U finalnom susretu Divlje lige u Portu Kokoti su pobijedili FUN H2O sa 7:4. Divlja liga sad ima 18 imena na popisu različitih prvaka. Treće mjesto pripalo je Porporeli.
Mladen Miloslavić je najbolji vratar, Pavo Čučka najbolji strijelac, a Cvijeto Radović je najbolji igrač ovogodišnje Divlje lige, a sva trojica dolaze iz pobjedničke momčadi.
dpp
Martin Burić ljubitelj je meteoroloških fotografija, a kamerom je prije dva dana zabilježio i munje koje su sijevale iznad Pelješca.
Prigodan program posvećen začetniku suvremene ambijentalnosti Ivici Kunčeviću održan je sinoć u Pilama, lokaciji njegovog kultnog uprizorenja Tužne Jele.
O Kunčeviću, njegovu radu i uspomenama s njim okupljenoj publici govorila je Perica Martinović, Goran Grgić je čitao ulomak iz Kunčevićeve knjige Ambijentalnost na dubrovačku koji govori o probama za Tužnu Jelu, dok je Doris Šarić Kukuljica čitala stihove Shakespeareova Soneta 66. Prikazan je i izbor video isječaka predstava koje su obilježile njegovo djelovanje na Igrama: Romeo i Julija, Tužna Jele i Skup te isječci iz intervjua u kojima je Kunčević progovarao o otvorenim prostorima kao kulisama, uključivanju djece u predstavu Tužna Jele, njezinom smještanju u more u Pilama te samoj ulozi i simbolici koju je more imalo, a na samom kraju su i djeca odjevena u bijelo, u spomen na kultno uprizorenje, potrčala na mul. Kunčević je predstavama propitkivao sebe, Grad i nebo te je kao ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara od 2002. do 2009. godine otvorio put novoj generaciji redatelja koja je kroz različite autorske poetike širila pojmove dubrovačke ambijentalnosti. Svoje bogato znanje ostavio je za vječnost u dvjema knjigama, Ambijentalnost na Dubrovačku i Redateljske bilješke.
Ivica Kunčević rođen je 1945. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku. Diplomirao je u Zagrebu 1969. godine jugoslavenske jezike i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Iste godine apsolvirao je na Odjelu režije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku djeluje od 1969. do 1977. u svojstvu kućnog redatelja, od 1977. u angažmanu je u DK Gavella, a 1984. postaje članom umjetničkog ansambla HNK u Zagrebu do umirovljenja 2011. godine. Dužnost ravnatelja dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara obnašao je od 2002. do 2009. godine. Režirao je više od stotinu predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, a diljem Hrvatske i regije prepoznat je po osebujnom čitanju dubrovačke i svjetske dramske baštine - Držića, Vojnovića, Shakespearea, Čehova.
DLJI
U sklopu programa šestog Festivala soli izložba „Sea&Sirens“ njemačkog fotografa Wima Westfielda otvorena je sinoć u Kneževom dvoru u Stonu. Autor izložbe novinar je i fotograf Bod Mueller, umjetničkog imena Wim Westfield kojim potpisuje svoje umjetničke fotografije. Bilo je to prvo događanje ovogodišnjeg Festivala soli ususret središnjem dijelu programa sljedeći vikend.
Prigodom otvorenja, autor je izrazio zadovoljstvo što je ova izložba koja je putovala svijetom stigla i u Ston u kojem je prve fotografije snimio prije deset godina, a od tada se ovom kraju uvijek iznova rado vraća. U ime organizatora okupljene je pozdravila Sandra Vuletić, ravnateljica Narodne knjižnice Ston istaknuvši kako je veseli ova izložba i činjenica da Festival soli od samog početka njeguje i sedmu umjetnost na radost stonske publike. Izložba donosi 33 fotografije velikog formata koje prikazuju najljepše valove na svijetu kao i modele koji i bez opreme za disanje rone u oceanske dubine ili plivaju s divljim životinjama. Fotografije su nastale na Havajima, Polineziji, Kubi i u Južnoj Africi. Ipak, Westfield je snimio neke od najljepših fotografija upravo u okolici Dubrovnika i Stona.
Izložba „Sea&Sirens“ u Kneževom dvoru u Stonu može se pogledati još cijeli sljedeći tjedan.
dpp
U organizaciji Grada Dubrovnika, Turističke zajednice grada Dubrovnika i Banje Beach Restaurant Lounge & Club, u nedjelju 21. kolovoza, na plaži Banje održat će se Noć Ploča.
Ovu već tradicionalnu noć zabave svojim će glazbenim repertoarom popratiti popularna grupa Crvena jabuka. Program započinje u 22 sata, a ulaz je besplatan!
TZ grada Dubrovnika
Marketing
Folklorni ansambl Linđo nastupio je na radost brojne festivalske publike sinoć u parku Gradac u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara. Bio je to drugi Linđov nastup u sklopu programa 73. Dubrovačkih ljetnih igara.
Folklorni ansambl Linđo neizostavan je sudionik programa Dubrovačkih ljetnih igara od 1967. godine pa je tako i ovoga ljeta zabilježio dva festivalska nastupa, 3. te sinoć, 19. kolovoza na Gradcu. Unatoč nepovoljnoj vremenskoj prognozi, kiša je zaobišla Gradac te su Linđovci još jednom izišli na scenu i pokazali zašto su jedan od omiljenih programa kako domaće, tako i strane publike. Na repertoaru su se našli Markuševački veseli dani (Svati), Posavski plesovi, Valpovački plesovi iz Bizovca te najpopularniji ples Dubrovačkoga primorja – poskočica Linđo koja se pleše uz pratnju lijerice, a po kojem je ansambl i dobio ime.
Izvedeni su zatim Plesovi iz Baranje, Stari splitski plesovi te brze vrtnje i virtuozne figure Plesova iz Zaprešića, dok su večer zaključili Bunjevački plesovi i njihovo najpoznatije bunjevačko kolo u kojemu se momci natječu u plesnim domišljajima s ciljem zavođenja djevojaka, dok posebne zvučno-ritmičke efekte postižu zvečkama-zvončićima na čizmama. Program su začinile i glazbene točke u izvedbi muške, ženske i mješovite klape. Publika je dugim pljeskom ispratila svaki dio sinoćnjeg nastupa, a uz poskočicu Linđo najveće su oduševljenje očekivano izazvali Bunjevački plesovi pa su na samom kraju kao zahvalu publici još jednom zaigrali dio kola.
DLJI
Dodjelom medalja ovaj tjedan na plaži Vrbovačka u Nacionalnom parku Mljet završio je ovogodišnji Ljetni sportski kamp. U njemu je sudjelovalo 30 mljetske djece uzrasta do 14 godina, a mali sudionici su se mogli upoznati i okušati u mnogim sportovima: plivanju, košarci, atletici, sportovima s reketom, nogometom, rukometom, odbojkom, gimnastikom, streljaštvom i raznim igrama.
Treninzi su se uz stručni nadzor trenera odvijali u Goveđarima, Babinom Polju i na plažama Sutmiholjska i Vrbovačka.
Održavanje ljetnog kampa financijski su podržali Općina Mljet i Nacionalni park Mljet.
dpp
Ovaj tjedan se nastavilo s radionicama u sklopu STEM ljeta u Centru za mlade Dubrovnik. Na redu su se našle uvijek popularne i dobro posjećene radionice crtanja 3D olovkama. Radionice su održali Informatički klub Futura i Zajednice tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.
Na radionicama protekla dva dana je sudjelovalo preko 50 polaznika. Polaznici su uz stručnu pomoć mentora i 3D olovki crtali zanimljive predmete prema predlošcima ili po želji. Sve što su polaznici nacrtali na kraju radionice su uzeli sa sobom na uspomenu na radionicu. Na ovom ciklusu najviše su se crtale naočale, maske, Eiffelov toranj, automobili, bicikle, pande, zvijezde i drugi motivi.
STEM ljeto u Centru za mlade Dubrovnik organiziraju Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u tehničkoj radionici koja se nalazi u sklopu Centra za mlade Dubrovnik.
dpp
Veći dio najmlađe, ovogodišnje generacije oliganja narastao je do dužine tijela od desetak centimetara, što je minimalna isplativa dužina za lov sportskim, udičarskim alatima. Zato je tek sad nastupilo pravo vrijeme za prvi ovosezonski lignjolov, naravno ne i za one najupornije i najvještije ribolovce koji i tijekom ljeta love malobrojne, ali vrlo krupne prošlogodišnje olignje. Iako će napadati i mamce duže od sebe, tako male lignje je najbolje loviti vrlo kratkim varalicama i to „tataki“ , tehnikom okomitog skosavanja priborom s više varalica koje oponašaju malo jato ribica. Prošle godine u rujnu pisali smo o toj tehnici dnevnog lignjolova, a sada ćemo detaljnije o posebnim malim varalicama, najboljim za lov malih oliganja na taj način.
Osnova „tataki“ tehnike lova lignji je lignjarić, skosavica posebne konstrukcije, labilnog balansa kako bi u moru plutala u vodoravnom položaju da bi se zanjihala i na najmanji pokret pribora koji je nosi te tako isprovocirali lignju da je napadne. Zbog toga takva varalica mora imati geometrijski i centarteže u istoj točci te mora biti lakša od varalica za ostale načine lova lignji. Ove varalice su kraće od ostalih lignjarića, proizvode se u dužinama od 35 do 90, rijetko do 100 mm.
Iako postoje mnoge varijacije, „tataki“ varalice imaju dva osnovna oblika - ribe i kozice. U pravilu se proizvode od prozirne, tvrde ili mekane plastike, bez ili s presvlakom od tanke, mrežaste i svjetlucave tkanine. Neke tvrde varalice u tijelu imaju zračne mjehuriće koji ih čine lakšim, bolje izbalansiranim, ali i atraktivnijim zbog svjetlucanja koje je posljedica prelamanja svjetlosti. Kraći modeli imaju jednu, a duži dvije krunice, što je moguće lakše, zbog čega ih prave od najtanjih iglica u cjelinu spojenih omotavanjem najlonom.
Tijelo mekanih modela je navučeno na štapić od tvrde providne plastike koji nosi krunicu i na prednjem dijelu element za spajanje s ostatkom pribora. Najveći broj varalica za spajanje ima poprijeku rupicu. Ona omogućava direktno, postavljanje varalice na osnovu završnjaka ili vezivanje za predvez. Također, varalice s rupicom se pomoću konca mogu zavezati. Takvi lignjarići se pomoću kopče mogu spojiti u lako rastavljivu vezu s osnovom ili privezom završnjaka. Ima modela bez te rupice koji se koncem vezuju za osnovu završnjaka, ali i onih, u pravilu dužih, s ugrađenom vrtilicom.
„Tataki“ varalice se proizvode u brojnim kombinacijama navedenih osobina, ali su četiri osnovne. Japanci ih nazivaju „Chibiika“, „Chibiebi“, „Oppai“ i „Oppai sute“.
„Chibiika“ su varalice vretenastog i oblika ribe izrađene od tvrde i nesavitljive plastike. U pravilu su duge do 50 mm, naoružane su jednom krunicom te u tijelu imaju mjehuriće zraka. Neke su obložene prozirnom mrežastom tkaninom, od svile ili sintetike.
„Chibiebi“ su male tvrde skosavice koje oblikom podsjećaju na kozicu i škampa, s posebno istaknutim očima. Naoružane su jednom krunicom i rijetko su duže do 50 mm.
Skosavice „Oppai“ su vretenastog oblika, izrađeni su od mekane plastike i imaju jednu ili dvije krunice. Modeli s jednom krunicom se proizvode u veličinama do 50 , rijetko 70 mm, dok su modeli s dvije krunice dugi od 70 do 100 mm.
„Oppai Sutte“ varalice su vretenastog oblika, izrađene su od mekane plastike i obložene platnom obojanim realističnim ribljim uzorcima. Naoružane su s dvije krunice i jedine od svih „tataki“ varalica na vrhu imaju montiranu vrtilicu. Duge su od 50 do 100 mm.
Svaka od ovih varalica namijenjena je za ciljani lov pojedinih ili nekoliko vrsta malih lignji u vodama oko Japana, u kojima je preko 40 različitih vrsta tih glavonožaca. No, u Jadranu je tri puta manje vrsta lignji i njihovih srodnika lignjuna, a varalicama se lovi skoro isključivo neusporedivo najbrojnija obična lignja. Ona nije osobito izbirljiva kad je u pitanju vrsta „tataki“ varalice, ali je ipak najbolje imati svih vrsta i veličina. Naime, na jedan pribor najbolje je postaviti varalice različitih dužina, i to tako da je najduža najdonja, a najkraća najgornja. Također, najbolje je izmjenjivati varalice različitih oblika i dekora, barem dok se ne utvrdi koja je trenutačno najprimaljivija lignjama. No, dobro je da najdonja varalica bude oblika kozice jer ona obitava na ili neposredno poviše dna. Tijekom ljeta, dok je većina lignji još sitna, bolje je koristiti kraće, varalice dužine do 50 mm, a kasnije duže. No, s upotrebom dužih ne treba žuriti jer za olignje ne vrijedi moto "veliki mamac - veliki plijen". Naprotiv, mnogo puta manje varalice će više uloviti, jer su male lignje vrlo oprezne, pogotovo prema krupnom plijenu.
Premijera dokumentarnog filma Hrvatske radiotelevizije „Vrijeme aretejsko” održana je sinoć u ljetnom kinu Jadran. Film je nastao podovom pedesete obljetnice od premijernog postavljanja drame Aretej na Dubrovačkim ljetnim igrama, a uz urednicu, scenaristicu i redateljicu Ladu Džidić Barić, okupljenoj publici obratila se i intendantica Dora Ruždjak Podolski.
– Predstava Aretej obilježila je Dubrovačke ljetne igre i utrla put novoj, hrabroj i beskompromisnoj ambijentalnosti. Zahvaljujući Hrvatskoj radioteleviziji i autorici Ladi Džidić Barić imamo priliku prisjetiti se tog iznimnog događaja i proslaviti ono što Dubrovačke ljetne igre čini posebnima, a to je ambijentalnost. Ova predstava pobijedila je zamke svakog mogućeg prostornog pitanja, ali je pobijedila i vrijeme pa je po tome jedinstvena u povijesti Dubrovačkih ljetnih igara. – kazala je intendantica Dora Ruždjak Podolski.
Dokumentarni film Vrijeme aretejsko govori o fenomenu predstave Aretej koja je igrala čak trinaest godina, o okolnostima pod kojima je stavljena na repertoar, o njezinom nastajanju, izboru prostora u kojem će se igrati, načinu igre te režijskoj koncepciji. O najdugovječnijoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara progovaraju glumci koji su je igrali, njihova publika, statisti, kazališni kritičari, teatrolozi te puk koji do danas prepričava scene svojevrsnog simbola dramskog programa Igara. O važnosti ove predstave svjedoči činjenica da je kroz nju redatelj Georgij Paro na velika vrata uveo suvremene pisce u dramski program Igara, dotada baziran isključivo na uprizorenjima klasičnih djela, čime je otvorio novo poglavlje festivalske drame.
Uz urednicu, scenaristicu i redateljicu Ladu Džidić Barić, ostatak autorskog tima čine tonski snimatelji Krunoslav Ljubanović i Mario Mačešić, Ivan Bilušić i Boris Zimšek zaslužni za rasvjetu, autorica glazbe Eva Kalogjera, direktor fotografije Damir Petričić te majstor montaže Mladen Radaković.
DLJI
Dubrovački Crveni križ jučer je podijelio 32 diplome djeci polaznicima male škole plivanja pod nazivom „Plivajmo zajedno". Sveukupno je projektom bilo obuhvaćeno 35 djece.
Školica plivanja pod nazivom „Plivajmo zajedno" organizirana je od 1. do 19. kolovoza uz pomoć Hrvatskog Crvenog križa kroz projekt „Sigurnost na vodi" i uz potporu Grada Dubrovnika. Djeca su savladavala osnovne tehnika plivanja, upoznata su s kodovima Hrvatskog Crvenog križa o sigurnom ponašanju na vodi, te su se zabavila na „igralištu moru" na plažama Mandrač-Solitudo i Štikovica.
Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik planira nastaviti s ovim projektom, a sve u cilju smanjenja i prevencija nesreća na vodi i moru.
dpp
Povodom pedeset godina od premijernog postavljanja drame „Aretej” na Dubrovačkim ljetnim igrama, u subotu 20. kolovoza u 21:30 sati u ljetnom kinu Jadran premijerno će biti prikazan dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije „Vrijeme aretejsko”. Ulaz je slobodan, ali zbog ograničenog broja sjedećih mjesta, besplatne ulaznice potrebno je preuzeti na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) ili danas, u petak, na pultu Igara ispred zgrade DTS-a.
Filmski program Igara, koji je ovog ljeta u znaku obljetnica, nastavlja premijernim prikazivanjem dokumentarnog filma Hrvatske radiotelevizije Vrijeme aretejsko koji govori o fenomenu predstave Aretej, o okolnostima pod kojima je stavljena na repertoar, o njezinom nastajanju, izboru prostora u kojem će se igrati, načinu igre te režijskoj koncepciji. Posljednji dramski tekst Miroslava Krleže Aretej ili legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici 1972. godine na Bokar postavlja tada jedan od najinovativnijih redatelja u postgavellijanskom kazališnom miljeu, Georgij Paro koji je tih godina tragao za novim kazališnim prostorima, a svojim traganjima i preispitivanjima na osobit način promijenio i obilježio ambijentalni teatar. Parov je Areteja s ponajboljom glumačkom igrao čak trinaest godina, postavši najdugovječnija predstava Dubrovačkih ljetnih igara, jedan od najvećih uspjeha te svojevrsni simbol dramskog dijela Igara. O važnosti ove predstave svjedoči činjenica da je kroz nju Paro na velika vrata uveo suvremene pisce u dramski program Igara, dotada baziran isključivo na uprizorenjima klasičnih djela, čime je otvorio novo poglavlje festivalske drame.
O Areteju koji je ostao upamćen kao vrhunac ambijentalnog teatra, ne samo u Dubrovniku, progovaraju glumci koji su igrali u predstavi, njihova publika, statisti, kazališni kritičari, teatrolozi te puk koji do danas prepričava scene urednice, scenaristice i redateljice Lade Džidić Barić. Ostatak autorskog tima čine tonski snimatelji Krunoslav Ljubanović i Mario Mačešić, Ivan Bilušić i Boris Zimšek zaslužni za rasvjetu, autorica glazbe Eva Kalogjera, direktor fotografije Damir Petričić te majstor montaže Mladen Radaković.
DLJI
Marketing