Siječanjska depresija koja bi trebala bit na izmaku pojam je kojim se karakterizira svojevrsni pad raspoloženja nakon što prođu feste i njima pripadajuće veselje. No, je li sam izraz siječanjske depresije zapravo zabluda, odnosno umjetno stvoren pojam? Radi li se tu o izrazu kojim mediji pompozno opisuju malodušnost, a koja je u životu zapravo normalna, kao i sve stvar ciklusa? Na ova pitanja, ali i više o samim padovima raspoloženja odgovorila je za Dubrovnikpress.hr psihologinja Tena Erceg, inače zaposlenica Dječjih vrtića Konavle u Cavtatu.
- Depresija se kao pojam nerijetko koristi vrlo olako, posebice kada se osjećamo neraspoloženima ili „kada nam se ništa ne da“. No, da bi depresija bila zaista to, poremećaj, mora biti prisutan i niz drugih simptoma koji dovode do poteškoća u svakodnevnom profesionalnom i osobnom funkcioniranju. - govori Erceg, dodajući kako "siječanjska depresija kao takva ne postoji u stručnim klasifikacijama bolesti i poremećaja".
- Ono najbliže s čim bi se mogla povezati jest sezonski afektivni poremećaj ili engleski "seasonal affective disorder". Nekada se ovaj poremećaj smatrao zasebnim poremećajem, no u najnovijem izdanju Dijagnostičkoga statističkoga priručnika za duševne poremećaje "DSM V" definiran je kao ponavljajuća velika depresivna epizoda koja se javlja u specifično doba godine pri čemu se između dviju epizoda simptomi u potpunosti povlače. - rekla je Erceg.
- Svakako bih napomenula da pad raspoloženja, određeno povlačenje, povećani umor i manjak energije, povećana potreba za snom i boravkom u krevetu, povećanje apetita posebice za slatkišima u siječanjskim i općenito zimskim danima ne mora nužno biti znak depresije, nego češće posljedica niza čimbenika koji se vežu za ovo zimsko doba, a posebice hladnije vrijeme i manje dnevne svjetlosti. - naglasila je Tena Erceg.
Odgovorila je i na pitanje doprinosi li navedenim osjećajima zimska pustoš, odnosno prazne ulice i nešto manje društvenih događanja, kao mogući okidač ka anksioznosti nakon živog i zaigranog prosinca.
- Zasigurno svi navedeni čimbenici mogu više ili manje doprinijeti općem padu raspoloženja, no ono što je dokazano i istraživanjima jest da kraći dani to jest kraća izloženost dnevnoj svjetlosti imaju utjecaj na funkcioniranje čovjeka. Smanjenjem količine dnevnog svjetla, jer osim kraćih dana i sami više boravimo u zatvorenim prostorima zbog hladnijeg vremena, događaju se određene promjene u organizmu koje mogu izazvati pad raspoloženja, poteškoće sna i apetita... Što se manjka događaja u gradu tiče, vjerujem da oni ipak postoje, možda ne toliko medijski popraćeni, ali da uslijed već spomenutih navika ljudi imaju i manje volje izlaziti iz toplih domova! - dodala je.
- Čini se da i čimbenik sezonskih zaposlenja može također doprinijeti navedenome jer kako znamo veliki broj ljudi na ovome području radi upravo na takav način, što ih čini slobodnim odnosno nezaposlenima tijekom zime. Iako za neke to jedino vrijeme odmora, ljudi rijetko govore da im brzo postane dosadno i da ne znaju što bi sa sobom. Uz gledanje televizije koje postane učestalije često se veže i nekontrolirani unos hrane pa se zapravo može reći kako se vrlo lako možemo naći u začaranome krugu koji može rezultirati općom usporenošću i na kraju krajeva, trenutnim nezadovoljstvom. - naglasila je Tena Erceg.
Istaknula je i kako "nezadovoljstvo odnosno pad raspoloženja može biti potaknuto i vrlo brzim „otrježnjenjem“ da se novogodišnjih odluka nije tako lako držati ili da su nas blagdani financijski istrošili".
- Iako ugodna iskustva, velika obiteljska okupljanja koja se odvijaju najčešće u blagdansko doba za mnoge znači i stres, što može dodatno iscrpiti organizam. - govori Erceg, ističući kako se ne bi trebalo prepustiti negativnim mislima.
Naime, vjeruje kako su i one sastavni dio života.
- Živimo u društvu u kojemu je poželjno da smo svi sjajno, da je sve oko nas sjajno pri čemu se negiraju i druge sastavne emocije svakoga pojedinca uključuju tugu. Ono što je korisno jest zamišljanje o onome lijepome što je bilo i što dolazi, druženje s osobama s kojima se ugodno osjećate. Preporučuje se što više boravka na dnevnom svjetlu i svježem zraku, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i ne prevelika očekivanja. Desetak minuta tjelesne aktivnosti i postupno povećavanje. Naravno, ukoliko se opisane poteškoće produže i u značajnoj mjeri remete svakodnevan život, korisno je potražiti stručnu pomoć. - zaključila je za portal Dubrovnikpress.hr psihologinja Tena Erceg.