Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je danas na svečanoj sjednici Skupštine uz Dan Dubrovačko – neretvanske županije održanoj u Dubrovniku u Kazalištu Marina Držića.
Čestitao je županu Blažu Pezu na svim projektima koji se provode te poticajima koje Županija izdvaja za građane.
- Nakon Pelješkog mosta fokus je na drugim izazovima, a u prvom redu to je povezivanje s ostalim dijelovima Hrvatske. Vjerujem da ćemo u godinama pred nama realizirati puni profil autoceste od Stona do Dubrovnika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji danas ne radi svega 3800 ljudi. Prošle godine je najniža brojaka bila 3100 ljudi i vjerujem da ćete oboriti taj rekord. U Hrvatskoj je zaposleno milijun i 75 tisuća ljudi, to se ne pamti. Nikada nije bila situacija da se lakše pronalaze radna mjesta i brinu o svojim obiteljima. - rekao je premijer te nastavio rekavši kako se želi osvrnuti na nekoliko važnih konteksta u kojima se nalazimo.
- Prvi je globalni globalni koji utječe na naš život. Cijene energenata rastu i to utječe na naše gospodarstvo, na našu energetsku sigurnost, na cijene energenata, pa sukladno tome i na cijene u cijelom gospodarstvu, jer bez energenata nema gospodarstva, a bez gospodarstva nema nikakvih društvenih aktivnosti. U tom kontekstu nadamo se da će ovaj rat na Bliskom istoku, koji je najnovija kriza s kojom smo suočeni u zadnjih deset godina, ipak ući u mirniju fazu. Nadamo se da će biti omogućen ponovni prolaz kroz Hormuški tjesnac, izlazak tankera s naftom, kerozinom, plinom i drugim sirovinama prema svjetskim tržištima. – rekao je Plenković.
- Drugi element koji je posebno važan na europskoj razini jest jačanje naše europske konkurentnosti, konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. To mora biti glavni odgovor na sva ova globalna zbivanja, na turbulencije, na praktički tektonske promjene u globalnom upravljanju i odnosima između saveznika, i na neki način jačanje naše strateške autonomije. Ne samo u pogledu jačanja obrambenih sposobnosti, gdje Hrvatska daje ogroman obol, već jednako tako i jačanja samog temelja naše industrije i našeg gospodarstva. Upravo zbog toga važno je da Hrvatska tu kontinuirano ostvaruje visoki rast. Prošlu godinu smo završili s 3,4% rasta BDP-a. Deficit smo održali ispod 3%, smanjili udio javnog duga u BDP-u na 56,3% i zadržali investicijski kreditni rejting po sve tri agencije. U završnim smo fazama priprema za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj. A naravno da nam članstvo u Schengenu i europodručju daje jednu posebnu sigurnosnu dimenziju, a jednako tako i sigurnost u pogledu vanjskih šokova i ekonomskih i financijskih pritisaka. Sve to govori o zaokruženom međunarodnom položaju Hrvatske, koja se svojom političkom stabilnošću pokazuje kao bitno drugačija nego mnoge zemlje u našem okruženju. To je temeljna pretpostavka svakog rasta i razvoja. – ispričao je premijer Plenković.
- Na nacionalnom planu želim izdvojiti stupanje na snagu novog zakona o regionalnom razvoju. Ovdje je ministrica Mikuš Žigman. Mi smo o tom zakonu razgovarali upravo ovdje u Dubrovniku na zadnjem susretu sa županima i tada smo dobili povratnu informaciju svih župana, što nam je nužno i potrebno. Naime, sustav kontinuiranog dijaloga koji provodimo dva puta godišnje sa svim hrvatskim županijama etablirali smo kao neformalnu praksu u prosincu 2016. Sada smo to ozakonili i institucionalizirali te dobili još jedan mehanizam koji će nam omogućiti da višerazinsko upravljanje Hrvatskom bude što korisnije za građane Hrvatske, bez obzira gdje živjeli. – kazao je Plenković.
- Također, važno je da imamo vrlo snažne inicijative, prijedloge i sugestije koje dolaze sa županijske razine. Upravo zbog toga mi je taj prvi susret bio posebno važan. Tada smo bili vrlo svježi u ovim ulogama u kojima smo danas. Bile su dvije poruke: jedna se odnosila na funkcionalnu decentralizaciju, druga na fiskalnu. Te smo poruke čuli i realizirali ih u međuvremenu izmjenama zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, gdje gledam proračune i županija i grada. Oni su neusporedivi s razdobljem prije deset godina. To vam omogućuje važne financijske alate da realizirate prioritete i projekte koje ste nazvali u svojim programima na lokalnim izborima prošle, ali i ranije godine. Druga je funkcionalna decentralizacija. Tu smo napravili ogroman iskorak integracijom ureda državne uprave na županijskoj razini sa županijama. Osnažili smo vas, dali smo vam više ovlasti, posebno u dijelu aktivnosti koji se odnosi na državnu imovinu u portfelju ministra Bačića. Mislim da smo tu napravili pravi potez jer nitko ne može bolje od vas, koji ste bliski lokalnoj situaciji i lokalnoj sredini, procijeniti kako na najinteligentniji i najsvrhovitiji način staviti u funkciju imovinu koja je državna. To je samo jedan od primjera. - rekao je premijer Plenković te se osvrnuo na dva alata ravnomjernog regionalnog razvoja koji su inovacija Vlade RH.
- Jedan je mehanizam tzv. Integriranog Teritorijalnog Upravljanja (ITU), koji je kroz također novo institucionalizirano Vijeće za urbani razvoj Gradu Dubrovniku omogućio 22 milijuna eura, a i nekoliko općina koje u tome sudjeluju za dodatne projekte. Zatim smo za razvoj otoka u sedam obalnih županija alocirali 28 milijuna eura za razvoj otoka u Dubrovačko-neretvanskoj i ostalim županijama, za projekte poput izgradnje deset vrtića, pet škola i obnove dvorana. Vidio sam – bit će drago gospodinu Lasiću – da je ova škola u Cavtatu, kojoj smo kamen temeljac postavili prije otprilike godinu i nešto dana, čini mi se po velikoj kiši, praktički skoro gotova. Prema tome, veliki projekt, projekt mandata, ono što ostaje za nove generacije, bit će tu zahvaljujući vašem trudu i energiji. - rekao je između ostalog premijer Plenković.