POPULACIJA SVIMA ZNANE JADRANSKE PTICE JE U PADU

Morske ptice vrijedan su pokazatelj stanja morskih ekosustava, ali istovremeno prema procjenama organizacije BirdLife International, jedna od najranjivijih skupina kralježnjaka gdje gotovo polovica vrsta pokazuje negativne populacijske trendove, objavila je javna ustanova zadužena za zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih područja i drugih zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Istarske županije Natura Histrica.

Među morskim pticama koje vrlo često susrećemo i koje su poznate velikom broju ljudi u Hrvatskoj se svakako ističe morski vranac (Gulosus aristotelis desmarestii), kod nas poznat i jednostavno kao gnjurac te kormoran i morovran. Radi se o vrsti koju možemo sresti duž europske obale od Atlantskog oceana, preko Mediterana do Crnog mora.

Morski vranac je ptica vitka tijela, duga između 68 i 78 centimetara. Imaju raspon krila do 110 centimetara. Na vrhu kukastog kljuna ističe se žuta boja, a u sezoni parenja na vrhu glave pojavi im se prepoznatljiva mala perjanica. Odrasle jedinke su crne boje perja koje dobiju tijekom druge godine života, dok mlađe jedinke imaju tamno smeđe perje.

Staništa su im najčešće na nenaseljenim vanjskim otocima, na liticama i hridima zaraslim makijom. Gotovo uvijek se nalazi na moru iako posjećuje i luke i naselja, ali rjeđe. Godinama se vraćaju na ista mjesta gdje su već gradili gnijezda, a jaja polažu od prosinca pa sve do svibnja.

FOTO: BOŽIDAR VUKIČEVIĆ / CROPIX

Hrane se naravno ribom i pri tome su im jako važne noge. Noge su naime gnjurcu prilagođene njegovu načinu života, njegov su pogon za ronjenje i kretanje pod površinom. Dok pliva na površini drži ih stisnute uz tijelo, a kada zaroni koristi ih poput vesala. Loveći ribu, može zaroniti i na 50 metara dubine, pa čak i dublje, a uglavnom roni brzinom do dva metra u sekundi. Na rezervama masnog tkiva može prije idućeg lova preživjeti do dva tjedna.

FOTO: VLADIMIR DUGANDŽIĆ / CROPIX

Često ga se može vidjeti u karakterističnoj pozi raširenih krila. Gnjurac tako suši perje, a razlog tome je što ova vrsta nema razvijenu uljnu žlijezdu za namašćivanje perja kao druge vodene ptice.

Što se Jadrana tiče, kažu iz JU Natura Histrica, „u Hrvatskoj se nalazi gotovo čitava gnijezdeća populacija uz vrlo sporadična i malobrojna gniježđenja u Italiji i Albaniji”. Također, većina morskih vranaca je migratorna te više od 80 posto populacije nakon završenog gniježđenja napušta „rodne krajeve”. Morski vranci lete na sjever Jadrana što se između ostalog povezuje i s kretanjem sitnije plave ribe pa ljeta i jeseni provode duž slovenske obale te u Tršćanskom zaljevu i venecijanskim lagunama.

Osim praćenja stanja u zimskom dijelu godine kada su morski vranci na gniježđenju, vrlo su važni podaci i o „ljetovanju” morskih vranaca u našim krajevima, a Natura Histrica nedavno je analizirala podatke njihova ovogodišnjeg ljetnog prebrojavanja u Jadranu.

FOTO: SRĐAN VRANČIĆ / CROPIX

„Brojevi su zabrinjavajući i pokazuju deficit od oko 850 ptica u razdoblju od 2020. godine što ukazuje na pad brojnosti za oko 8,3 posto. Iako je u susjednim zemljama zabilježen još drastičniji pad brojnosti (npr. u Sloveniji za 41,8 posto i Italija za 12,2 posto), ove brojke su svakako razlog za dobro promisliti buduće aktivnosti.” - kažu iz JU Natura Histrica gdje intenzivno rade na pripremi i prijavi projekta restauracije prirode koji se u jednom dijelu odnosi i na postizanje povoljnijih stanišnih uvjeta za gniježđenje morskih ptica, prvenstveno morskih vranaca na zapadnoj obali Istre.

„Planiramo provoditi uklanjanje štakora s odabranih otoka budući da je dokazan negativan utjecaj na uspješnost gniježđenja, čistiti morski otpad i odbačene ribolovne alate oko otoka budući da se ptice mogu zaplesti prilikom lova te prstenovati i označavati GPS logerima jedinke kako bismo prikupili informacije o kretanju i korištenju morskog staništa.” - kažu iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije Natura Histrica.