Istekao je rok u kojem se Dubrovačko neretvanska županija trebala očitovati hoće li iskoristiti pravo prvokupa dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica koji su joj prije dva mjeseca ponuđeni na otkup. Grad Dubrovnik, kojemu je to zemljište također ponuđeno na otkup, a koji je, dok nije izgubio sudski spor bio vlasnik dvije petine tog zemljišta, trenutno nema sredstava kojima bi ga kupio, pa će ga, špekulira se, kupiti tvrtka Rašica projekt koju mnogi u Dubrovniku povezuju s kraljem otpada Petrom Pripuzom, a koja je na to zemljište još u veljači 2018. dovela strojeve i započela radove koje su zaustavili Grad Dubrovnik i konzervatori jer je Vila Rašica zaštićena spomenička cjelina.
Ipak, zemljište u obuhvatu vile je građevinsko, no pripada turističkoj zoni gradnje T2, pa je pitanje što se na njemu može graditi. Kako stvari stoje, može se tek obnoviti Vila Rašica pa je priča o Petki i ugrožavanju zelenila oko vile na neki način priča bez priče. Naime, na Petki se ne mogu graditi niti stanovi za liječnike, za što su se na sjednici Županijske skupštine neke vijećnice gorljivo založile nepoznavajući uopće prostorne planove.
NEMA GRADNJE NI ZA LIJEČNIKE, SVE DA ŽUPANIJA I KUPI ZEMLJIŠTE
Nakon što su Grad i Županija odbili kupiti dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica, špekulira se kako će politika, kad se priča malo stiša, taj posao završiti tako što će izmijeniti prostorne planove i GUP i na tom području dozvoliti gradnju. Naime, čak se ni vijećnici, koji su se tijekom sjednice Županijske skupštine redali za govornicom, poput Vilme Kosović (DDS) i Kristine Ćurčije (SDP), nisu protivile gradnji na tom području već su isticale kako treba graditi stanove za liječnike. Nitko nije predložio da to područje ostane zeleno.
SDP-ova vijećnica Ćurčija čak je iznijela i model kupnje tog zemljišta prema kojem bi dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica kupili svojim sredstvima, odnosno donacijama Županija i sve institucije na području Županije te bi potom tu nekretninu donacijom prebacili u vlasništvo Županije pa u vlasništvo bolnice kako bi se gradili stanovi za liječnike.
No, kako stvari stoje zemljište na Petki, ono u obuhvatu Vila Rašica, baš kao i ono izvan obuhvata koje dijeli zid, ostat će zeleno gdje je i sad zeleno. Naime prema prostornom planu zemljište u obuhvatu ljetnikovca jest građevinsko, i turističke je namjene, ali je ljetnikovac, odnosno Vila Rašica zaštićena spomenička cjelina. Drugim riječima, onaj tko kupi zemljište koje Grad i Županija nisu kupili, može samo obnoviti ljetnikovac i postojeće bungalove. Ukoliko poželi graditi neke dodatne turističke sadržaje na zemlji u tom obuhvatu, za to će morati tražiti suglasnost konzervatora.
Zemljište izvan obuhvata Vile Rašica, ono izvan zida, nosi oznaku Z i Z1, što znači da je to područje zelena zona u kojoj je gradnja zabranjena. Da u Petki na spornim parcelama neće biti gradnje istaknuo je i sam gradonačelnik Mato Franković još krajem 2018. godine, a dodao je tada i kako bi samo lud čovjek na Petki dozvolio gradnju. Inače, na tom se području ne mogu graditi ni stanovi za liječnike koje priželjkuju u DDS-u i SDP-u jer bi to bila stambena gradnja, a ona na tom području nije dozvoljena. No možda u tome i jest kvaka. Kad bi se dozvolila gradnja stanova za liječnike, jasno je što bi se dogodilo na tom području, odnosno zasigurno bi se i otvorile mogućnosti još gradnje.
MOGUĆE DA RAŠICA PROJEKT CIJELU ZEMLJU PONUDI NA PRODAJU
Za ljude čije su tvrtke već kupile dobar dio zemljišta na Petki vijećnik Mosta Maro Kristić rekao je na sjednici Županijske skupštine kako su „to ljudi sumnjivih dosjea, uskočki optuženici koji ovdje možda pokušavaju progurati neke svoje malverzacije”.
Što bi gradili, bi li uopće gradili ili im je cilj obnoviti ljetnikovac portal Dubrovnikpress.hr pokušao je doznati od Davora Galetovića, osnivača i jedinog člana uprave tvrtke Rašica projekt. Naime, ta je tvrtka već bila izvela strojeve u obuhvat ljetnikovca pa su radove zaustavili Grad i konzervatori, a špekulira se da će baš Rašica projekt sada kupiti dvije petine zemljišta koje su bile gradske sve dok ih Grad nedavno nije izgubio na sudu. Nakon što je to zemljište vraćeno vlasnicima, vlasnici su ga, sukladno zakonu, ponudili na prvokup Gradu i Županiji. Kako odvjetnik Galetović nije odgovarao na pozive, kao ni na SMS koji su mu uputili novinari portala Dubrovnikpress.hr ostalo je neodgovoreno ključno pitanje, a to je što on želi s tim zemljištem.
Portal Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje kako Rašica projekt zapravo namjerava obnoviti Vilu Rašica, ali i i kako je moguće da svo zemljište koje ima u posjedu ponudi na prodaju. No, te bi navode trebao potvrditi ili opovrgnuti Galetović koji je nedostupan, odnosno trenutno izgleda ne želi dubrovačkoj javnosti objasniti kakve su mu namjere na Petki.
TKO SU JAMBOVI PRIJATELJI...
Inače, Rašica projekt nije jedina tvrtka s vlasništvom na Petki, priča oko Petke zakotrljala se još u listopadu 2018. nakon što je zemljište koje je bilo u vlasništvu Stipa Gabrića Jamba na javnoj dražbi na sudu u Mekoviću došlo u ruke tvrtke Plavi projekt, odnosno kako su to nedavno naveli iz Mosta, iznos tražbina prema Jambu premašivao je iznos od devet milijuna kuna, kolika je bilo vrijednost zemljišta pa je Plavi projekt tu vrijednost kompenzirao s Jambovim dugom bez da su išta platili.
I sam je Jambo na Županijskoj skupštini rekao kako su zemljište legalnim putem „kupili ljudi koji su njegovi prijatelji”. Kad je tvrtka Plavi projekt postala vlasnikom Jambovog zemljišta, prokurist Damir Ivić u studenom 2018. u jednom lokalnom tjedniku izjavljuje kako planira graditi u Petki u dogovoru s Gradom Dubrovnikom, te navodi kako zaštićenu šumu neće dirati. Od tada se, također iz političkih krugova, može čuti kako na gradonačelnikovu stolu stoji dokumentacija Plavog projekta vezana za Petku. Gradonačelnik Franković je pak u to vrijeme jasno javno istaknuo kako na Petki neće biti ni gradnje ni prenamjene zemljišta.
No, tko je Damir Ivić, prokurist tvrtke Plavi projekt? On je u Dubrovniku već duže vrijeme prisutan. Svojevremeno je bio član Nadzornog odbora tvrtke Astra Dubravka. Vezuje se uz Iva Kralja iz PGM Ragusu. Naime, Ivić je član uprave u tvrtki Proizvodnja građevinskog materijala Ragusa, a kratko vrijeme je bio i vlasnik udjela PGM Raguse koje je kupio od Tomislava Opačka.
Ivić je inače jedini osnivač i član uprave tvrtke Best in Parking, tvrtke koja upravlja garažom na Ilijinoj glavici te brojnim garažama u Zagrebu. Član je uprave ili direktor brojnih tvrtki na području Osijeka. Točno je da se njime bavio i Uskok, Naime, nakon što je u uskočkoj akciji uhićen u dubrovačkom hotelu Petka, u Aferi šljunak teretilo ga se da je zajedno s bivšim direktorom Osijek Koteksa od jeseni 2004. do kraja 2006. u 63 navrata od poduzetnika Ramiza Pandžića primio 2,5 milijuna kuna mita kao uvjet da će Osijek koteks od Pandžićevog obrta i tvrtke nabavljati šljunak.
Da je u nekoliko navrata od Pandžića uzeo mito, potvrdio je i sam Ivić u sudskom postupku. No tvrdio je da ništa od tog novca nije uzeo za sebe niti je imao ikakvu imovinsku korist. Za uzimanje mita i predavanje novca tadašnjem direktoru Osijek koteksa, Ivić je dobio kaznu manju nego bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić za Aferu Šipan. Osuđen je naime na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci koja mu je zamijenjena radom za opće dobro.
Mediji su Ivića povezivali i sa čepinskom skupinom, protiv koje je za ucjene, reketarenje i protupravnu naplatu još devedesetih pokrenuto niz postupaka, ali nitko iz te skupine nije osuđen jer presude su ili bile oslobađajuće ili u konačnici odbačene.
ČISTI ILI NE, NA PETKI NE MOGU NIŠTA GRADITI
Što se tiče Rašica projekta, tvrtke registrirane u Dubrovniku, sjedište joj je u Vukovarskoj ulici, a na čelu joj je odvjetnik Davor Galetović. Njegovo ime se pak u medijima vezuje za aferu Krašograd, u kojoj je Grad Zagreb napuhavanjem cijena zemljišta oštećen za 69,2 milijuna kuna. S istom tom aferom mediji su povezivali i Nikšu Vukasa, SDP-ova glavnog tajnika.
Galetović se odvjetništvom bavi od 1998. a mediji su ga nazivali odvjetnikom podzemlja jer je branio Hrvoja Petrača, Blaža Petrovića, a povezuje ga se i s Nikicom Jelavićem i Zoranom Pripuzom, bratom kralja otpada PetraPripuza.
Galetović se vodi kao vlasnik nekoliko tvrtki, koje se mahom bave nekretninama i građevinarstvom, od koji je jedna i Rašica projekt za koju se u dubrovačkim političkim krugovima nagađa da je Galetović zapravo vodi umjesto Petra Pripuza.
Petar Pripuz, suvlasnik CIOS-a i osumnjičeni u aferi Agram, s Galetovićem je bio izravno povezan, kroz tvrtku Tutus trgovina koja je ugašena 2013., ali i kroz još neke tvrtke.
Poznat je Galetović i stanovnicima Zadra. Prema pisanju tamošnjih medija odigrao je jednu od ključnih uloga u dovođenju riboprerađivačke tvrtke Adria na rub propasti. U toj se aferi Galetovića povezuje i s Brankom Šegonom, bivšim pomoćnikom bivšeg ministra financija Slavka Linića.
Inače, kad je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, potvrdilo sukobe interesa u kojima se svojevremeno našao Branko Šegon, izjavu kojom se u to vrijeme Šegon obratio medijima, dostavio je baš odvjetnik Davor Galetović.
Kad je u pitanju Petar Pripuz, taj je diplomirani ekonomist, porijeklom iz Imotskog, svoju karijeru počeo u financijskoj službi Industrogradnje da bi '85. ušao u posao s recikliranjem otpada. Danas se njegovo carstvo procjenjuje na 250 milijuna eura. Partner je njemačkom Scholzu, jednoj od najvećih svjetskih tvrtki koja se bavi recikliranje metalnog otpada. Pripuz zapošljava oko dvije tisuće ljudi i donira NK Rudeš. Blizak je zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću s kojim je optužen u aferi Agram.
Petar Pripuz brat je Zorana Pripuza, koji je javnosti poznat kao optuženik u postupku tzv. Zločinačke organizacije, a kojega se povezivalo s Nikicom Jalevićem, no u konačnici nije optužen.
Inače, puno su parcela u Dubrovniku kupili ljudi sumnjive prošlosti i dosjea, te na tim parcelama započeli izgradnju. Zanimljivo, njih nitko ne naziva ljudima sumnjivih dosjea, uskočkim optuženicima. Istini za volju, u vrijeme kad su se neki od njih bavili čudnim radnjama i malverzacijama, nije bilo USKOK-a, odnosno u susjednim državama, iz kojih ti ljudi dolaze niti nema USKOK-a, ali svakako ima istražnih organa koji su se njima bavili.
Pripuz, Galetović, Ivić ili bilo tko drugi, bili čista dosjea ili ne, na Petki trenutno ne mogu raditi ništa, odnosno ne mogu dok Grad Dubrovnik ne promijeni prostorne planove. Pitanje je samo koja bi se gradska uprava ohrabrila nešto takvo i učiniti, aktualna sigurno ne bi.