Protekli mjesec bio je drugi najtopliji ožujak koji je zabilježen otkako se mjere podaci. Antarktički morski led dosegnuo je drugi najniži opseg, a rekord je bio u veljači.
To su podaci Copernicus službe za klimatske promjene, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a. Redovito objavljuju mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološke varijable.
Svi se nalazi temelje na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.
Prema tim podacima, ožujak 2023. godine je bio drugi najtopliji ožujak na globalnoj razini. Temperature su iznad južne i srednje Europe bile iznad prosjeka, a iznad većeg dijela sjeverne Europe ispod prosjeka. Bilo je puno toplije od prosjeka na golemom dijelu kopna koji pokriva sjevernu Afriku, jugozapadnu Rusiju i veći dio Azije, gdje su postavljeni mnogi novi rekordi visokih temperatura za ožujak. Znatno iznadprosječne temperature bile su i nad sjeveroistokom Sjeverne Amerike, Argentinom i susjednim zemljama, velikim dijelom Australije i obalnom Antarktikom. S druge strane, bilo je mnogo hladnije od prosjeka u zapadnoj i središnjoj Sjevernoj Americi.
Opseg antarktičkog morskog leda bio je drugi najniži za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, 28 posto ispod prosjeka, nakon rekordno niskog opsega u veljači. Koncentracije morskog leda bile su znatno ispod prosjeka u svim sektorima Južnog oceana. Opseg arktičkog morskog leda bio je četiri posto ispod prosjeka, svrstavajući ga zajedno na četvrto najniže mjesto za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, ali također blizu tri najniža opsega. Za razliku od većinom ispodprosječnih koncentracija morskog leda u drugim sektorima Arktičkog oceana, koncentracije su bile znatno iznad prosjeka u Grenlandskom moru.
- Nakon rekordno niskog opsega u veljači, morski led na Antarktiku dosegao je svoju drugu najmanju količinu u ožujku unutar 45-godišnjeg skupa satelitskih podataka, nastavljajući dugoročni trend smanjenja morskog leda u polarnim regijama. Praćenje klime ključno je za razumijevanje ovih brzih i tekućih promjena na oba pola. - izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe.
Nadalje, u ožujku je bilo vlažnije od prosjeka u pojasu od zapada do sjeveroistoka diljem sjeverne Europe i iznad Turske. Regije koje su imale sušnije uvjete od prosjeka, uključivale su veći dio Pirenejskog poluotoka, gdje su uvjeti bili pogodni za požare na otvorenom, alpski luk, dijelove srednje Europe, istočni Balkan i sjeverozapadnu obalu Kaspijskog jezera. Izvan Europe, bilo je vlažnije od prosjeka u dijelovima SAD-a, nekoliko regija Azije, Roga Afrike, Novog Zelanda, sjeverne Australije, dijela južne Afrike i Brazila. U mnogim regijama jake oborine dovele su do poplava. Sušnije od prosjeka bilo je u Argentini, koja je doživjela nastavak suše, južnoj Australiji, jugozapadnoj Africi i dijelovima Azije. U mnogim slučajevima ti su uvjeti bili povezani s temperaturama višima od prosjeka.
kšc