Izložba "Nikola Božidarević - veliki slikar dubrovačke renesanse" otvorena je večeras u Kneževome dvoru. Izložba je otvorena u povodu 500. obljetnice smrti ovoga slikara. Kako je ovom prilikom rekla ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać, izložba je otvorena da "podigne razinu svijesti o značenju i veličini Božidarevićeva doprinosa renesansnoj umjetnosti Dubrovnika i Hrvatske, ali i da dâ svoj prilog boljem poznavanju njegova života i djela".
Vilać, koja je ujedno i voditeljica projekta, kustosica izložbe te autorica koncepcije, kazala je više o građi.
- Od cjelokupnog opusa Nikole Božidarevića do nas su stigla samo četiri njegova djela: tri su izložena u Muzeju dominikanskog samostana, a četvrto se nalazi u dubrovačkoj crkvi Gospe od Danača. Triptih iz crkve sv. Marije od Špilice na Lopudu drži se djelom Božidarevićeve radionice, a prema novijim spoznajama, doslikao je ikonu Bogorodica s Djetetom iz crkve sv. Nikole na Prijekome.Zbog nemogućnosti posudbe originalnih umjetnina, koje se nalaze u stalnom postavu obližnjega dominikanskog muzeja i na oltarima dviju crkava, na izložbi su korišteni njihovi preslici u naravnoj veličini. Ikona s Prijekoga izložena je u originalu, zahvaljujući posudbi Dubrovačke biskupije. O slikama koje nisu sačuvane, na izložbi su predstavljeni ugovori koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, predočeni u originalu ili kao preslici. - rekla je Vilać.
Istaknula je i sve zaslužne za ovaj projekt. To je akademik Radoslav Tomić koji je obol dao kao stručni savjetnik te kao autor teksta u katalogu, ali i dr.sc. Vedrana Gjukić-Bender, koja je uz samu Vilać kustosica izložbe, ali je također i autorica dijela teksta u katalogu. Ostali autori teksta u katalogu su dr. sc. Zoraida Demori Staničić i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić. Također, navela je kako je uz izložbu izrađen i film, a autori videopriloga su već spomenuti dr.sc. Joško Belamarić i akademik Radoslav Tomić.
Na otvaranju izložbe govorio je i Tomić. Kazao je kako je "Božidarević postao sinonim, zaštitni znak dubrovačkog slikarstva kasnog 15. stoljeća".
- To je razdoblje koje nazivamo renesansom. U Italiji je živio i radio 17 godina, a kad se vratio u Dubrovnik taj novi, likovni jezik, koji je bio popularan od Venecije do Rima, primijenio je u Gradu. U Dubrovniku je nakon povratka živio 15 godina, što je vrlo kratko razdoblje, no ostao je upamćen kao veliki slikar renesanse u Dubrovniku, ali i u cijeloj Hrvatskoj. On je intenzivno slikao, ostavio je veliki opus. Slikao je za crkve i samostane što znamo po ugovorima, ali i po brojne plemiće i privatne naručitelje za ljetnikovce i palače. To je zato što su ga poštovali. - kazao je Tomić.
- Radi se o jednoj sinergiji, povezanosti između naručitelja i slikara jer su ga prepoznali kao svoga. Zato jer je u Dubrovnik donio novi likovni jezik, novu likovnu kulturu. - objasnio je Tomić.
Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga.