U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak je predstavljena monografija „Antun Masle” autora Igora Zidić, jednog od najpoznatijih hrvatskih povjesničara, teoretičara i kritičara umjetnosti. Na predstavljanju su govorili autor monografije Igor Zidić, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina i muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik dr.sc. Rozana Vojvoda.

U ovoj obimnoj, bogato ilustriranoj monografiji na gotovo 500 stranica Igor Zidić je ponudio novo čitanje opusa Antuna Masle, jednog od možda najzanimljivijih, a nedovoljno valoriziranih dubrovačkih / hrvatskih modernih umjetnika. Kroz zavidnu količinu komparativnog materijala i široki kontekst koji uključuje i sociološke i filozofske aspekte, autor monografije problematizira Maslino djelo u odnosu na hrvatsku i europsku likovnu figuraciju; ekspresionizam, neoprimitivističke težnje, art brut, različite antiakademske opcije, ali i svojevrsni novi lirizam.

U monografiji se mogu pronaći sve umjetnine koje su bile izložene na velikoj retrospektivnoj izložbi u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik koja je bila priređena povodom stogodišnjice rođenja slikara, ali i brojne druge, iz obiteljskog vlasništva, različitih privatnih zbirki, te iz mnogobrojnih muzejskih i galerijskih institucija primjerice Galerije umjetnina u Splitu, Moderne galerije u Zagrebu, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Narodnog muzeja u Zadru, Gradskog muzeja u Rovinju… Suradnica autora monografije je Anabel Zanze, a ostali suradnici na monografiji su Ivana Majer i Rozana Vojvoda, dok su za fotografije zaslužni Miho Skvrce, Goran Vranić i drugi. Za oblikovanje monografije zaslužan je studio Bahrach & Krištofić, a tiskana je u Tiskari Zelina d.d.

dpp

Završni koncert 73. Dubrovačkih ljetnih igara održat će se u četvrtak, 25. kolovoza u 22 sata ispred Katedrale. No zbog bolesti umjesto prvotno najavljivane sopranistice Nadine Sierre nastupit će pobjednica natjecanja Operalia, sopranistica koja svojim glasom osvaja publiku Adela Zaharia.

DLJI

Monografija „Antun Masle” autora Igora Zidić, jednog od najpoznatijih hrvatskih povjesničara, teoretičara i kritičara umjetnosti bit će predstavljena na taraci Umjetničke galerije u četvrtak, 18. kolovoza u 21 sat.

Na predstavljanju će govoriti autor monografije, Igor Zidić, povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina i muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, dr.sc. Rozana Vojvoda.

U ovoj obimnoj, bogato ilustriranoj monografiji na gotovo 500 stranica Igor Zidić je ponudio novo čitanje opusa Antuna Masle, jednog od možda najzanimljivijih, a nedovoljno valoriziranih dubrovačkih / hrvatskih modernih umjetnika. Kroz zavidnu količinu komparativnog materijala i široki kontekst koji uključuje i sociološke i filozofske aspekte, autor monografije problematizira Maslino djelo u odnosu na hrvatsku i europsku likovnu figuraciju; ekspresionizam, neoprimitivističke težnje, art brut, različite antiakademske opcije, ali i svojevrsni novi lirizam.

U monografiji se mogu pronaći sve umjetnine koje su bile izložene na velikoj retrospektivnoj izložbi u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik koja je bila priređena povodom stogodišnjice rođenja slikara, ali i brojne druge, iz obiteljskog vlasništva, različitih privatnih zbirki, te iz mnogobrojnih muzejskih i galerijskih institucija primjerice Galerije umjetnina u Splitu, Moderne galerije u Zagrebu, Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Narodnog muzeja u Zadru, Gradskog muzeja u Rovinju… Suradnica autora monografije je Anabel Zanze, a ostali suradnici na monografiji su Ivana Majer i Rozana Vojvoda, dok su za fotografije zaslužni Miho Skvrce, Goran Vranić i drugi. Za oblikovanje monografije zaslužan je studio Bahrach & Krištofić, a tiskana je u Tiskari Zelina d.d.

dpp

U Lazaretima je otvorena gostujuća izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu „Arheologija iz zraka“. Za ovu prigodu izložba je dopunjena najzanimljivijim motivima iz dubrovačkog kraja koje je odabrao voditelj Arheološkog muzeja u Dubrovniku, Domagoj Perkić. Autori izložbene koncepcije Miroslav Vuković s Odsjeka za arheologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu imali su za cilj prikazati neke od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Pritom su podatke o arheološkom kontekstu sveli na minimum, dok je osnovni fokus stavljen na fotografije.

Na samom otvorenju publici su se pored autora izložbe Miroslava Vukovića i Jacqueline Balen obratili i lokalni koordinatori izložbe Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović. Izložbu je otvorila pročelnica UO za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika Julijana Antić Brautović. Ona je naglasila važnost dobre međuinstitucionalne suradnje za realizaciju ovakvih projekata te angažman Dubrovačke baštine u popularizaciji arheoloških sadržaja i dodatnom osvještavanju potrebe za trajnim rješavanjem prostora za Arheološki muzej u Dubrovniku.

Izložbu su zajednički realizirali Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština i Dubrovački muzeji i moći će se razgledati do 1. listopada.

dpp

Kao uvod 16. Svjetskog kongresa Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC), koji će se od 6. do 9. rujna održati u Quebec Cityju u Kanadi, organizirana je izložba fotografija gradova svjetske baštine, a među odabranima se nalazi i Dubrovnik.

Na temu ''Zašto je dobro živjeti u …'' uz fotografiju povijesne gradske jezgre, na kojoj se vidi i košarkaško igralište pod Minčetom, navedeno je ''U Dubrovniku je dobro živjeti jer se možete igrati uz srednjovjekovne zidine, unutar grada pod zaštitom UNESCO-a, s pogledom na najljepše Jadransko more i crvene gradske krovove, a istovremeno biti u jednom od najposjećenijih turističkih gradova u Europi, biseru Mediterana''.

Panoi s fotografijama i tekstom su od 17. kolovoza do 10. rujna 2022. izloženi na Place d'Youville, koji se nalazi u središtu Quebec Cityja na vrlo frekventnom mjestu s velikim brojem prolaznika i turista što predstavlja i izvrsnu turističku promociju.

Gotovo 60 gradova svjetske baštine predalo je svoje fotografije na poziv za izložbu, od kojih su odabrane 22, a među njima i fotografija koju je kandidirao Grad Dubrovnik. Autor fotografije je VSP video.

Uz Dubrovnik, predstavljeni su i gradovi Regensburg, Suzhou, Querétaro, Split, Le Havre, Beč, Sawahlunto, Porto, Mexico City, Strasbourg, Colonia del Sacramento, Évora, Kutná Hora, Gyeongju, Krakov, Vilnius, Nica, Malacca, Luxembourg, Hoi An i Québec City .

Sadržaj Grada Dubrovnika

Još jedno šipansko filmsko ljeto došlo je kraju ceremonijom svečanog zatvaranja na kojoj su prikazani radovi svih radionica 19. Ljetne škole filma Šipan. Ceremoniju zatvaranja vodio je Miro Bronzić, uz Nilsa Neuberta osnivač i organizator Ljetne škole filma Šipan.

Ove godine ukupno je sudjelovalo 55 djece uzrasta od 9 do 15 godina, koja su bila raspoređena u četiri radionice. Radionica animiranog filma, pod vodstvom diplomirane animatorice Lorene Ivanović, u tehnici stop animacije, napravila je zanimljiv i što je za animaciju uvijek nekako važna karakteristika, smiješan film pod nazivom „Žabica“. Radionica pod nazivom Filmska početnica, u kojoj su mlađi polaznici učili sve što se događa na filmskom setu i oko seta, snimila je jako zanimljivu priču pod naslovom „Superboč“. „Superboč“ nam na jedan simpatičan dječji način donosi poruku da se uz pravo prijateljstvo i ljubav uvijek može doći do pobjede. Ovu radionicu vodili su glumica Katarina Madirazza i student snimanja na Akademiji dramske umjetnosti Petar Lebinec.

Ovogodišnja LJŠFŠ imala je dvije radionice igranog filma. Ona za mlađe polaznike pod vodstvom redateljice Bojane Momirović i AV majstora Nikole Kapidžića snimila je žanrovski film na tragu SF-a pod nazivom „Povratak Šipana“. Druga radionica koja se održala u suradnji s udrugom Kaooosss iz Zagreba, pod vodstvom filmskog pedagoga Jure Troje i studenta produkcije na ADU Noe Nikolića, donijela nam je pravi mali triler zanimljivog naslova „Elizabeta II.“.

Dok su mladi marljivo radili i pripremali svoje filmove, šipanska publika i njihovi gosti uživali su u bogatom kino programu te imali priliku družiti se s profesionalcima iz svijeta filma. Tako su u večernjim programima ovog ljeta sudjelovali glumica, scenaristica i redateljica Nina Violić i producentica Vanja Sremac, redatelj Dario Lonjak, scenarist Velimir Grgić, redatelj Radivoje Andrić, a u programu su nastupili i Igor Hajdarhodžić i Marijan Žitnik. Glazbena večer i ove je godine organizirana u suradnji s TZ Grada Dubrovnika, a šipansku publiku svojim izvedbama oduševili su PMS & prijatelji.
U sklopu programa održano je i predavanja na temu medijske pismenost koje je održao Nikola Duper iz udruge Luža.

dpp

Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Dawida Runtza nastupio je sinoć u atriju Kneževa dvora uz mlade solistice Veroniku Ćiković na harfi i Luciju Stilinović na flauti.

Uvertira u večernji glazbeni program bila je Orawa, kruna niza skladbi Wojciecha Kilara inspiriranih poljskim planinskim folklorom. Simfonijsku pjesmu odsvirali su gudači Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a od samog minimalističkog početka skladbe okupljena publika očarano je upijala svaku notu. Spontanost, temperament, energija te snažna gradacija koja je vodila sve do završnog „hej“ izmamili su snažan i dugačak pljesak uz ovacije te vraćali maestra Dawida Runtza na poklon. Potom su im se na sceni pridružile mlade i perspektivne solistice Lucija Stilinović na flauti i Veronika Ćiković na harfi izvevši trostavačni Koncert za flautu, harfu i orkestar u C-duru velikana glazbene klasike, Wolfganga Amadeusa Mozarta. Jedino Mozartovo djelo za harfu napisano je 1778. godine te je jedan od najjasnijih primjera umijeća ovog skladatelja, a počinje radosnim Allegrom.

Nakon razigranog dijaloga flaute, harfe i orkestra uslijedio je mirniji Andantino u kojem su solo instrumenti preuzeli melodiju, dok je veličanstveni završetak činio energični Rondeau – Allegro. Kao zahvalu okupljenima na snažnom pljesku, solistice koje inače nastupaju kao duo Eolian, izvele su predsmrtnu Ariju Lenskog iz opere Evgenij Onjegin jednog od najvećih skladatelja romantizma, Petra Iljiča Čajkovskog. Završnicu koncerta činila je Mozartova četverostavačna Simfonija br. 36 u C-duru poznatija kao Linzerska u izvedbi Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Djelo nastalo u svega četiri dana otvara niz od pet Mozartovih velikih završnih simfonija, a počinje napetim polaganim uvodom Adagio – Allegro spiritoso kojeg je Mozart uvrstio po uzoru na Josepha Haydna i njegova brata Michaela. Slijede ga živahni Andante, veličanstveni Menuetto – Trio te Presto za koji je skladatelj napisao da ga treba svirati „što je brže moguće“. Očaranost okupljene publike večernjim koncertom rezultirala je izrazito dugim pljeskom te ponovnim pozivanjem maestra Runtza na poklon više puta.

Glazbeni program 73. Dubrovačkih ljetnih nastavlja se u ponedjeljak, 22. kolovoza u 21:30 sati u atriju Kneževa dvora gdje će pod pokroviteljstvom Zaklade Caboga Stiftung nastupiti uzbudljivi ansambl ponajboljih dubrovačkih glazbenika neobičnog odabira instrumenata i istaknutih osobnosti sa solisticama, flautisticom Đivom Franetović Kušelj i mezzosopranisticom Dubravkom Šeparović Mušović, izvodeći djela Ravele, Hindemitha, Osghiana i De Fallae pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija u sklopu jedinstvenog glazbenog projekta Dubrovnik na glazbenoj hridi.

DLJI

Drugu premijernu dramsku produkciju 73. Dubrovačkih ljetnih igara, Lorcinu „Krvavu svadbu” u režiji Franke Perković Gamulin, sinoć je Festivalski dramski ansambl Dubrovačkih ljetnih igara premijerno izveo na otoku Lokrumu.

Krvava svadba, djelo napisano 1933. godine primjer je dramskog predloška koji povijest kazališta naziva pjesničkom ili poetskom dramom. Vrijeme radnje ove Lorcine tragedije vezano je uz ruralnu sredinu prve polovice dvadesetog stoljeća, ali po univerzalnosti priče na kojoj se temelji, ono izbjegava bilo koju doslovnu ili konkretnu vremensku odrednicu.

- Lorcu je jako teško raditi jer radi se o visoko poetiziranom jeziku, gotovo artificijelnom jeziku kojem je jako teško naći kod, naći način na koji mu pristupiti, kako igrati, kako uopće izgovarati tekst, pogotovo danas. Od prve čitače probe shvatili smo kako je jako važno da poštujemo taj ritam, da vidimo kako poezija u glumcima proizvodi neki zajednički titraj i mislim da smo se uspjeli povezati s ovim zaista zahtjevnim materijalom. Velik privilegij je raditi predstavu na Lokrumu, pogotovo s ovom ekipom i s ovim ansamblom. Imala sam najbolje moguće uvjete i mislim da smo odradili jako dobar posao. – istaknula je nakon premijere Perković Gamulin.

Dramski likovi Lorcine tragedije svedeni su na tipove više nego na karaktere. Osim lika Leonarda, svi su drugi likovi svedeni na socijalne ili obiteljske funkcije, ili pak jake simbole (Mjesec, Prosjakinja) uz pomoć kojih Lorca razvija žanr ruralne tragedije. Važan scenski element jest kor koji se predstavlja kao kolektivno tijelo šire zajednice, kao selo, kao svijet, kao svjedoci – oni koji prenose priču. Svi su oni žrtve vlastite ograničenosti, oholosti i neiskazane strasti, ali i neizbježnosti vlastite krive procjene ili tragične sudbine. Njihovo je prokletstvo dvostruko. Zatvoreni unutar svog socijalnog okvira, strast i kazna ostaju krajnje točke poimanja slobode, makar i po cijenu prokletstva ili smrti.

Sjajni Festivalski dramski ansambl čine Jadranka Đokić, Lana Meniga, Luka Knez, Ksenija Marinković, Nikola Baće, Iva Kraljević, Nikša Butijer, Tanja Smoje, Mojmir Novaković, Jelica Čučević, Maro Drobnić, Tonći Đurković, Marko Capor, Ivo Letunić, Tajana Martić, Mara Metković i Vanesa Vidaković Natrlin.

U redateljicu Franku Perković Gamulin, ostali članovi autorskog tima su Goran Ferčec dramaturg, Igor Vasiljev scenograf, Doris Kristić kostimografkinja, Mojmir Novaković i Ivo Letunić autori glazbe, Elvis Butković oblikovatelj svjetla, Matija Ferlin suradnik za scenski pokret, Toma Serdarević asistent redateljice te Linda Mihaliček asistentica kostimografkinje.

Predstava se ostvaruje uz pokroviteljstvo Hrvatske elektroprivrede te podršku Rezervata Lokrum, a na programu 73. Dubrovačkih ljetnih igara igrat će od danas četvrtka, 18. do nedjelje 21. kolovoza, u 21.30 sati na otoku Lokrumu.

DLJI

Uz blagdan Velike Gospe u Ponikvama na Pelješcu održan je koncert Dražena Zečića, a uz njega su također nastupili Matko i Brane.

Uz izložbu „Istina“ suvremene fotografkinje Mare Bratoš, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik jutros su se zbog velikog interesa održale čak dvije radionice pod nazivom „Mala škola fotografije“.

Umjetnica Mara Bratoš i muzejska pedagoginja Ivona Šimunović djecu su provele kroz izložbu, ukratko ih upoznale s osnovnim tehnikama fotografije, a maleni su kreativci potom i sami imali priliku izraditi svoje polaroid fotografije koje će u muzeju biti izložene do kraja izložbe, točnije do 4. rujna.

dpp

Dubrovačke ljetne igre održat će prigodni program posvećen začetniku suvremene ambijentalnosti Ivici Kunčeviću, u petak, u 21 sat u Pilama, lokaciji njegovog kultnog uprizorenja Tužne Jele.

Strast za ambijentalnošću gospara Ivice Kunčevića otkriva se u rečenicama: Naime, bude Grad, pa u tom gradu bude teatar, pa budu i Grad i teatar, no ono čemu neprestano težimo i što je najdublji smisao ovog našeg teatarskog bavljenja jest da – Grad i Teatar postanu jedno! Jasno, Grad sa svim kontekstima: povijesnim, literarnima, umjetničkima i energijama kojima je nabijen.

Ivica Kunčević rođen je 1945. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku. Diplomirao je u Zagrebu 1969. godine jugoslavenske jezike i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Iste godine apsolvirao je na Odjelu režije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. U Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku djeluje od 1969. do 1977. u svojstvu kućnog redatelja, od 1977. u angažmanu je u DK Gavella, a 1984. postaje članom umjetničkog ansambla HNK u Zagrebu do umirovljenja 2011. godine. Dužnost ravnatelja dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara obnašao je od 2002. do 2009. godine. Režirao je više od stotinu predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, a diljem Hrvatske i regije prepoznat je po osebujnom čitanju dubrovačke i svjetske dramske baštine - Držića, Vojnovića, Shakespearea, Čehova.

U svojim dvama knjigama, Ambijentalnost na Dubrovačku i Redateljske bilješke, svoje je bogato znanje strukturirao i ostavio za vječnost. Predstave koje su obilježile njegovo djelovanje na Igrama su: Romeo i Julija, Tužna Jele, Tirena, Posjet stare dame, Skup, da se spomenu samo neke u nizu svih onih u kojima je propitkivao sebe, Grad i nebo. Kao ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara u periodu od 2002. do 2009. godine, otvorio je put novoj generaciji redatelja koja je kroz različite autorske poetike širila pojmove dubrovačke ambijentalnosti.

DLJI

Baletna predstava održala se i ove godine uoči Gospe Velike na Lopudu. Sudjelovalo je 25 otočke u djece dobi od 5 do 13 godina.

Svakodnevne pripreme su trajale gotovo dva mjeseca pod vodstvom trenerice, koreografkinje i kostimografkinje Petre Macan. Program je sadržavao 21 koreografiju koje se stilski mogu svrstati od klasičnog baleta do suvremenog plesa i narodnih plesova.

Tako su se na pozornici mogli vidjeti ulomci iz svjetski poznatih baleta poput Uspavane ljepotice, Carmen, Orašara, Paquite, Cipollina, Giselle i Don Quijotea, do modernih pop interpretacija te zaključno sirtakija i can can-a.

Posebni dodatak cijeloj večeri bio je lopudski dječji tamburaški sastav kojemu je ovo bio prvi javni nastup. Bila je to jedna čarobna plesna večer u kojoj su uživali brojni stanovnici i posjetitelji ovog prekrasnog otoka.

pm