Od oko 450 zabilježenih ribljih vrsta u Jadranu, čak 123, skoro trećina, je na tzv. crvenom popisu morskih riba Hrvatske, popisu više ili manje ugroženih vrsta. Zbog pretjeranog izlova, degradacije staništa, onečišćenja, uznemirivanja, klimatskih promjena i agresivnih pridošlih vrsta taj će popis, ako se ništa ne poduzme, biti sve duži, kažu stručnjaci.
Na tom popisu se našla i europska jegulja (Anguilla anguilla), riba koja postoji već milijunima godina i koje je nekoć bilo toliko mnogo da su je smatrali štetočinom jer je ugrožava populaciju mnogih ribljih vrsta. U manje od pola stoljeća situacija se dramatično promijenila: brojnost europske jegulje pala je na samo 10 posto u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća.
Znanstvenici su uočili problem i oglasili alarm još tijekom 80-ih, ali Europska unija je tek 2007.godina zatražila od članice da zaštite tu vrstu. Kod nas je tek 2022. godine, i to samo za tu godinu, donesen Pravilnik o lovostaju jegulje. Po trenutačno važećem propisu lovostaj traje od 1. ožujka do 31. listopada, što pokriva razdoblje migracije i mrijesta. Tijekom tog vremena jegulja se ne smije loviti niti stavljati na tržište, a propisi vrijede jednako za profesionalne i rekreativne ribolovce.
Ista sudbina osim europske snašla je i njenu američku te japansku srodnicu. Razlozi za to su brojni, poput zagađenja vodotoka onečišćivačima poput pesticida, lijekova i plastike, koja imaju negativan utjecaj na njihovu sposobnost za razmnožavanjem. Značajnu ulogu imaju i uništavanje njihovih staništa isušivanjem močvarnih područja, izgradnja brana koje prekidaju njezine migracijske putove, klimatske promjene koje utječu na promjene morskih struja kojima se jegulje služe na putu do i s mrijestilišta. Važan razlog je i prekomjerni izlov te omiljene poslastica u Aziji, golemo crno tržište koje donosi veću zaradu nego trgovina drogom, ljudima i oružjem! Procjenjuje se da godišnja vrijednost ilegalne trgovine mlađi jegulje iz Europe u Aziju iznosi tri milijarde eura.