Uoči sutrašnje tematske sjednice Županijske skupštine, vijećnik srđevaca Marko Giljača na konferenciji za novinare još je jednom pozvao vijećnike da podrže novo trasiranje na Lučinu razdolju, području na kojem je planirana izgradnja županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Giljaču su podržali doktor Ivo Lučić, saborska zastupnica Možemo Sandra Benčić i predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara.
Giljača je uvodno kazao kako je novo trasiranje potrebno jer rezultati brojnih dosadašnjih hidrogeoloških testiranja koja su na tokovima Trebišnjice kontinuirano rađena više od pola stoljeć bez ikakvih dvojbi potvrđuju da podezmni tokovi povezuju Trebišnjicu s Malostonskim zaljevom, donjom Neretvom i uvalama Dubrovačkog primorja.
- Županija, Županijska skupština i svi koji se zalažu za izgradnju Centra na Lučinu razdolju pozivaju se na jedno jedino istraživanje iz 2013. koje nije ništa pokazalo već je pokazalo samo da traseri nisu izašli. Činjenica da se uopće ne uvažavaju znanstvenici kao i prethodna istraživanja na osnovu kojih imamo priliku napravti kvalitetan sustav za gospodarenje otpadom. - kazao je Giljača.
- Moramo provesti novo trasiranje jer je ono ključ okretanja nekim drugim sustavima i tehnologijama. Još 2008. i 2007. u brojnim istraživanjima dokazano je da podzemne vode prolaze ispod Lučina razdolja i izabrana je katastrofalna lokacija koja može zagaditi i područje Neretve i Malostonski zaljev u uvale Dubrovačkog primorja. Županijski vijećnici sutra imaju priliku ne zaustaviti projekt na Lučinu razdolju nego izglasati novo trasiranje i okrenuti taj projekt u pravom smjeru sustava gospodarenja otpadom u Županiji. Njihovi argumenti kojima nas uvjeravaju da lokacija nema alternativu samo su dimna zavjesa kojom pokušavaju zakloniti ono što su dosad radili, odnosno što proteklih 12 godina nisu radili. - rekao je Giljača.
Istaknuo je kako više od 10 godina udruge i struka kontinuirano upozoravaju na štetnost projekta .
- Oni imaju obraza reći „gdje ste bili dosad”. Kažu da nisu ponuđene alternative, a jesu. Društvo građevinskih inženjera vodilo je naše izaslanstvo u Njemačku da vide najmoderniji sustav gospodarenja otpadom. Godinama zagovaramo moderne tehnologije koje se koriste u Kanadi i Japanu. Činjenica je da smo na krškom području i ne možemo imati ista rješenja kao centri u u sjevernom dijelu zemlje. To krški teren ne dopušta jer je vodopropusan i trebamo raditi trasiranje da bi dokazali da spužva pije vodu, a svi znamo da spužva pije vodu. - kazao je Giljača, istaknuvši kako je Centar za gospodarenje otpadom u Ljubljani na kojeg se posljednjih dana pozivaju u Županiji, nije šampion zbog tog centra već zbog razvrstavanja 80 posto otpada.
- U Ljubljani su postavili cilj razvrstavati čak 90 posto otpada, a mi gradimo centar u kojemu ćemo imati 90 posto otpada jer nije napravljeno ništa po pitanju razvrstavanja otpada. Novo trasiranje nije zaustavljanje projekta već prilika da pokrenemo novi sustav i riješimo probleme koje su nam stvorile dosadašnje garniture na vlasti. - kazao je Giljača, istaknuvši kako ima dokumente prema kojima Povjerenstvo nikad nije donijelo zaključak koji je bio uvjet za pokretanje centra.
Sudionik svih rasprava o Lučinu razdolju dr.sc. Ivo Lučić, koji je inače karstolog upozorio je kako na našem području zapravo nema uvjeta za izgradnju Centra kakvog predlaže Županija.
- Lučino razdolje je jedan od tri lokaliteta u cijeloj Županiji koje najgore za takav centar. Do ovoga nije trebao ni doći jer svakom stručnjaku koji pogleda geomorfologiju Primorja, mora odustati od toga. Ovdje nisu primjenjivani kriteriji struke nego ih određuje pojedina grupa unutar vlasti. Novo trasiranje, ako bude dopušteno, imat će smisla ako potvrdi vezu između Lučina razdolja i priobalnih dijelova Županije jer će to biti znak da je uspješno. - rekao je Lučić.
Novo trasiranje zatražio je i predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje Vlaho Mozara.
-U ruci mi je odluka Općine Dubrovačko primorje u kojoj se izražava zabrinutost radi dosadašnjih studija i Centra i traži se novo trasiranje kao prvi korak ka održivom i zdravorazumskom gospodarenju otpadom. Ignoriranje ovog dokument bilo bi novo dno dekokracije koje možemo dotaknuti i pozivam sve vijećnike u Skupštini da nipošto ne glasaju po nalogu već srcem i zdravim razumom. - rekao je Mozara.
na mogućnost procjeđivanja otpada u podzemne tokove upozorila je i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i ekologiju Sandra Benčić.
– Kad imate takav rizik morate poduzeti sve da utvrdite u kojim se trenucima to može dogoditi i kako se može spriječiti. Ne radi se o riziku koji bi imao malo onečišćenje koje se da riješiti. Ovo se ne može vratiti u prijašnje stanje kroz nekoliko generacija. Ako procjedne vode u kojima su teški metali dođu na područje gdje su uzgajališta školjki to se neće moći održati. Novo trasiranje je racionalno, da se provjeri je li moguće da procjedne vode završe na obali i u Malostonskom zaljevu. - rekla je Benčić.
Naglasila je kako ne postoji tehnologija obrade otpada koja nema nikakav utjecaj na okoliš te dodala kako moramo odabrati tehnologiju čiji je utjecaj na okoliš najmanji.
-Moramo ići na to da izvučemo što više materijala kojega možemo obrađivati, da bi taj otpad kao i u Ljubljani bio na 10 posto. U Hrvatskoj su centri za gospodarenje otpadom planirani na velike količine jer nisu rađeni da bi se prethodno 60 posto otpada izdvojilo i obradilo. Da bi bili donekle isplativi moraju imati ogromne količine otpada jer oni trebaju otpad. U Hrvatskoj zbog nedostatka biokompostana koje su zatvoenog tipa i ne smrde, dio našeg organskog otpada bacamo u komunalni otpad. Kad imate komunalni otpad u kojem je 40 posto bio otpada, nema te tehnologije koja će napraviti da ne smrdi i da nema plinova. Potrebna je i nacionalna rasprava koji su modeli za upravljanje otpadom za krška područja jer krš ima posebnu osjetljivost zbog podzemnih voda i to je jedan od ključnih prioriteta u Hrvatskoj. – rekla je Benčić.