Nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković na svojoj prvoj gradonačelničkoj konferenciji za novinare naglasio kako je blizu realizacija projekta uz koji će se dobiti 33 milijuna kuna za obnovu Lazareta, mnogi su se iznenadili budući da su se Lazarete nedavno obnavljale. No, radi se o projektu Zavoda za obnovu Dubrovnik još od 2015. godine koji bi tako u vrlo skoroj budućnosti trebao biti odobren.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković pojasnila je za portal Dubrovnikpress.hr o čemu se tu zapravo radi, odnosno za što će sve ići svi novci uz ovaj projekt. Prije svega, kako je napomenula, treba naglasiti kako će za obnovu do sada tri neobnovljene lađe, odnosno osmu, devetu i desetu ići 21 milijun kuna, dok bi 12 milijuna kuna trebalo ići na opremanje svih deset lađa Lazareta, ovisno o potrebama pojedinačnih korisnika.
Inače, partneri na projektu, uz Zavod za obnovu, su još i DURA, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, FA Linđo, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga Deša - Dubrovnik, Socijalno poduzeće Deša PRO, Udruga Dart i Artur Sebastian Design.
Odgovarajući na upit portala Dubrovnikpress.hr Carević Peković je napomenula kako su svi podaci koje je iznijela sastavni dio prijave projekta na natječaj od 9. ožujka 2016. godine te "kako će se sve izmjene koje će nastupiti kao posljedica evaluacije se naknadno objaviti".
"Zavod za obnovu Dubrovnika započeo je s pripremama za prijavu na natječaj „ Provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, referentni broj KK.06.1.1.01., već u 2015 godini. Tada još sve propozicije natječaja nisu bile do kraja poznate pa smo pripremali paralelno nekoliko projekata. Onog trena kada su objavljene propozicije u potpunosti dale do znanja koji će od projekata najbolje odgovarati uvjetima natječaja zaključili smo da su Lazareti ( neobnovljene tri lađe i dodatno opremanje ostalih….) najspremniji.
Tražili smo od Grada dozvolu za prijavu i počeli sazivati potencijalne partnere. Za potrebe pripreme ovog velikog infrastrukturnog projekta Zavod je angažirao vanjskog konzultanta s dosta iskustva na projektima sličnog ili većeg obima i odgovarajućim referencama. Svi sastanci i sva koordinacija išla je preko Zavoda za obnovu Dubrovnika." - objasnila je ravnateljica Carević Peković, koja je dodala i kako je vrijednost projekta tržišna te da će za radove biti raspisana javna nabava koja će na kraju vjerojatno definirati nižu vrijednost za radove".
Napomenula je i kako Grad sufinancira 15 posto od ukupne vrijednosti projekta, koji će "trajati 18 mjeseci, od čega 12 mjeseci obnova i opremanje, a ostalo vrijeme će biti utrošeno za osmišljavanje kulturnih sadržaja i provedbu javne nabave".
Dodala je kako je projekt usklađen s Planom upravljanja spomeničkim kompleksom Lazareti te sa svim elementima koje je iznjedrila kandidatura Grada za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Sam projekt, pak, sastoji se od nekoliko ključnih elemenata. Prvi projektni element čine obnova 8-10 lađe Lazareta te opremanje svih deset lađa Lazareta.
O ova dva projektna elementa, Carević Peković je napisala:
"Kroz ovaj projektni element očuvat će se vrijedna kulturna baština, osigurati sigurni uvjeti boravka korisnika i posjetitelja te omogućiti korisnicima da svoje sadašnje i buduće programe provode kvalitetno i na zavidno visokoj razini s obzirom na to da će im se kroz projekt nabaviti vrlo vrijedna oprema poput podija za ples, pozornice, pomičnih zidova, praktikabala, postamenata, stolova i stolica, ormara za čuvanje rekvizita i novih nošnji i kostima, audio-video opreme, opreme za holograme i 3d mapping, muzičkih instrumenata, kuhinje za socijalno poduzeće, dnevni boravak s knjižnicom i druga oprema koja je u proračun projekta stavljena sukladno zahtjevima korisnika Lazareta. Jedna od lađa akustično će se tretirati, što će omogućiti kvalitetniju izvedbu glazbenih programa. Izradit će se dizajnom prihvatljivi štandovi koji će povremeno biti postavljeni ispred Lazareta kada se budu održavale razne postojeće i nove kulturne manifestacije i sajmovi. U 190 m2 nalazit će se restorani i kafići. Zgrada će nakon obnove biti energetski efikasnija što će pokazati energetski certifikat." - precizirala je.
Drugi projektni element, piše Carević Peković, "čine edukacije zaposlenika korisnika Lazareta i upravitelja koje će omogućiti da se povećaju njihovi stručni kapaciteti, a to će doprinijeti poboljšanju kvalitete postojećih programa kao i razvoju novih programa te tako boljem pozicioniranju Lazareta kao kulturnog središta grada Dubrovnika".
"Osmišljene su edukacije pedagoga u FA Linđo kako bi djeci mogli na što kvalitetniji i djeci primjeren način prenositi nematerijalnu kulturnu baštinu. Predviđena su razna usavršavanja plesača Linđa i obuka plesača za novi ples koji će ujedno biti i novi turistički proizvod. Tijekom projekta će se održati radionice o pripovijedanju (storry tellingu). Novostečena znanja moći će se koristiti pripovijedajući legende i priče posjetiteljima, ali i predškolskoj i školskoj djecu. Turistički vodiči imat će prilike steći nova znanja o Lazaretima kroz niz radionica. K tome, održat će se edukacija turističkih vodiča o vođenju osoba s invaliditetom. U tu svrhu izradit će se maketa Lazareta koju će slijepe osobe moći opipati te tako „vidjeti“ Lazarete. Predstavnici upravitelja – Grada - će se educirati o upravljanju kulturnim dobrom kroz predavanja i studijski posjet, a dubrovački mališani na zabavan način o vrijednosti kulturne baštine i njezinom očuvanju kao preduvjetu održivog razvoja." - pojasnila je ravnateljica Zavoda za obnovu.
"Treći projektni element čine novi programi koje će se provoditi u Lazaretima. Nabrojat ćemo samo neke: ples Podravski svati, art kino, škola fotografije, jazz festival, dnevni boravak s knjižnicom koju će moći koristiti posjetitelji, ali i djeca iz obližnjih škola. Postojeća vrijedna nematerijalna građa će se digitalizirati. Tako će se očuvati i ujedno prezentirati u virtualnom on-line muzeju. Teatar Lero postavit će dvije nove predstave. Prostor Lazareta koristit će se za tematski raznovrsne radionice i izložbe. Napravit će se virtualni muzej u kojem će biti prikazana sva digitalizirana građa vezana uz sve korisnike Lazareta." - riječi su Ive Carević Peković.
Četvrti projektni element posvećen je novim proizvodima.
"Izradit će se prototipovi raznih suvenira poput društvene igre bazirane na povijesnim činjenicama i legendama, tematske puzzle, lijerice i razni ekološki proizvodi. Osmislit će se animirani film za djecu s relevantnom tematikom. Izradit će se didaktičke igračke za djecu i mlade čiji dizajn će biti inspiriran elementima lokalne kulturne baštine." - objasnila je.
"Uloga petog projektnog elementa je promocija i vidljivost. Osmislit će se vizualni identitet Lazareta (koji će biti usklađen s vizualnim identitetom EPK) te će tako Lazareti i vizualno postati prepoznatljivi. Izradit će se jedinstvena interaktivna više jezična web stranica te će se ažurirati stranice dosadašnjih korisnika Lazareta. Razviti će se on-line aplikacija s koje će se moći „skinuti“ audio vodiči na 5 svjetskih jezika. Vrhunski povjesničari, arhitekti, arheolozi i poznavatelji Lazareta će svoje znanje pretočiti u dvojezičnu monografiju o Lazaretima koja će obilovati, kako kvalitetnim tekstovima, tako i vrhunskim fotografijama. Projektni tim će razviti brošuru o Lazaretima te će promovirati sadržaj koji se nudi u Lazaretima relevantnim turističkim agencijama.
Po završetku projekta organizirat će se konferencija na kojoj će se predstaviti novo obnovljeni kompleks Lazareta. Promocija novih programa, osobito programa koje će provoditi FA Linđo, osigurat će se kroz posjet specijaliziranim međunarodnim turističkim sajmovima. Lazareti će biti uvezani u Dubrovačku karticu – DUCARD te će se tako dodatno promovirati. Zadnji, šesti projektni element tiče se upravljanja projektom te podrazumijeva administriranje projektnih aktivnosti, provođenje javne nabave, izvještavanje donatoru (financijsko i narativno), praćenje tijeka novca, komunikaciju s donatorom, reviziju i vanjsko vrednovanje postignuća projekta." - piše u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr.
Carević Peković je naglasila i kako postoje "horizontalne mjere poput očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine, uključivanje marginaliziranih osoba u projekt kroz rad društvenog poduzeća DEŠA PRO, korištenje lokalnih resursa, spolna ravnopravnost, povećanje energetske učinkovitosti, suradnja civilnog sektora, javnih institucija, građana i posjetitelja."
"Svi partneri na projektu bili su izrazito motivirani i na najbolji su mogući način prihvatili suradnju sa Zavodom. Sami su kroz niz sastanaka, radionica i korespondencija definirali programe koje žele provoditi. U fazi evaluacije odazvali su se ako je bilo potrebe za dodatnim pojašnjenjima stavki koje su se ticale njihovih programa. Da nije bilo inicijative Zavoda, dobre volje Grada i motiviranosti svih partnera ali i dobre suradnje u cijelom procesu evaluacije koji je trajao više od godine dana, danas ne bi stajali na pragu potpisivanja ugovora. Zbog svega navedenog izuzetno smo sretni i zahvalni jer se silni uloženi trud isplatio, a kroz cijeli smo proces naučili jako puno i stekli iskustvo koje će nam sasvim sigurno dobro doći u apliciranju nekih drugih projekata. U tom smislu Zavod će i dalje nastojati raditi i djelovati. " - zaključila je Iva Carević Peković.