Automobilska industrija iz godine u godinu doživljava značajne napretke, prije svega u onom tehnološkom smislu koji se odnosi na sigurnost vozača. Recimo, naspram razdoblju od prije 20 ili 30 godina, razlike su enormne. No, na jugu Hrvatske cestovna infrastruktura u zadnjih 40 godina praktički se uopće nije mijenjala. Uostalom, magistrala je i proglašena među 20 najopasnijih cesta na svijetu, a najopasnijom u Hrvatskom.
S tako opasnim prometnicama, koliko zapravo znače sve tehnološke novotarije samih vozila poput zračnog jastuka ili modernijih sustava kočenja? Portal Dubrovnikpress.hr istražio je koliko je zapravo broj prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama smanjen u odnosu na 1970. godinu kad je automobilska industrija i doživjela svojevrsni "boom" u Hrvatskoj.
Od 1970. do 2016. godine na prometnicama koje su u nadležnosti Policijske uprave dubrovačko-neretvanske smrtno je stradalo ukupno 911 osoba.
Devedesetih su godina automobili doživjeli tehnološki napredak, istina, broj fatalnih nesreća nešto je manji u odnosu na sedamdesete ili osamdesete, ali i u novijemu razdoblju postoje godine kad je broj smrtno stradalih jednak onome iz razdoblja kad automobili nisu bili sigurni kao danas.
Prema podacima PU dubrovačko-neretvanske, godine 1978. poginulo je čak 30 ljudi na prometnicama u nadležnosti ove PU. No, godinu prije i godinu poslije, poginulo ih je 18. Ako bi išli još malo u prošlost, može se vidjeti da je 1971. stradalo 25 ljudi, a godinu potom njih 13. Recimo, 1982. zabilježeno je 20 nesreća sa smrtnim posljedicama, a godinu potom njih 10. Onda, 1984. zabilježeno je 26 nesreća u kojima je bilo smrtno stradalih, a 1985. 11 nesreća ukupno.
Sredinom devedesetih brojke se smanjuju. Tako je 1994. poginulo 10, 1995. godine 15, a 1996. godine 14 osoba. No, zatim slijedi 1997. sa čak 25 smrtno stradalih. Slične brojke mogu se pronaći i od 2000-te. Godine 2002. poginulo je 15 osoba, a 2003. njih 25. Ipak, od 2009. godine kad je smrtno stradala 21 osoba, ova brojka srećom ne prolazi 20. Recimo, 2010. poginulo je 16 ljudi, 2011. godine 11, 2012., godine njih 12, 2013. godine 18, 2014. godine 9, 2015. godine 14 i 2016. godine sedmero, dakle najmanje od 1970. godine.
Za nadati se kako je trend zadnjih godina postojan i dio obrasca koji govori o tome da se situacija poboljšala, što zbog bolje edukacije vozača i policijskih sigurnosnih akcija, ali i boljih tehnoloških noviteta vozila.
Ipak, neustaljene brojke iz desetljeća u desetljeće kazuju o tome kako je neki trend, dakle, teško pronaći, kao i da se nipošto ne smije pouzdavati u kvalitetnija vozila već isključivo koncentraciju i oprez na poprilično nesigurnim prometnicama.