali i muzgavaca najprikladniji su lignjarići tipa „egi“. Te varalice više ili manje vjerno oponašaju oblik kozice, odnosno izgledaju poput slova „S“, s olovnim utegom ispod prednjeg kraja. Moraju biti plivajući ili sporo tonući kako bi plovili s podignutim zadnjim dijelom i tako što manje zapinjala za dno, jer se hobotnice love na samom dnu. A da bi dospjele i zadržala se na dnu treba ih dodatno opteretiti. Dovoljno ih je zavezati na kraj strune zajedno s dodatnom olovnicom. Varalice trebaju biti što veće, barem broj 3.0, odnosno dugačke barem 90 mm. Njihova težina se u pravilu kreće do 20, rijetko 30 grama. Zato, da bi se s njima kompletirani pribor držao dna, ali i lako podizao s njega, ovisno o njihovoj plovnosti, varalice je najčešće potrebno dodatno opteretiti. U pravilu, dovoljan je dodatni uteg od 10 do 30 grama.

„Egi“ varalica i olovnica mogu se direktno postaviti na osnovnu strunu. Ako je najlonska, treba imati promjer od oko pola milimetra. Ne samo zbog snage i moguće velike težine lovine, nego i zato da se ne bi morala često mijenjati zbog oštećenja koja nastaju radi stalnog struganja o dno tijekom lova. Umjesto strune puno je bolje koristiti konop za mreže i to onaj plutajući promjera dva milimetra. On ne samo što neće strugati po dnu nego ni zapinjati za manje prepreke na njemu.

Od „egi“ lignjarića, za lov hobotnica najprikladniji su brzotonući tipa „tip run“. Oni na dnu stoje glavom naniže i pod kutom od 30 do 45 stupnjeva pa teže zapinju za njega nego ostale vrste lignjarića. Varalice toga tipa su teže od ostalih pa se s njima može loviti i bez dodatnog otežanja na priboru, što smanjuje mogućnost zaplitanja pri odbacivanju varalice i zapinjanja pri privlačenju.

Pri odabiru lignjarića pozornost treba obratiti na njihove udice. Naime, da bi od lignje žilavija, jača i teža hobotnica što manje spadala s nje, varalica treba imati što duže i jače udice. A da bi što manje zapinjale za dno i prepreke, s donje strane varalica je dobro ukloniti udice, što za posljedicu neće imati manji broj kačenja i veći spadanja plijena.

Za dno najmanje zapinju i najlakše se oslobađaju varalice koje imaju „glider head“, kliznu odnosno glave oblikovane tako da lako klize po dnu i odbijaju se od prepreka. Te varalice, koje mnogi nazivaju sipcima, jer su napravljene za lov sipa, imaju uteg smješten unutar zaobljenog prednjeg kraja, koji sprečava i bočno prevrtanje varalice te zapinjanje zbog toga.

Jedina mana sipaca je što imaju previše, ali nedovoljno dugačke i jake igle, za razliku od „tako egi“, varalice specijalno pravljene za lov hobotnica. Te, „tako egi“ (tako na japanskom znači hobotnica) imaju jednu do četiri jake i velike udice okrenute prema gore. Proizvode se u težinama od 30 do 50 grama. Većina su „egi“ oblika, a ima i onih koje oponašaju kozicu s dolje povijenim repom, kakve manje zapinju. Rijetko zapinju i varalice ovalnog tijela na kojima je, kao i kod onih s povijenim repom uteg obješen s donje strane kako bi se mogao mijenjati, ali i da bi pri potezanju lupkao po dnu i na taj način izazivao pozornost hobotnica. Da bi bile što stabilnije, odnosno da se ne bi bočno prevrtale pri potezanju po neravnom dnu, mnoge tako varalice imaju bočno postavljene klizače. Neke su od žice, a neke od mekane plastike i u obliku rakovih kliješta, što dodatno pridonosi privlačnosti varalice.

„Tako egi“ varalica nema na našem tržištu, ali ih je relativno jednostavno napraviti preradom „egi“ i „sipac“ varalica veličine 3, 3,5 i 4. Potrebno je ukloniti krunicu igala i na njeno mjesto dvokomponentnim ljepilom pričvrstiti udice širine luka koliki je bio promjer krunice.

Za uspjeh u lovu hobotnica nije od osobite važnosti dekor i boja varalice. Ipak, malo koji ribolovac ne zna da hobotnicu najviše privlači bijela boja, a iskusni hobotničari preporučuju upotrebu varalica žutih, narančastih, ružičastih, srebrnastih i prirodnih dekora. Najbolje je imati više raznobojnih i probom utvrditi koja je trenutačno najučinkovitija, ovisno o svjetlosnim uvjetima. No, bez obzira na njih, hobotnice se najbolje love svjetlucavim mamcima. Zato ih je najbolje loviti varalicama metalizirane površine, fluoroscentnog tijela ili tijela prekrivenog „šljokicama“, platnom u kome ima što više „lame“, metalnih niti. U nedostatku takvih, varalici se može dodati svijetleća ampula, svjetlucava samoljepljiva traka ili fosforoscentni premaz. Dovoljno je sa svake strane varalice premazom nacrtati tri-četiri točke ili kratke crte. Tako poboljšane varalice osobito su učinkovite noću.

Vizualni identitet 74. Dubrovačkih ljetnih igara pod nazivom „Novi građani“ nosi potpis dizajnera vizualnih komunikacija Zorana Đukića, a predstavlja svojevrstan nastavak prošloljetnog vizualnog rješenja „Između kamena”, inspiriranog ambijentalnošću i prirodnim elementom, biljem koje raste između kamena, a koje je važan dio scenografije Grada.

Objašnjavajući ovoljetni koncept, Đukić ističe kako je Dubrovnik stoljećima svoj identitet gradio kroz kontinuirani razgovor sa svijetom.

„Razmjenom i uvozom robe, znanja, umjetničkih stilova i talenata, Grad se razvijao i živio u korak s vremenom. U jednom trenutku ta se slika, kao na fotografiji s razglednice, zamrznula. Grad se skamenio. Postalo je jasno što Grad jest, a što nije – i iscrtana je granica između "starog" i "novog". Vizuali 74. Dubrovačkih ljetnih igara pokušaj su omekšavanja te oštre crte. Na njima su portreti karakterističnog dubrovačkog bilja: sivo-zelene agava i opuncija prepoznatljivim siluetama kontrastiraju bijelim zidinama. Dubrovački koralj i dubrovački gospar, koji nedvojbeno govore o svom podrijetlu, bojama i oblicima svojih cvjetova slave ljeto. Međutim, opuncije su prvi put uočene na Lastovu 1911. godine, a izvorno su iz Meksika – baš kao i agave, koje su tu stoljeće dulje. Palme ispod mosta na Pločama su iz Kalifornije, dok su one na Posatu s Kanarskog otočja. Dubrovački koralj stigao je iz Gvatemale, a naš gospar porijeklom je iz Brazila“. - pojasnio je Đukić

Za kraj Đukić propituje „kada se gube granice između našeg/dubrovačkog i stranog/tuđeg” postavljajući pitanje „Kada i kako se “novo” integrira u “staro”? I je li mogućnost takve alkemije još uvijek otvorena?”

Zoran Đukić je dizajner vizualnih komunikacija s preko 15 godina iskustva rada, specijaliziran za stvaranje promišljenih i inovativnih vizualnih identiteta, publikacija i izložbi za širok spektar klijenata iz kulturnog sektora. Osnivač je i voditelj studija đkć d.o.o., a najviše voli oblikovati vizualne identitete i kazališne plakate.

kkj

Članovi Ronilačkog kluba Delta 5 iz Metkovića nakon zarona su objavili kratki dokumentarac o potopljenom njemačkom torpednom brodu S57 pokraj Žuljane.

Video u prilogu.

U povodu 130. obljetnice podizanja spomenika slavnom dubrovačkom književniku Ivanu Gunduliću, dubrovačke su kulturne ustanove pripremile bogati trodnevni program koji počinje u nedjelju, 25. lipnja.

U organizaciji Dubrovačkih muzeja u Kneževu dvoru u 12 sati bit će održan tematski glazbeni program „Proslava u Dvoru“ kojeg će izvesti pijanistica Ivana Jelača i klarinetist Sebastijan Sarapa. Riječ je o svojevrsnoj rekonstrukciji teatarske zabave posvećene Gundulićevu životu i djelu koja je bila organizirana u Bondinom teatru 25. lipnja 1893. godine povodom proslave podizanja Gundulićevog spomenika.

Program se nastavlja na Gundulićevoj poljani u 20 sati, kad započinje program Dubrovačkih knjižnica pod nazivom „Ah! Ivan Gundulić – od spomenika do pjesnika u tri činjenja“. U tom će dijelu programa povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen održati predavanje o Gundulićevu spomeniku i njegovu autoru Ivanu Rendiću. Drugo činjenje se nastavlja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad, gdje će u 20.30 sati asistent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivan Grkeš održati predavanje pod nazivom „Spomenik kao prijeporno mjesto. Trodnevna proslava otkrivanja Gundulićeva spomenika u Dubrovniku 1893.“. U posljednjem, trećem činjenju bit će otvorena izložba „Pjesnik i njegovo djelo u Znanstvenoj knjižnici“ u prostoru Znanstvene knjižnice.

Središnja ovogodišnja izložba Dubrovačkih muzeja „Gunduliću u spomen: Proslava otkrivanja spomenika Ivanu Gunduliću u Dubrovniku 1893. godine” autora Tonka Marunčića bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 26. lipnja u 20.30 sati.

Na izložbi će biti prikazani originalni srebrni vijenci, svilene vrpce s lovorovih vijenaca koji su bili položeni na Gundulićev spomenik tijekom trodnevne proslave koju su, povodom njegovog podizanja od 25. do 27. lipnja 1893. godine, organizirali Odbor za podignuće Gundulićeva spomenika i dubrovačka općina. Također, bit će izložene i originalne fotografije s proslave, dva originalna reljefa Ivana Rendića, spomen – medalje, razglednice, plakati, dokumenti te brzojavi s čestitkama.

Trodnevni program obilježavanja 130. obljetnice podizanja spomenika Ivanu Gunduliću završava koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Kneževu dvoru u utorak, 27. lipnja u 21 sat. Koncertom će ravnati Ivan Hut, dok će kao solist nastupiti klarinetist Sebastijan Sarapa. Na programu su djela M. Miletića, P. Sagera, L. Rogowskog, L. Sorkočevića, D. Butigana, W. A. Mozarta i B. Berse.

Grad Dubrovnik

Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Ivana Huta nastupio je sinoć ispred crkve sv. Vlaha uz Svjetski dan glazbe.

Orkestar je izveo program popularne klasike, filmske glazbe, latino glazbe i jazza, a kao solisti nastupili su trubač DSO-a Džemal Cakić te Željko Barač na klarinetu.

dpp

Ronilački klub Dubrovnik je i ovog vikenda održao eko akciju u suradnji s Gradom Dubrovnikom, Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, Zajednicom tehničke kulture grada Dubrovnika i Čistoćom Dubrovnik koja pomaže u svim akcijama.

Akcija se odvijala u Mokošici, a ronioci su s morskog dna izvukli par stotina kila otpada, većinom staklene boce, plastičnu ambalažu, auto gume te odbačeni ribolovni alat.

„Zahvaljujemo se stanovnicima obližnje plaže koji su svesrdno pomagali našim volonterima. Ronilački klub nastavlja sa svojim akcijama čišćenja podmorja i priobalja i u ljetnim mjesecima. Svi sugrađani koji znaju za vale koje je potrebno očistiti, neka nam se jave. Organizirat ćemo čisćenje i njihovih vala.” - kažu iz RK Dubrovnik.

dpp

Folklorni ansambl Linđo uz Svjetski dan Glazbe održao je jučer u Kneževom dvoru vokalno instrumentalni koncert pod nazivom „Tamburaško sijelo” uz ravnanje maestra Siniše Leopolda.

Župan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Jelena Dadić Račić uručili su, na prigodnoj svečanosti prekjučer u Studentskom domu u Dubrovniku, nagrade učenicima i mentorima koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz znanja.

- Svima vam čestitam na iznimnim postignućima koja su, prvenstveno, rezultat vašeg truda i rada, ali i podrške vaših mentora i vaših obitelji. Ponosni smo na sve vas i vjerujemo u vaše uspjehe i u budućnosti. - poručio je župan Dobroslavić.

Učenici iz Dubrovačko - neretvanske županije na državnim natjecanjima u školskoj 2022./2023. godini osvojili su ukupno 27 odličja, i to 16 prvih mjesta, sedam drugih i četiri treća mjesta.

dpp