Klapa Maestral i Pučki pjevači održat će koncert u nedjelju, s početkom u 21.30 sati, na prostoru pored caffe bara ''Kiss'' u Mokošici. Radi se o koncertu koji će se održati u sklopu kulturno-zabavnog programa ''Ulicama našeg grada'', koji se odvija u organizaciji Grada Dubrovnika.

U ovoj manifestaciji tijekom ljeta sudjelovalo je ukupno osam klapa, a programi se izvode ponedjeljkom, srijedom, petkom i subotom u Gradu, četvrtkom u Uvali Lapad te jednom mjesečno klape nastupaju i u Mokošici.

"U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika program će se odgoditi, a o čemu ćemo pravovremeno izvijestiti javnost." - napisali su iz Grada Dubrovnika.

DPP

Gastronomski sajam "Italia Fest" otvorit će se u petak, u lučici u Orebiću. a trajat će do 3. rujna. Na štandovima izlagači će tako predstavljati talijanske prehrambene proizvode.

Tako će se između ostalog moći pronaći sušeni mesni proizvodi, sireci, umaci i kolači iz Toskane, Umrije, Basilicate, Puglie, Calabrie, Campanie, Sicilije...

Italia Fest se Hrvatskoj održava od 2015. godine, a za sada je gostovao u Zagrebu, Splitu, Rovinju, Puli, Rijeci, Šibeniku, Vodicama i Primoštenu.

V.S.

Klapska pjesma mogla se čuti sinoć u Orebiću, u franjevačkom samostanu. Uz klapu Korda iz Lumbarde, nastupili su i Davor Radolfi te pjesnik Izvor Oreb.

Također, ispred župne crkve u Orebiću u nedjelju održana je i Noć mandoline na kojoj su nastupili Ivo Zovko (mandolina i vokal) i Filip Đelalija (mandolina). Oduševili su publiku svojim izvedbama španjolskih i gipsy melodija.

Pak, tradicionalni Susret klapa ispred župne crkve Pomoćnice kršćana održan je u subotu u Orebiću. Nastupale su klape Fižuli iz Vela Luke, Divna iz Trpnja, Žuljanke i klapa Kaše, sve uz vodstvo Ane Ćurković.

Kako je bilo na ovim događanjima možete vidjeti u fotogaleriji.

DPP

U sve siromašnijem Jadranu malo je riba čiji se broj ne smanjuje. Jedna od njih je i fratar, koji se dobro prilagodio devastaciji mora i klimatskim promjenama, pa je brojan skoro kao i prije, na nekim lokacijama i brojniji. Osim toga, za razliku od većine riba, dobro podnosi i visoke temperature mora te jako dnevno svjetlo pa se i u najtoplijem dijelu godine dobro lovi relativno blizu obale i po danu. Krajem kolovoza će se početi i jatiti i još više hraniti zbog priprema za mrijest. Zbog svega toga u narednih mjesec, dva dana fratar će se udicom moći loviti iznimno dobro.

Osnovni preduvjet za to jest pronaći ga. A u ovo doba godine oni se uglavnom zadržavaju na dubinama između 5 i 15 metara. Manji primjerci s ostalim sitnim srodnicima zalaze i u zatvorene vode i na blago nagnute terene, dok se krupniji radije zadržavaju u otvorenim vodama i uz strmije obale. Sve su to obvezno obrasli kameniti tereni s brojnim procijepima u kojima fratri nalaze sklonište i hranu.

A hrane se, poput ostalih rođaka iz obitelji ljuskavki crvima, mekušcima i račićima.

Odabirom onoga što će se od svega toga koristiti kao mamac može se ciljano loviti fratar i to uglavnom krupne. Naime, dagnja, mušula, pripremljena na poseban način jamči skoro isključiv lov fratara te pokojeg sarka, pica i orade, također vrlo cijenjenih riba.

Za jedan mamac nužne su dvije školjke. Veću od njih potrebno je potpuno osloboditi ljušture, a drugu samo otvoriti. U očišćenu mušulu treba skriti udice i pjoke (primule) bulentina pa sve skupa ugurati u drugu, samo otvorenu školjku. Zatim se to sve skupa utisne u praznu, nerazdvojenu ljušturu veće školjke koju potom treba dobro zatvoriti.
Mamcem pripremljenim na opisani način lovi se samo iz plovila, bulentinom na dnu. Najbolje na kakvoj maloj ravnoj i goloj plohi u kamenjaru, za što je neophodno dobro poznavanje lovne zone i kvalitetno sidrenje pomoću dva sidra.

Sitni fratri i ostale ribice će veoma brzo prići ponuđenom mamcu, ali ga neće moći otvoriti. Čim mu priđe, krupniji će fratar gurkati mušulu sve dok se ona ne otvori toliko da meso s udicom „procvjeta“ i pohrli van iz tijesne školjke. Tada će fratar s neuobičajeno malo opreza prihvatiti zalogaj i zaplivati labavo ga držeći. Treba mu omogućiti da to jedno kratko vrijeme čini bez ikakvog otpora pa je najbolje, bez obzira lovi li se „preko prsta“ ili štapom i rolom strunu držati u ruci i pustit je da lagano klizi. Nakon što potegne pedalj, dva treba lagano prikočiti, tek toliko da fratar dobije osjećaj da bi mu mamac mogao ispasti iz usta. Reagirat će zatvaranjem usta i laganim trzajem glave, što je znak za kontru.

Lov na opisani način najbolje je obavljati bulentinom kompletiranim na poseban način. Osnovna strunu mu treba izraditi od najlona promjera 0,30- 0,40 mm s dva jednako duga priveza, pjoka ili primule na kraju, najbolje dužine 10 do 15 cm. Privezi od strune promjera 0,25 do 0,30 mm trebaju završavati udicama broj 12 do 15, odnosno širine 8 do 12 mm. Od onih oblika „Aberdeen“ i „Crystal“ bolje je koristiti udice oblika „Limerick“, kakve se koriste u lovu orade.

Osim zaštite mamca od grickanja malih riba, ljuštura mušule ima ulogu i utega, ali ako to nije dovoljno da mamac okomito padne i drži se na dnu, pribor se mora dodatno opteretiti. Najbolje na način da se na spoj „brka“, priveza s osnovnom strunom postavi rascijepana olovnica potrebne težine te se sakrije u mamac.

Dodatni odabir veličine plijena vrši se odabirom vremena ribolova. Krupni fratri najbolje se love tek kad sunce počne tonuti k horizontu i u noći s mjesečinom. Posebice se dobro love po mirnom moru, tišini ili laganom vjetru.

Iako se na opisani način lov krupniji primjerci, dobro je znati da zakon zabranjuje lov fratara kraćih od 18 centimetara.

U sklopu programa Ključevi od grada za djecu pripovjedačica Jasna Held okupila je najmlađu festivalsku publiku (a i onu malo stariju) u utorak, 21. kolovoza u crkvici Sv. Stjepana u Pustijerni te ih odvela u svijet narodnih priča i bajki iz okolice Dubrovnika. Ni neočekivani pljusak nije zaustavio pripovjedaonicu, samo su se mali znatiželjnici sklonili od kiše ispod volta kraj crkvice i nastavili ovo uzbudljivo putovanje.

Dubrovkinja Jasna Held od 1994. godine nastupa kao profesionalna pripovjedačica bajki i priča te lutkarica. Godine 2004. sudjeluje na susretu europskih pripovjedača bajki EPOS u Njemačkoj. Nakon toga često nastupa u inozemstvu: Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, gdje pripovijeda tradicionalne priče i bajke odraslima, na engleskom jeziku. Renomirani pripovjedački teatar iz Velike Britanije Jasnu Held preporučuje kao jednu od 10 najboljih europskih pripovjedača izvan Velike Britanije. Od 2007. godine članica je HCDO-a (Hrvatskog centra za dramski odgoj) te drži radionice i seminare odgajateljima, nastavnicima i članovima HCDO-a na temu pripovijedanja bajki i priča. U crkvici sv. Stjepana u Pustijerni Jasna Held pripovijedala je narodne priče dubrovačkog kraja iz zbirke Baltazara Bogišića, među kojima se mališanima posebno svidio Papagalo, ispričan upravo u intimnoj atmosferi ispod volta, kiši usprkos.

Program za najmlađu festivalsku publiku se nastavlja i večeras, likovnom radionicom Kako percipiramo umjetnost? koju će voditi Lucija Vuković i Helena Puhara te umjetnice Katarina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić u palači Sponza s početkom u 19.30 sati. Radionica za djecu je zamišljena kao razgovor i prikaz rada ovih umjetnica predstavljenih na izložbi Užasi zavičaja, a uključuje i izradu vlastitog rada u kojem će trebati naglasiti problem ili privlačnu posebnost iz njihove neposredne okoline, u mediju kojeg izaberu (video, fotografija, slika). Ulaz je slobodan.

Program razvoja publike naslovljen Ključevi od grada na 69. Igrama je uključivao više programa za djecu poput ovih, a neki od temeljnih ciljeva jesu senzibilizirati građane i posjetitelje Dubrovnika za suvremenu umjetnost i festival te time raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala; proširiti publiku festivala, raditi na različitosti publike te produbiti odnos s postojećom publikom.

K.L.

Nastupi Folklornog ansambla Linđo na Dubrovačkim ljetnim igrama tradicionalno su praćeni dugotrajnim aplauzima s ovacijama publike, a na taraci tvrđave Revelin i sinoć, 20. kolovoza na posljednjoj ovoljetnoj izvedbi, brojna je festivalska publika oduševljeno pratila cijeli program. Tako je bilo na svim festivalskim izvedbama Linđa koji je na 69. Igrama nastupio 17. srpnja te 4., 13. i 20. kolovoza pred ukupnim brojem od 1500 domaćih i inozemnih gledatelja.

Za ovogodišnje nastupe na Igrama, Linđo je pripremio novu koreografiju Podravske svate - jednu od najpopularnijih koreografija hrvatske tradicijske baštine, čiji je autor dr. Ivan Ivančan. Linđo je ovu točku koja plesom, pjesmom, svirkom i nošnjom prikazuje tri skice iz podravskog svatovskog običaja, pripremio pod vodstvom umjetničkog voditelja Lada Andrije Ivančana, a premijerno ju je izveo 17. srpnja na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama. U kući mladoženje završava svatovsko veselje. Dolaze maškare, pleše se s maramicama, razvijačima za tijesto. S Linđovim orkestrom radio je autor glazbe i aranžer Marijan Makar.

Uz ovu atraktivnu i zahtjevnu koreografiju, na programu su bile i popularne glazbene točke u izvedbi muške i ženske klape Folklornog ansambla Linđo te festivalskoj publici omiljene plesne točke poput neizostavne poskočice Linđo po kojoj je ansambl i dobio ime, zatim atraktivni Bunjevački i Prigorski plesovi, Vrličko kolo, Od Petarde do Ižipa te Tanac s otoka Suska.

Gledalište na taraci tvrđave Revelin bilo je puno što domaće što inozemne publike koja uvijek rado prati nastupe Folklornog ansambla Linđo na Igrama. I posljednji ovoljetni nastup ispraćen je s ovacijama i pozdravima Linđu, do dogodine.

K.L.

U sklopu programa za razvoj publike Ključevi od grada, održana je likovna radionica Kako percipiramo umjetnost? sinoć, 22. kolovoza u Sponzi. Radionicu koja je privukla brojnu lokalnu djecu, ali i inozemne posjetitelje vodile su kustosice izložbe Užasi zavičaja Lucija Vuković i Helena Puhara te umjetnice Katarina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić.

Promatraču suvremene umjetnosti danas je potrebno stanovito znanje ili bolje rečeno odgoj da bi se forma vidjela onako kako želi biti viđena tj. onako kakva ona jest, a djeca su po tom pitanju znatno otvorenija. U prvom dijelu radionice djeca su kroz izložbu Užasi zavičaja: suvremeni dubrovački umjetnici u Sponzi vođena uz razgovor, a drugi je dio uključivao izradu vlastitog rada uz umjetnice Katarinu Ivanišin Kardum i Ivonu Vlašić.

Program razvoja publike Ključevi od grada Igre su ove godine provodile prvi put, a u sklopu tog programa održano je ukupno pet različitih događanja za najmlađu publiku. Želja je bila kroz radionički, interaktivni i kreativni pristup izgraditi odnos djece prema suvremenim umjetničkim sadržajima te procesima nastajanja tih sadržaja kao i senzibilizirati djecu za suvremenu umjetnost i festival te tako raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala. Tako se u srpnju na taraci Revelina glazba miješala s dječjim smijehom na belgijskoj plesnoj predstavi Crtić, baš kao i na koncertu Karneval životinja koji je zbog velikog interesa najmlađe publike prebačen iz Sponze u Knežev dvor. Nenad Sinkauz je u parku Umjetničke škole vodio glazbenu radionicu Tvornica zvuka na kojoj su djeca učila osnove improvizacije, a Jasna Held je u crkvici sv. Stjepana u Pustijerni pripovijedala narodne priče i bajke iz okolice Dubrovnika.
DU sklopu programa za razvoj publike Ključevi od grada, održana je likovna radionica Kako percipiramo umjetnost? sinoć, 22. kolovoza u Sponzi. Radionicu koja je privukla brojnu lokalnu djecu, ali i inozemne posjetitelje vodile su kustosice izložbe Užasi zavičaja Lucija Vuković i Helena Puhara te umjetnice Katarina Ivanišin Kardum i Ivona Vlašić.

Promatraču suvremene umjetnosti danas je potrebno stanovito znanje ili bolje rečeno odgoj da bi se forma vidjela onako kako želi biti viđena tj. onako kakva ona jest, a djeca su po tom pitanju znatno otvorenija. U prvom dijelu radionice djeca su kroz izložbu Užasi zavičaja: suvremeni dubrovački umjetnici u Sponzi vođena uz razgovor, a drugi je dio uključivao izradu vlastitog rada uz umjetnice Katarinu Ivanišin Kardum i Ivonu Vlašić.

Program razvoja publike Ključevi od grada Igre su ove godine provodile prvi put, a u sklopu tog programa održano je ukupno pet različitih događanja za najmlađu publiku. Želja je bila kroz radionički, interaktivni i kreativni pristup izgraditi odnos djece prema suvremenim umjetničkim sadržajima te procesima nastajanja tih sadržaja kao i senzibilizirati djecu za suvremenu umjetnost i festival te tako raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala. Tako se u srpnju na taraci Revelina glazba miješala s dječjim smijehom na belgijskoj plesnoj predstavi Crtić, baš kao i na koncertu Karneval životinja koji je zbog velikog interesa najmlađe publike prebačen iz Sponze u Knežev dvor. Nenad Sinkauz je u parku Umjetničke škole vodio glazbenu radionicu Tvornica zvuka na kojoj su djeca učila osnove improvizacije, a Jasna Held je u crkvici sv. Stjepana u Pustijerni pripovijedala narodne priče i bajke iz okolice Dubrovnika.

K.L.

Koncert TBF-a odgađa se zbog pokisle opreme za srijedu u isto vrijeme, u 21.30 u parku Orsula.

Besplatni autobusi će voziti prema istom rasporedu. Kupljene ulaznice vrijede i za sutra uvečer, a tko ne može doći sutra, može ostvariti povrat novca istim načinom kako je kupnja izvršena.

Za više informacija molimo kontaktirati Ured prodaje Igara na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na telefonske brojeve 020/ 326 107 te 095 323 2050.

DLJI

U sklopu programa razvoja publike Ključevi od grada, na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama predstoje još dva događanja za najmlađe (a i one malo starije): Jasna Held pripovijedat će narodne priče i bajke iz okolice Dubrovnika sutra, 21. kolovoza u 19.30 sati u crkvici sv. Stjepana u Pustijerni, dok će dan nakon, 22. kolovoza Lucija Vuković i Helena Puhara voditi likovnu radionicu za djecu na temu Kako percipiramo umjetnost? u palači Sponza s početkom u 19.30 sati. Ulaz na oba događanja je slobodan.

Dubrovkinja Jasna Held od 1994. godine nastupa kao profesionalna pripovjedačica bajki i priča te lutkarica. Godine 2004. sudjeluje na susretu europskih pripovjedača bajki EPOS u Njemačkoj. Nakon toga često nastupa u inozemstvu: Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska, gdje pripovijeda tradicionalne priče i bajke odraslima, na engleskom jeziku. Renomirani pripovjedački teatar iz Velike Britanije Jasnu Held preporučuje kao jednu od 10 najboljih europskih pripovjedača izvan Velike Britanije. Od 2007. godine članica je HCDO-a (Hrvatskog centra za dramski odgoj) te drži radionice i seminare odgajateljima, nastavnicima i članovima HCDO-a na temu pripovijedanja bajki i priča. U crkvici sv. Stjepana sutra će Jasna Held pripovijedati narodne priče dubrovačkog kraja Papagalo, Kominača, Bus ruzmarina i druge iz zbirke Baltazara Bogišića.

Likovna radionica za djecu na temu percepcije suvremene utakmice organizira se jer je promatraču suvremene umjetnosti danas potrebno stanovito znanje ili bolje rečeno odgoj da bi se forma vidjela onako kako želi biti viđena tj. onako kakva ona jest, a djeca su o tom pitanju znatno otvorenija. Radionica je zamišljena kao razgovor i prikaz rada jednog od umjetnika predstavljenog na izložbi Užasi zavičaja – suvremeni dubrovački umjetnici, kao i izrade vlastitog rada u kojem će trebati naglasiti problem ili privlačnu posebnost iz njihove neposredne okoline, u mediju kojeg izaberu (video, fotografija, slika). Radionicu će u srijedu s početkom u 19.30 sati voditi kustosice spomenute izložbe Lucija Vuković i Helena Puhara, uz sudjelovanje umjetnika čiji su radovi izloženi u Sponzi.

Program razvoja publike naslovljen Ključevi od grada na 69. Igrama je uključivao više programa za djecu poput ovih, a neki od temeljnih ciljeva jesu senzibilizirati građane i posjetitelje Dubrovnika za suvremenu umjetnost i festival te time raditi na odgajanju nove kazališne, glazbene i likovne publike festivala; proširiti publiku festivala, raditi na različitosti publike te produbiti odnos s postojećom publikom.

K.L.

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika, u petak, s početkom u 19 sati, ispred Katedrale, održat će se nastup norveškog zbora „Lanngesund Damekor“.

Ovaj ženski zbor, poznat po izvedbama crkvenih pjesama, duhovne, ali i pop glazbe, svojim nastupom u Dubrovniku proslavit će i 35.godišnjicu postojanja.

TZ Grada Dubrovnika

U okviru ljetnih manifestacija koje se održavaju na Elafitskim otocima te u Zatonu, Orašcu, Trstenome i u Brsečinama tijekom srpnja i kolovoza, u organizaciji Grada Dubrovnika i Turističke zajednice grada Dubrovnika, ovim putem najavljujemo glazbeno zabavni program do kraja kolovoza.

U srijedu, 22.kolovoza u 21.30 sati, u Orašcu će nastupati Plesna udruga Convivo s predstavom „Pepeljuga“

Na otoku Šipanu, na rivi u Suđurđu, u petak 24.kolovoza s početkom u 21.30 sati, tradicionalni ploveći koncert održati će Limena glazba Zaton, koja će nastupati i 26.kolovoza u 21.30 sati, na otoku Koločepu, u Donjem Čelu.

U subotu, 25. kolovoza u 22 sata, u Zatonu Velikom , koncert će održati grupa Dalmatino.

Na otoku Lopudu, u petak, 31.kolovoza u 21 sat, Klavirski trio Dubrovnik održat će koncert u crkvi sv.Nikole.

TZ Grada Dubrovnika

Splitski umjetnici zdravog đira i rado viđeni gosti u Dubrovniku, The Beat Fleet - TBF, nastupit će sutra, 21. kolovoza u parku Orsula s početkom u 21.30 sati.

Prijevoz autobusom je organiziran prema sljedećem redu vožnje:
20:45 / Pile - Park Orsula
21:10 / Pile - Park Orsula
21:00 / A. kolodvor - Grawe - I. Glavica - Žičara - Park Orsula
23:45 / Park Orsula - I. Glavica - Pile
23:45 / Park Orsula - Tommy - A. kolodvor

TBF je jedna od najprogresivnijih i originalnijih glazbenih priča na ovim prostorima. Počeli su kao hip hop sastav 1991. godine u Splitu i mijenjali formu te razvijali zvuk do 1997. kada su izdali svoj prvi album pod imenom Ping Pong: Umjetnost zdravog đira. Danas iza sebe imaju sedam studijskih izdanja koja su zaslužila najveće nagrade diskografije i kritike. Trenutno rade na pjesmama za novi studijski album i u punoj izvođačkoj snazi provode ljetnu sezonu nastupa s više od dvadeset koncerata, među kojima je i Dubrovnik.

Ulaznice za koncert TBF-a na Orsuli mogu se nabaviti na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja radi svakim danom od 9 do 21.30 sati. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% pa cijena ulaznice za koncert TBF-a iznosi 80 kuna. Ovaj program odvija se uz potporu Rezervata Lokrum.

K.L.