U drugoj polovini listopada počinje kišni dio godine. Većina rekreativnih udičara se ne raduje tome jer ribolov po kiši može biti neugodan. Međutim, ribolov udicom po kiši obično je uspješniji nego po suhom vremenu. Zato se isplati udičariti dok kiši, osobito s kraja, jasno uz potrebnu zaštitnu opremu i povećani oprez, ali samo ako kiša nije popraćena jakim nevremenom.
Više je razloga zašto je udičarenje najčešće produktivnije po kiši nego po suhom vremenu.
Prvi je taj što su ribe često najaktivnije tijekom promjene vremena, osobito nagle. Jedan je i taj što kapi kiše razbijaju glatku površinu i tako smanjuju prodiranje svjetlosti u more, a većina riba je aktivnija kada je svjetlo slabo. Osim toga, kada je svjetlo slabo, veća je vjerojatnost da će ribe plivati bliže površini i više se kretati. Bliže površini ribe po kiši prilaze i zato što kiša ribi donosi svježinu i kisik, osobito po toplom vremenu, kakvo je i u babljem ljetu.
Dok pada kiša, ali i jedno vrijeme nakon toga, more je uzburkano i manje bistro. Osim toga, obično ima oblaka koji zaklanjaju sunčeve zrake. A kad je vjetrovito, stvaraju se valovi i zamućuje more, a mutno more izvrsno kamuflira ribolovca i njegovu opremu. Zaklanjajući sunčeve zrake i zamućujući površinu vode, loše vrijeme može ribu učiniti manje plašljivom i aktivnijom.
Kiša ispire priobalje i s njega u more donosi soli, minerale, insekte, razne sitne životinjice te drugu hranu zbog čega mnoge ribe tijekom nje intenzivnije pretražuju priobalje te ušća dotoka slatke vode.
KAKAV ULOV OČEKIVATI
Sve navedeno vrijedi za većinu situacija, ali treba imati na umu da ne reagiraju sve vrste na isti način na promjene vremena pa tako i na kišu. Zato pri odluci loviti ili ne dok kiša pada potrebno u obzir uzeti i druge parametara koji imaju utjecaj na nazočnost i apetit riba.
Apetit i prisustvo ribe u određenom području najviše ovisi o varijacijama u slanosti mora, koja je za neke vrste manje utjecajna od drugih. Pad saliniteta mora ne smeta biljojednim ribama poput sope (salpe), ali i jeguljama, cipolima... Osim njih, po kiši se dobro love smuduti (brancini), ovčica, ali i ovrate (orade), sarak, sve gere, šparmići, kavala, pic, širun...
Utjecaj kiše na aktivnost ribe najprije i najviše se osjeti uz obalu jer uz nju najprije dospiju sve što kiša ispere s kopna. Osim toga, loviti po kiši je lakše i sigurnije s obale nego s plovila.
Najcjenjenija lovina je smudut, brancin. Čim prve kapi kiše padnu na površinu više ga se ne može ili vrlo teško uloviti pendulom dalje od obale, ali zato i najlakše uz obalu, odmetom i varalicom. Naime, razna hrana koju s obale ispere kiša u plićak mami kozice i ostale rakove, puževe, sitnu ribu, a za njom dolaze brancini.
S prestankom kiše često se poklopi i plima jer je razina mora porasla zbog sniženog tlaka zraka. U tom trenutku tlak počne napokon rasti i riba dobije volju. Sope i cipoli su tada posebno aktivni, a one su omiljena hrana velikim brancinima.
KOJE TEHNIKE ODABRATI
Po kiši se može loviti svim udičarskim tehnikama, posebno dobro plovkom. Plovak treba biti što vidljiviji, najbolje fluorescentno narančaste ili crvene boje. Najbolje se love cipoli, koje mnogi nazivaju kišnim ribama jer po kiši raspomamljeno napadaju ponuđene mamce. Mutno more pogoduje njihovom osjećaju sigurnosti, što ove inače proždrljive i nezasitne ribe čini još lakšim plijenom.
Plovkom se po kiši vrlo uspješno love i sope te šparmići koji se u mutnom moru odlično snalaze. Ako se dobro primamljuje i lovi krupnijim mamcem mogući su ulovi ovrata te smuduta.
Krupnim mamcima ovrata i smudut se mogu loviti ometcem, ali se po kiši tom tehnikom bolje od njih lovi ovčica, koja je se neposredno pred i za vrijeme kiše vrlo intenzivno hrani.
„Spining” tehnikom treba se loviti dalje od površine jer se gavun i ostale sitne ribe kojima se hrane brancini i ostale grabljivice po kiši spuštaju bliže dnu gdje se salinitet nije ili se manje smanjio. U takvim uvjetima dobro je upotrijebiti dubokoroneće teturavce, „shad“ varalice otežane mrdavce oblika jeguljice. Osim brancina, po kiši se dobro varaličari ukjata te sarak. Te dvije grabljivice najbolje je loviti mrdavcima, varalicama od mekane plastike. Ukjate najbolje bijelim ili narančasto žutim dužine do 50, a šarko varalicama jakih kontrastnih boja i dužina od 70 do 130 mm. Kako kiša često zamuti more treba imati i varalice u više dekora, za sve uvjete vidljivosti.
Osim neposredno uz obalu, s nje se po kiši može loviti na dnu i dalekim bacanjem, „surfcasting“ tehnikom. Uz gerovke koje po kiši halapljivo nasrću na sve jestivo, česta lovina biti će i podjednako proždrljivi pauci. No, mogući su ulovi i krupnijih te cjenjenijih riba. Gerovke će najčešći plijen biti i u ribolovu „feeder“ te „beach ledgering“ tehnikom.
Osim riba, po kišnom vremenu se isplati potražiti i lignje jer one obožavaju sitnu kišu, danju i noću. Dobro se love i sipe, ali ne u mutnom moru.