Glavonošci su omiljena hrana i lovina mnogih. Unatoč tome, malo je onih koji znaju nešto više o tim stanovnicima mora. A mnoge činjenice o njima su neobične. Jedna od njih je da od svih životinja jedino glavonošci mogu proizvoditi gustu sluzavu neprozirnu tekućinu koji svi narodi nazivaju crnilom ili tintom, iako je kod nekih lignji u tropskim morima ona bijela i to fluorescentna!
Crnilo glavonošci mogu izbaciti kroz izmetni, a zatim kroz otvor lijevka. Posve ispražnjeni spremnik crnila ponovo obnovi u kratkom razdoblju, obično u roku pola sata. Neki glavonošci njegovim ispuštanjem komuniciraju, odnosno upozoravaju srodnike na opasnost, a svi ga izbacuju radi stvaranja neprozirnog oblaka koji zbunjuje i ograničava vidljivost protivniku, a njima omogućava bijeg. 
Osim u obrani, glavonošci crnilo koriste i u napadu jer u njemu ima i kemijskih elemenata koji mogu omamiti neke organizme. Zbog svega toga, naizgled krhki i osjetljivi, glavonošci su u moru strah i trepet za sva manja bića pri čemu se, ukoliko osjeti poriv za napad, ne libi nasrnuti ni na plijen koji znatno premašuje njihovu veličinu.
Nevjerojatno je kako i na suhom sipe te, posebno, lignje točno ciljaju prema onom što žele zamrčiti. Zato se lovci na njih moraju dobro pazite da ih ne poprska po licu, jer crnilo u sebi sadrži neke iritirajuće supstance. Zna peckati u dodiru s kakvom ranom.
No, od tih stvari, u crnilu je puno više onih hranjivih. Kao i njihovo meso, tinta glavonožaca, osobiti sipa i lignji, sadrži niz makro i mikro nutrijenata, vitamina… Tako 100 grama crnila sipe sadrži 16,78 grama proteina, 0,79 masti, 0,93 grama ugljikohidrata i ima energetsku vrijednost od 79 kcal. U crnilu su i proteini, lipidi, minerali, posebno željezo. Zato je najveća primjena crnila u gastronomiji, osobito u Japanu i na Mediteranu. Ponajprije kao prirodne boje hrane i začina koji jelu daje nevjerojatnu crnu boju i jedinstven okus mora. Koristi se za pripremu rizota, paella, špageta, umaka, crnog kruha, čak i sladoleda!
Crnilo se dodaje u različitim fazama pripreme jela, ali za održavanje kvalitete, jedinstvenog „morskog“ okusa, kuhari preporučuju dodavanje crnila kada je glavni sastojak već gotovo spremljen. Nikad se ne kombinira s mesom, osim s piletinom u kompleksu španjolskog pallea. Također, uz jelo s crnilom se ne poslužuje pivo, a idealna kombinacija su bijela suha ili polusuha vina.
I iz smrznutih glavonožaca se može koristiti crnilo. Tada je stisnuto pa ga treba pomiješati s malo tople vode. Može se, najčešće sipino, i kupiti kao poseban proizvod, spreman za upotrebu. Pri kupovini treba obratiti pozornost na sastav koji je naveden. Proizvod ne smije sadržavati nikakve aditive, osim soli. U suprotnom se radi o crnoj boji s dodatkom arome koja nema nikakve veze s prirodnim proizvodom!
U crnilu glavonožaca je najviše melanina, pigmenta koji utječe i na tamnjenje kože. Dosta je i aminokiselina koji poboljšavaju rad ljudskog metabolizma, smanjuju kolesterol i imaju protuupalno djelovanje dok dopimin poboljšava mentalno stanje.
Znanstvenici su otkrili da sipino crnilo ima sastojaka koji jačaju bijele krvne stanice koje su bile izložene kemoterapiji, a nužne su za jak imunitet. Osim toga, niz studija je ukazalo da crnilo djeluje protiv tumora i bakterija.
Zbog svega toga crnilo je, najviše od sipe, važan dio mnogih lijekova, uključujući i one koji se uglavnom koriste za liječenje neuroloških stanja, povećane nervoze i razdražljivosti. Crnilo ima izvrsni sedativni učinak u kombinaciji s drugim lijekovima može se koristiti za liječenje nesanice. Dokazano pomaže pri liječenju hemoroide, menstrualnih nepravilnosti, glavobolje s karakterističnim pulsiranjem, bronhitisa, brojnih ginekoloških bolesti te psihopatskih poremećaja poput tjeskobe, razdražljivosti, histerije, umora…
Osim u ishrani, još od antike crnilo glavonožaca se koristi za pisanje, neki umjetnici s njim i slikaju, a koristi se i za tetovažu. Razne kemikalije u crnilu uzrokuju različite vrste boje. Tako je tinta hobotnice najtamnija, braonkasto-crna, ona od lignje plavo-crna, tinta sipe je više smeđa. Tinta napravljena od crnila hobotnice je najtrajnija, vjerojatno vječna. S vremenom ne da ne blijedi nego je sve postojanija.
Postojanost boje crnila glavonošca je veliki problem kad treba ukloniti mrlju s odjeće jer u tome uglavnom ne pomažu suvremena sredstva za pranje. No, pomaže odstranjivač
koji se može napraviti od sastojaka kojih ima u svakom domaćinstvu ili se mogu lako kupiti. To su čaša kipuće vode, pola čaše sode bikarbone te pola čaše hidrogena (3%) koji se može kupiti u ljekarni. Postupak miješanja sastojaka je slijedeći. Soda bikarbona se prelije kipućom vodom. Kad se mješavina ohladi i soda potpuno rastvori dodaje se hidrogen, sve promiješajte i ulije u raspršivač.
Mješavina se obilato poprska po mrlji i ostavi da djeluje oko 5 minuta. Još bolje je mrlju izribati starom četkom za zube namočenom u odstranjivač. Starije i tvrdokornije mrlje nakon trljanja treba odstojati pa isperite 2-3 puta. Zatim odjeću treba oprati onako kako se to inače činite.